Obdukcija kitova otkrila jednu zabrinjavajuću činjenicu!

Novo istraživanje WWF-a, koje uključuje obdukciju kitova iz Sredozemnog mora, pokazalo je alarmantne količine mikroplastike pronađene u utrobi ovih životinja, priopćili su u povodu Svjetskog dana oceana iz te Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF). Njihovi stručnjaci analizirali su, naime, biopsije gotovo 100 primjeraka triju vrsta kitova koji žive u utočištu za morske sisavce Pelagos – najvećem zaštićenom području na Mediteranu, smještenom između Italije, Francuske i otoka Sardinije. Pokazalo se kako su kitovi visoko kontaminirani ftalatima, koji se kao jedna od komponenti plastike nalaze u vrećicama, zavjesama za tuširanje, kabelima, lakovima, lijekovima, bojama..., a isto tako i u kozmetici poput laka za nokte ili kosu ili pak u parfemima.

Prosječna koncentracija DEHP-a (najtoksičnijeg ftalata) pronađenog u suhom tkivu kitova iznosila je 1060 μg/kg, a sve količine iznad 300 μg/kg smatraju se visokom koncentracijom. Globalna proizvodnja ftalata danas iznosi tri milijuna tona godišnje, toksični su i za ljude i životinje, a vjeruje se i da uzrokuju endokrine poremećaje i rak.

– Kontaminacija kitova plastikom izaziva duboku zabrinutost za stanje oceana i trebala bi biti upozorenje za naše vlastito zdravlje – rekao je Mosor Prvan, stručni suradnik za pitanja mora u WWF Adria, ističući kako naše društvo proizvodi tone plastike s nepovratnim djelovanjem na naša mora.

Svaki dan između 4,8 i 12,7 mil. metričkih tona plastike ulazi u ocean, od kojih je 93% potrošački otpad. Gotovo 269.000 tona plastičnog otpada pluta na oceanima i morima, a sastoji se od 5000 milijardi čestica. Pod utjecajem sunca i valova, plastika se pretvara u manje čestice (manje od 5 mm) nazvane mikroplastika, koja se razgrađuje i po nekoliko stoljeća. Sredozemno more klasificira se kao šesto najveće područje za akumulaciju plastičnog otpada na planetu, s procjenom između 1000 i 3000 tona plastike – i prosječno 115.000 čestica mikroplastike po km2 – koja pluta na površini. Nedavno znanstveno istraživanje DeFishGear, na kojemu je među stručnjacima zemalja Jadransko-jonske regije radio i Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, pokazalo je kako ni Jadransko more nije imuno na čestice mikroplastike koje su nađene u probavnom traktu trlja, arbuna i srdela.