Globalno zagrijavanje

Otapanje ledenjaka prijeti čovječanstvu bez da smo toga svjesni

Foto: Reuters/PIXSELL/Ilustracija
Stalne promjene: Klima utječe na podizanje razine mora zbog topljenja ledenjaka
Foto: Patrick Pleul/DPA/Pixsell
Ledenjak
Foto: Matija Topolovec/PIXSELL
ledenjak
19.01.2019.
u 22:32
Istraživanje koje pokriva područe Amerike govori da napredak tehnologije neumitno prijeti trenutnom načinu života ljudi.
Pogledaj originalni članak

Globalno zatopljenje česta je tema u medijima ili znanstvenoj zajednici. Tim pojmom pokušava se utjecati i na političke odluke vrhovnika najmoćnijih zemalja, ali najrecentnije odluke u visokoj politici idu baš u suprotnom smjeru od onog za koji se zalažu "zeleni".

Upravo dužnosnici visokih politika Kine, Brazila i Sjedinjenih Država predvode listu negativaca, a iz ove potonje dolazi jedna negativna vijest o posljedicama ljudskog tehnološkog napretka.

Najnovije istraživanje Sveučilišta u Washingtonu donosi otkrića da se ledenjaci na zapadnom dijelu Sjeverne Amerike, ne uključujući Aljasku, tope brzinom četiri puta većom nego li u prethodnim razdobljima, a sve kao posljedica dugoročnog globalnog zatopljenja.

Povlačenje i topljenje ledenjaka nije identično u SAD-u i Kanadi, tako su Kaskadne planine u sjeverozapadnom dijelu SAD-a primjer pošteđenog područja ovog negativnog trenda.

- Gubici koje smo očekivali smanjili su se zahvaljujući novome snijeg - govori David Shean, koautor na Sveučilištu u Washingtonu, dodajući da možda i nećemo biti toliko sretni što idemo naprijed.

Mlazne struje odnosno vrlo jaki vjetrovi koji se rasprostiru nekoliko tisuća kilometara u duljinu i svega nekoliko stotina kilometara u širinu promijenile su svoj tok pa tako uzrokuju više snijega na sjeverozapadnom dijelu SAD-a i manje na jugozapadnom dijelu Kanade govori istraživanje objavljeno u Geofizičkom istraživačkom listu unutar Američke geofizičke unije. Takve promjene u sjevernoj hemisferi direktno su povezane s globalnim zatopljenjem.

To upozorenje za čovječanstvo, koje svakodnevno izgara nevjerojatne količine fosilnih goriva, teško će usporiti i pokušaji smanjivanja izgaranja tih opasnih plinova.

Smanjenjem ledenjaka smanjit će se i količina dostupne pitke vode za riječne sisteme u vremenu kada su kišna razdoblja na minimumu. Neki dijelovi svijeta mogli bi doživjeti katastrofu.

Probleme bi imale i ribe jer bi se promijenila i temperatura vode. Naslage koje dolaze s otapajućim ledenjacima mogle bi padati na dno riječnog korita što bi u kišnim vremenima izazivalo češća prelijevanja i poplave rijeka.

Autori su do ovih zaključaka došli komparativnom analizom satelitskih snimaka ledenjaka između 2000. i 2009. te između 2009. i 2018. godine. Drugi istraživači pokušavaju doći do špijunskih zračnih snimki iz 1950. i 1960. godina tako da dođu do još dugoročnijih rezultata, govori Shean. 

Na poznatoj plaži otvorila se još jedna ogromna rupa

 

 

 

Svjetski dan bubrega

Ova bolest godišnje pogađa više od 850 milijuna ljudi, simptomi su nespecifični, a ključ je prevencija

Svake godine, drugog četvrtka u ožujku, obilježava se Svjetski dan bubrega. Riječ je o globalnoj kampanji koja se provodi diljem svijeta s ciljem podizanja svijesti o važnosti bolesti bubrega, od koje na svjetskoj razini boluje više od 850 milijuna ljudi, među kojima čak 300.000 u Hrvatskoj. Prema podacima iz 2019. godine, ova bolest uzrokovala je više od 3,1 milijun smrtnih slučajeva.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

BO
boban59
10:18 20.01.2019.

Bili naši tamo, smetalo za promet pa ga odgurali...

Avatar Ante-Portas
Ante-Portas
23:11 19.01.2019.

Bio sam nedavno na Columbia ledenjaku, najvecem u Sj. Americi. Ina znak da je 1950 i neke bio pored same ceste, a sad se mora pjesaciti 3 km do leda.