Pitali smo infektologa koji je lijek učinkovitiji: Remdesivir bolji za one na kisiku, Paxlovid za mlađe

Remdesivir ili Paxlovid? Ovih dana neki od naših najpoznatijih znanstvenika u zatvorenim grupama polemiziraju o djelotvornosti i primjeni antivirusnih lijekova protiv COVID-19 infekcije. Nakon višetjedne nestašice lijekova protiv koronavirusa po hrvatskim bolnicama, Hrvatska naručuje deset tisuća doza remdesivira za razdoblje do 30. rujna. Međutim, postavlja se pitanje zašto se naručuje remdesivir, a ne i Paxlovid, lijek visokoučinkovit u sprečavanju razvoja COVID-19, koji je resorno Ministartsvo za upotrebu preporučilo još prije pola godine. Trenutno se o tome vodi prepiska između članova Vladina Znanstvenog savjeta o epidemiološkim mjerama, cjepivu protiv COVID-19 i novim sojevima. Međutim, nekoliko znanstvenika i članova Savjeta koje smo kontaktirali pozvalo se na dogovor o suzdržavanju od javne polemike prije konačne odluke.

Injekcije i tablete

Kliničari pak objašnjavaju kako su oba lijeka najučinkovitija u ranoj fazi bolesti, kad se kod pacijenta još nije razvila teška klinička slika. Karakteristika je, inače, svih antivirusnih lijekova da bolje djeluju ako ih se primijeni u ranoj fazi bolesti, napominje naš ugledni infektolog prof. Bruno Baršić. Razlika u učincima pojedinog od navedena dva lijeka najbolje se vidi kod teže oboljelih, pri čemu je "stari" remdesivir nešto bolji za pacijente na kisiku.

- I remdesivir i Paxlovid sprečavaju razvoj teške kliničke slike i, posljedično, smrtnost. Razlika postoji u načinu davanja lijeka, remdesivir se daje isključivo injekcijama, dok je Paxlovid namijenjen za oralnu upotrebu, dakle u tabletama. Ono što je dokazano jest da remdesivir i kod težih oblika infekcije koronavirusom donekle može smanjiti smrtnost, ali sa dosta skromnim rezultatima, zaista ne u jako velikom broju slučajeva. Činjenica je da pacijenti u najvećem broju slučajeva dospiju u bolnicu oko sedmog dana nakon zaraze, a najveća efikasnost lijeka je do četvrtog dana - objašnjava profesor emeritus Medicinskog fakulteta u Zagrebu Bruno Baršić, konzilijarni infektolog kojeg su nakon što se umirovio na mjestu pročelnika Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infketivne bolest "Dr. Fran Mihaljević kao vrsnog stručnjaka pozvali odmah na početku pandemije i otada vodi Krizni stožer Kliničke bolnice Dubrava.

Podaci dobiveni kliničkim ispitivanjima govore da Paxlovid smanjuje rizik od progresije bolesti čak 89 posto, navodi prof. Baršić, ali uglavnom se to odnosi na pacijente mlađe dobi, oko 40-49 godina.

- Njegov efekt kod teško oboljelih osoba starije životne dobi nema visokog učinka, a u bolnicu u najvećem broju slučajeva dolaze bolesni stariji ljudi, s 80 i više godina. Remdesivir bolje djeluje kod težih bolesnika na kisiku, Paxlovid nije za teške bolesnike - objašnjava prof. Baršić.

Dodao je i kako primjena Paxlovida izaziva brojne interakcije s drugim lijekovima kao što su antiaritmici, lijekovi protiv masnoće itd. zbog kojih bi u slučaju uzimanja Paxlovida došlo do blokade enzima u jetri i mogućih toksičnih koncentracija. Zbog toga određeni dio pacijenata koji već uzimaju takve lijekove neće moći dobiti Paxlovid.

Oba lijeka skupa

I šef splitske infektologije dr. Ivo Ivić kaže kako za kondicionirane bolesnike nema stopostotne efikasnosti ni s jednim od ovih lijekova.

- Voljeli bismo imati stopostotno učinkovit lijek koji je jednostavan za primjenu i može ga dobiti svaki oboljeli, ali takvog nema. Remdesivir, ako ga ima, nije beskoristan, nešto koristi za kondicionirane bolesnike, one starije od 65, srčane, plućne, imunološke i u prvim danima bolesti daje se u nadi da će zaustaviti nastanak virusa i razvoj teže bolesti - govori splitski infektolog.

Cijene, inače, nisu male ni za jedan od ova dva lijeka, mjere se u tisućama eura po tretmanu.

I novi Pfizerov lijek, Paxlovid, nabavlja na razini Europske unije, no nema jednoznačnog odgovora zašto je Hrvatska jedna od rijetkih koja ga još nije dobila. Europska agencija za lijekove EMA odobrila ga je još početkom godine za odrasle kojima nije potrebna terapija kisikom, a kod kojih postoji povećan rizik od razvoja teškog oblika bolesti COVID-19. Riječ je o prvom antivirusnom lijeku koji se primjenjuje peroralno (kroz usta) za koji je dana preporuka za liječenje bolesti COVID-19 u Europskoj uniji. Njegove dvije djelatne tvari (PF-07321332 i ritonavir) dostupne su u obliku zasebnih tableta. Prva smanjuje sposobnost virusa da se umnožava u stanicama organizma, a druga usporava razgradnju prve, omogućujući joj da se u tijelu duže zadrži na razinama koje utječu na virus. Klinička ispitivanja pokazala su značajno smanjenje rizika od hospitalizacije i smrti, dok su nuspojave bile uglavnom blage. No, ritonavir utječe na djelovanje mnogih drugih lijekova.