Botulinski toksin, poznatiji pod komercijalnim imenom botoks, odobrio je američki FDA još prije 28 godina. Tvrtka Allergan za samo devet milijuna dolara kupila je 1991. godine malu tvrtku koja je počela proizvoditi botoks. Već 1998. godine globalni su prihodi koje je botoks donio Allerganu bili 125 milijuna dolara, da bi 2015. dosegli čak 2,45 milijardi dolara.
U tih nešto više od četvrt stoljeća u različite je svrhe primijenjeno čak 12,2 milijardi doza botoksa, a Allergan je registrirao čak 800 patenata za njegovu različitu primjenu. Kada se gleda ukupna primjena botulinskog toksina, brojke su još i veće i dojmljivije jer ga pod drugim imenom prodaju još i tvrtke Ipsen te Merz Pharma.
Sve to zaslužno je što je botoks, za neke spasonosni, a za druge zloglasni lijek, dospio na naslovnicu novog broja jednog od najutjecajnijih globalnih magazina, američkog Timea. Istaknuto je da se osim u estetske svrhe, botoks može koristiti i u liječenju gotovo 800 drugih bolesti.
Lijek za razrokost
Podsjetio nas je tako ugledni magazin da se botoks zapravo nije pojavio kao estetski preparat. Još ga je 70-ih godina prošlog stoljeća počeo koristiti američki oftalmolog dr. Alan B. Scott kao terapiju za stanje zbog kojeg su njegovi pacijenti postali razrokima. Nazvao je novi lijek Oculinum te osnovao 1978. godine kompaniju istog imena. Dobio je 1989. i dozvolu američkog Ureda za hranu i lijekove (FDA) za liječenje strabizma te blefarospazma. Dvije godine kasnije, tvrtku kupuje Allergan, do tada poznat uglavnom po tekućinama za čišćenje kontaktnih leća.
Botoks, koji smatramo samo sredstvom protiv bora i pri uporabi kojega dame vole pretjerati, zapravo je moćan lijek
On je preparatu promijenio ime u botoks, iako isprva nije u njemu vidio ništa više od lijeka za nišnu populaciju. Sve dok na čelo tvrtke nije došao David E. I. Pyott koji je uočio da botoks može imati i puno konkretniju primjenu. I tada počinje priča o ravnanju bora, a botoks postaje prvi odobreni farmakološki preparat koji se koristi u estetske svrhe.
Botoks odnosno botulinski toksin je neurotoksin koji se dobiva iz bakterije Clostridium botulinum. Ako ga progutate s hranom ili se njime odnosno spomenutom bakterijom zarazite, možete dobiti botulizam, koji pak može izazvati malaksalost, paralizu pa čak i smrt, no kada ga se primijeni na ciljana područja, može blokirati kontakt živaca i mišića te tako postići da se mišići opuste. Tako se i bore čine manje vidljivima, mišići oko njih imobiliziraju se botoksom, a bez njihova kretanja bore su manje uočljive. No, takva je estetska primjena u boju za vječnu mladost zaslužna tek za polovicu Allerganovih prihoda. Drugu polovicu, a očekuje se da će ona još rasti, čini terapijska primjena tog lijeka.
Tretmani mokraćnog mjehura
Čim je 2013. godine Allergan uspio dobiti odobrenje za tretman preaktivnog mokraćnog mjehura botoksom, prihodi su od njega narasli na dvije milijarde dolara. No, hrabrost Allergana u poticanju korištenja botoksa mimo službeno odobrenih upotreba znala je i poprilično skupo stajati. Tvrtka je 2010. godine priznala krivnju i pristala platiti 600 milijuna dolara kako bi se riješila optužbi da je nezakonito promovirala korištenje botoksa za liječenje glavobolje, bolova, spazma mišića i celebralne paralize bez dopuštenja američkog Ureda za hranu i lijekove. Bilo je i privatnih tužbi u kojima je Allergan optuživan za pojave i nuspojave pri takvom korištenju koje su često završavale milijunskim nagodbama.
To botoksova proizvođača nije omelo, iako se nigdje ne spominje koliki je budžet za razvoj botoksa, zna se da je ukupni takav Allerganov budžet godišnje milijardu i pol dolara. A glavni je proizvod botoks. I sasvim je sigurno da proizvođač botoksa neće biti i jedini koji će se baviti razvojem tog poznatog preparata.
U službenoj izjavi danoj Timeu, Allergan ističe kako je u tih 28 godina objavljeno čak 3200 članaka u znanstvenim i medicinskim magazinima, a botoks se prodaje na 90 svjetskih tržišta pa je tako sasvim sigurno jedan od najistraživanijih medicinskih preparata u svijetu.
Smatra se da će i dalje poticati velik interes, pogotovo zbog mogućnosti visoke zarade u terapeutskoj primjeni. Sasvim sigurno će tako biti dokaže li se da je djelotvoran kod depresije ili fibrilacije atrija, najčešće aritmije u općoj populaciji. Ostaje, međutim, problem što se djelovanje botoksa na određene tegobe ne razumije do kraja. Primjerice, ne zna se posve sigurno na koji točno način on blagotvorno djeluje na glavobolje.
Neku ulogu mogao bi odigrati i Donald Trump koji je najavio debirokratiziranje Ureda za hranu i lijekove, pri čemu se špekulira kako bi to moglo značiti i lakše dolaženje do dozvole za službenu uporabu novih lijekova ili u slučaju botoksa novih primjena postojećeg medikamenta od te inače vrlo stroge institucije.
Teško je reći hoćemo li u dogledno vrijeme pojam “botoks” prestati koristiti samo u kontekstu estetskih korekcija. Čini se ipak kasnije nego prije. No, koliko je botoks značio za sam Allergan svjedoči i činjenica da je tu tvrtku 2015. godine kupio i nama poznati Actavis za 70,5 milijardi dolara. I zadržao ime proizvođača koji je botoks učinio slavnim.