Više od polovice svih studenata upisanih na poslijediplomske doktorske studije u Republici Hrvatskoj u prošloj akademskoj 2014./2015. godini bile su žene, njih 57,3 posto, izvijestio je Državni zavod za statistiku.
Prošle akademske godine na poslijediplomski sveučilišni doktorski studij upisano je ukupno 3129 doktoranada, među kojima su 1794 žene, što iznosi 57,3 posto od ukupnoga broja upisanih doktoranada.
Najviše, 58,7 posto studenata, upisalo je doktorski studij na Sveučilištu u Zagrebu, potom na Sveučilištu u Rijeci 14 posto, za doktorski studij na Sveučilištu u Osijeku odlučilo se 12 posto doktoranada, na Sveučilište u Splitu upisalo ih se 10,8 posto, na Sveučilište u Zadru 4,2 posto, te na Sveučilište u Puli – Pola 0,3 posto doktoranada.
Kad je pak riječ o dobnoj strukturi upisanih doktoranada, najviše ih je bilo u skupini od 25 do 29 godina, 38,9 posto, a najmanje u skupini od 60 i više godina, 0,5 posto. U skupini od 30 do 34 godine života bilo je 22,7 posto doktoranada, u skupini od 35 do 39 godina 13,3 posto, te u skupini od 40 do 44 godine 9,6 posto, u skupini od 45 do 49 godina 5,6 posto, u skupini do 24 godine 5,4 posto, njih 2,9 posto bilo je u skupini od 50 do 54 godine, a u skupini od 55 do 59 godina 1,1 posto doktoranada.
Promatrajući znanstvena područja na koja se odnose studiji najviše je bilo zastupljeno područje biomedicine i zdravstva, 23,8 posto, a nakon toga područje društvenih znanosti s 22,4 posto upisanih doktoranada. U područje tehničkih znanosti upisalo se 16,7 posto doktoranada, njih 15,8 posto u područje humanističkih znanosti, 14,1 posto u područje prirodnih znanosti, te 4,1 posto u područje biotehničkih znanosti, dok je u interdisciplinarna područja znanosti bilo upisano 3,1 posto doktoranada.
Prema prebivalištu, 94,9 posto doktoranada ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, a 5,1 posto izvan nje. Među doktorandima najviše je hrvatskih državljana, 96,6 posto, a njih 3,4 posto ima strano državljanstvo. Od svih doktoranada hrvatskih državljana njih 96,8 posto prethodno je diplomiralo u Hrvatskoj, a 3,2 posto izvan nje.
Od ukupnoga broja doktoranada zaposleno ih je 90,3 posto, a 9,7 posto je nezaposleno. Od svih zaposlenih doktoranada, najviše ih je u području obrazovanja gdje ih je zaposleno 37,9 posto, slijedi područje djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi gdje ih je zaposleno 24,3 posto, u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti je 15,5 posto zaposlenih, u području javne uprave i obrane, obveznoga socijalnog osiguranja 5,4 posto, u području informacija i komunikacija zaposleno ih je tri posto, u području umjetnosti, zabave i rekreacije kao i u području prerađivačke industrije zaposleno ih je po 2,7 posto, a 8,5 posto zaposlenih pripada ostalim djelatnostima.
Više od polovice doktoranada, njih 55,9 posto sami su platili doktorski studij, poslodavac je platio troškove za 34 posto doktoranada, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta snosilo je troškove za 5,9 posto doktoranada, dok 4,2 posto doktoranada pripada kategoriji ostalo.
>> Ministar Šustar zahvalio prehodniku Mornaru za način primopredaje