osvajanje 
marsa

Prva ljudska misija na Crveni planet sletjet će 2039. i ostati na njemu mjesec dana

Foto: Thinkstock
Prva ljudska misija na Crveni planet sletjet će 2039. i ostati na njemu mjesec dana
27.09.2015.
u 20:30
Prethodno će se čovjek iskrcati na Marsovu mjesecu Phobosu i pripremati za najveći pothvat u ljudskoj povijesti
Pogledaj originalni članak

Za relativno kratko vrijeme, manje od tri desetljeća, ljudi će izaći iz Zemljine orbite i područja Mjeseca, na što su do sada bila ograničena svemirska istraživanja s ljudskom posadom. Američka svemirska agencija NASA objvaila je da će 2033. svemirska letjelica s ljudskom posadom sletjeti na Marsov mjesec Phobos, dok bi se prvi astronauti na Mars, prema novom rasporedu, trebali iskrcati 2039. godine.

Tri faze plana

– Svemirska agencija već gotovo cijelo desetljeće razvija nasljednika svemirske letjelice Space Shuttle koja je povučena iz uporabe, a izbor je pao na SLS sustav, što je skraćenica od naziva Space Launch System.

Konačni cilj misije na Mars bit će osnivanje svojevrsne minikolonije astronauta koji će na Marsu živjeti godinu dana. No taj krajnji cilj zacrtan je tek za kasniju fazu, za 2043. godinu.

Problem NASA-i ovoga trenutka, bar djelomično, čini financiranje. Naime, za te letove, američka svemirska agencija ima unaprijed definiran, relativno nizak proračun koji ne smije povećavati, osim u skladu s inflacijom dolara. Upravo zbog toga ideja je pristupom “minimalističke arhitekture” ostvariti putovanje na Mars, odnosno maksimalnom štednjom i korištenjem već raspoloživih tehnologija. Kako bi se osiguralo da svi sustavi funkcioniraju, NASA će izvesti svojevrsnu generalnu probu spuštanjem ovom letjelicom na Mjesec koji će “glumiti” Crveni planet. Tek kada se testiraju svi sustavi, počinje stvarno osvajanje drugog najmanjeg planeta u Sunčevu sustavu.

Prva faza plana bit će slanje četiri astronauta na Marsov mjesec Phobos tijekom 2033. godine. Druga faza bit će slanje letjelice s dvočlanom posadom na Mars tijekom 2039. godine koja će se na Crvenom planetu zadržati oko mjesec dana da bi se potom vratila na Zemlju. Treća, završna faza planirana je za 2043. godinu kada će na Mars prispjeti četiri astronauta koji će se ondje zadržati punih godinu dana. Da bi se osigurali svi uvjeti za njihovo preživljavanje, na Crveni planet bit će prije toga bespilotnom letjelicom poslana oprema s montažnim nastambama kao i zalihe vode, hrane i ostalog materijala. NASA je svjesna da, unatoč vrlo velikim i opsežnim planovima, ne može očekivati drastična povećanja proračuna.

– Šanse da ćemo dobiti snažne financijske injekcije uz već postojeća sredstva koja imamo na raspolaganju vrlo su male. Pogotovo imajući na umu trenutačnu geopolitičku situaciju u svijetu, kažu u svemirskoj agenciji. Unatoč tomu, slanje misije s ljudskom posadom na Mars, ali potom i njihov povratak na Zemlju ogromno je tehničko iskušenje koje jako puno košta. Upravo zbog toga NASA na ovaj način, pristupom korak po korak, raspršuje istraživanja i troškove na cijeli niz godina. Oprema i nastambe koje će prva kolonija astronauta koristiti 2043. godine neće nakon njihova odlaska s planeta biti napuštena, već će se koristiti za sljedeće misije koje se očekuju u budućnosti.

U ponedjeljak slijedi veliko otkriće

– Ideja je da svake četiri godine šaljemo po četiri astronauta na Mars koji bi ondje proveli godinu dana. Svaka od tih ekspedicija sa sobom bi nosila cijeli niz instrumenata i opreme koju bi ostavljala na planetu. S vremenom će se na Marsu ustrojiti kolonija s prilično dobro opremljenim laboratorijima – kažu u NASA-i. Prema planovima, prve bi ekipe od po četiri astronauta na Crvenom planetu trebale ostati najmanje po 350 dana, no nakon nekog vremena njihov boravak znatno će se produljiti. Zbog toga NASA na Mars neće slati samo neophodne zalihe već i rovere, sustave za generiranje energije, znanstvenu opremu, pakete za geološka ispitivanja...

– Tako ćemo doći do faze kada će Mars biti stalno nastanjen posadama koje se na njemu izmjenjuju – kaže profesor Scott Hubbard sa sveučilišta Stanford koji je uključen u projekt.

Inače, Mars je Zemlji najbliži planet i smatra se da je na njemu nekada bilo vode. U njegovoj orbiti trenutačno se nalazi pet letjelica koje snimaju sve detalje, dok se na samoj površini Marsa nalaze i dva rovera, Opportunity i Curiosity.

Da te misije neprestano otkrivaju nova saznanja govori i podatak kako je NASA za ponedjeljak najavila predstavljanje “velikog znanstvenog otkrića vezanog uz Mars” koje će biti objavljeno na izvanrednoj konferenciji za novinare.

Za sada se ne zna o čemu je riječ, no na takvim konferencijama obično se objavljuju vrlo velika otkrića. Sličnu konferenciju NASA je održala u srpnju kada je objavila otkriće Keplera 452b, planeta najsličnijeg Zemlji koji je dosad pronađen izvan solarnog sustava.

>> NASA provodi test za Mars: šestero ostaje godinu dana u izolaciji

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

RA
rabo
07:43 28.09.2015.

Verovatno su na Marsu pronasli kamenje i pesak pa sad to hoce zvanicno da objave

RK
Realovac.koji.mrzi.hdz.lopine
12:42 28.09.2015.

A šta je sa onom ekipom što se priprema za one way trip na Mars oko 2020.?