NASA izvela najskuplji sudar u povijesti čovječanstva

'Sam pogodak je uspjeh, a želimo ga pomaknuti 1 posto'

Foto: NASA/REUTERS
illustration of NASA’s DART spacecraft and the Italian Space Agency’s (ASI) LICIACube prior to impact at the Didymos binary system
Foto: NASA/REUTERS
Final images from NASA's DART spacecraft prior to impact
Foto: NASA/REUTERS
Final images from NASA's DART spacecraft prior to impact
28.09.2022.
u 07:29
Fizika i naši izračuni su jedno, no tek trebamo u praksi vidjeti posljedice na asteroidu koji je toliko daleko od nas i koji nismo ovako detaljno proučili, rekla je dr. Kelly Fast
Pogledaj originalni članak

"Ušli smo u novu eru povijesti čovječanstva u kojoj postoji mogućnost obrane od udara asteroida u Zemlju", tim je riječima NASA opisala značaj uspješnog provođenja prvog planetarnog testa za obranu od udara asteroida. U ponedjeljak navečer NASA-ina letjelica DART uspješno je i po planu, naime, udarila u asteroid Dimorphos, a cilj je bio da se na taj način promjeni putanja asteroida, odnosno da se testira je li tako nešto uopće moguće u slučaju da jednom u budućnosti neki objekt u blizini Zemlje (NEO) zaprijeti našem planetu.

Pljesak za uspjeh

– Iako u filmovima često vidimo da je cilj ovakvih misija raznijeti objekt, u realnosti to ne želimo napraviti jer se asteroid može raspasti u milijune komadića i u konačnici neki od njih može pogoditi Zemlju. Puno je bolja opcija, što smo ovdje testirali, promijeniti putanju cijelog asteroida – objasnio je dr. Andy Rivkin iz Laboratorija primijenjene fizike Sveučilišta Johns Hopkins u izravnom prijenosu na društvenim mrežama NASA-e tijekom kojeg su gledatelji mogli pratiti udar, ali i postavljati pitanja znanstvenicima. Također, uživo su vidjeli slavlje u NASA-i te pljesak nakon udara, baš kao u filmovima.

Projekt vrijedan više od 330 milijuna dolara, naime, službeno provodi NASA u suradnji s europskom (ESA), talijanskom (ASI) i japanskom (JAXA) svemirskom agencijom, a projektu su se pridružili i znanstvenici sa Sveučilišta Johns Hopkins. Za financiranje je pak bio zadužen NASA-in Ured za koordinaciju planetarne obrane, a misiju je nadgledao Ured za programe planetarnih misija.

Sam projekt službeno je odobren još 2018. godine, a svemirska letjelica DART lansirana je raketom SpaceX Falcon 9 još 24. studenog 2021. Pred njom je tada bio 11 milijuna kilometara dug put do asteroida što je otprilike 28 puta udaljenosti od Zemlje do Mjeseca.

Znanstvenici su u izravnom prijenosu objasnili da je za DART misiju (što označava Double Asteroid Redirection Test, odnosno testiranje preusmjeravanja asteroida) odabran asteroid Dimorphos, koji je zapravo manji od dva asteroida, a koji zajedno čine sinkronizirani binarni sustav, pri čemu je veći Didymos primarni asteroid, a Dimorphos je zapravo mjesec koji kruži oko njega po stabilnoj orbiti. NASA se nada da je upravo tu putanju udar uspio promijeniti i to za barem za 1 posto, odnosno da ga je skratio za barem deset minuta. No dr. Kelly Fast iz NASA-ina Ureda za koordinaciju planetarne obrane objasnila je da se ne zna točno koliki će krater letjelica napraviti na asteroidu i koliko će ga uspjeti pomaknuti.

– Upravo to pokušavamo saznati ovom misijom, koliko možemo utjecati na putanju jednog asteroida. Jer su fizika i naši izračuni jedno, no tek trebamo u praksi vidjeti posljedice na asteroidu koji je toliko daleko od nas i koji nismo još imali prilike ovako detaljno proučiti – rekla je dr. Kelly Fast te dodala da će znanstvenici u idućim tjednima teleskopima proučavati putanju asteroida.

Također, sada nakon uspješnog udara na scenu nastupa Europska svemirska agencija (ESA), koja stoji iza misije Hera, a koja podrazumijeva lansiranje istoimene letjelice 2024. godine. Hera će također otputovati do sustava Didymos, ali ne s ciljem udara, nego analize rezultata misije DART. Ona bi do Dimorphosa trebala stići 2027. godine.

Foto: NASA/REUTERS

No misija se već i prije mjerenja smatra velikim uspjehom iz razloga što je DART uopće uspio doći do cilja. Dr. Dawn Graninger iz Laboratorija primijenjene fizike Sveučilišta Johns Hopkins objasnila je da je mnogo parametara utjecalo na uspješnost misije i da je puno toga moglo poći po krivu.

– Mi do prije udara zapravo nikad nismo uživo ni vidjeli Dimorphos i zapravo nismo znali sa sigurnošću što gađamo, kako asteroid izgleda i od kojeg je materijala građen. Uz to su bile vezane naše najveće brige – objasnila je dr. Dawn Graninger. Budući da je letjelica bila opremljena vrlo osjetljivom kamerom i optičkom navigacijom DRACO, prije udara je konstantno na Zemlju slala fotografije asteroida u realnom vremenu, odnosno s minutom zakašnjenja. Tako se prvo vidjela jedna svjetleća točka, a onda su se, oko sat vremena prije udara, već mogli jasno razaznati veći i manji objekt. Kako se DART približavao asteroidu, slika je bila sve kvalitetnija, a na kraju se detaljno vidjela površina objekta.

Trenutačno nema opasnosti

Treba istaknuti i da je letjelica bila programirana tako da je na kraju puta navigira isključivo autonomni navigacijski sustav DRACO, a znanstvenici u zadnjim trenucima nisu imali nikakvog utjecaja na DART. Dr. Michelle Chen iz Laboratorija primijenjene fizike Sveučilišta Johns Hopkins koja je radila na DART-ovu navigacijskom sustavu opisala je taj sustav kao "oči letjelice", a objasnila je i da je DART bio programiran na način da, kada uoči sustav Didymos, prilagodi svoju putanju prema njemu. Potom je trebao odabrati manji od dva objekta kao cilj.

– Nikad nisam mislila da ću raditi na letjelici od nekoliko stotina milijuna dolara i onda programirati da se sama zabije u asteroid – rekla je dr. Chen te dodala da je DART težak 571,52 kilograma udario u Dimorphos brzinom od 22.530,82 kilometara na sat, a zadnja je fotografija snimljena samo dvije sekunde prije kolizije.

Znanstvenici su na taj način prvi put uopće vidjeli ovaj binarni sustav asteroida koji nije opasan za Zemlju, ali je klasificiran kao potencijalno opasan objekt (POO) jer se taj naziv odnosi na asteroide ili komete koji su zbog svoje orbite i veličine potencijalno rizični za Zemlju. Didymos i Dimorphos ubrajaju se u objekte u blizini Zemlje (NEO) te spadaju u skupinu asteroida i planetoida Apollo. Apoloni, za koje se smatra da ih ima između 500 i tisuću većih od kilometra u Sunčevu sustavu, nalaze se unutar Zemljine putanje te postoji mogućnost da uđu u atmosferu ili padnu na površinu.

Dimorphos ima, naime, promjer od svega 160 metara što je veličine zgrade, no znanstvenici vjeruju da je asteroid koji je prije 66 milijuna godina udario u Zemlju i izbrisao dinosaure s lica Zemlje imao promjer od 11 do 13 kilometara. Udario je u današnji poluotok Yucatan i imao strašne posljedice pa iako astronomi trenutačno ne misle za neki NEO da bi mogao ugroziti Zemlju, iz NASA-e ističu da je važno da Zemlja bude spremna u slučaju veće prijetnje. Čini se da to ipak neće izgledati spektakularno kao u filmovima katastrofe kada se ljudi šalju na asteroide i onda ih raznesu nuklearnim oružjem, ali je zato važno da postoji učinkovit sustav koji je čovječanstvu na raspolaganju.

VIDEO: Znanstvenici u šišmišima pronašli novi koronavirus; Otporan je na postojeća cjepiva

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.