Slovenija je odlučila: idemo u svemir. Doduše, neće beskrajna prostranstva doseći slovenski državljani, već je u utorak vlada premijera Marjana Šareca odobrila novac za lansiranje većeg od dvaju satelita projektiranih u toj susjednoj zemlji, i to već u prvoj polovici 2019. godine. Uz to bit će lansiran i drugi satelit, a jedan je od ciljeva projekta i promoviranje slovenskoga svemirskoga znanja i tehnologije.
Slovenac pionir
Veći se mikrosatelit zove Nemo HD i težit će 65 kilograma, a Zemlju će snimati s visine od 600 kilometara. Taj je satelit dopuna europskog sustava Copernicus i imat će vlastiti izvor podataka za potrebe urbanizma, ekologije, poljoprivrede, šumarstva i transporta.
Također, lansirat će se i nanosatelit Trisat koji teži samo 4,4 kilograma i koji bi, predviđa se, trebao biti u upotrebi najmanje dvije godine, ali taj će satelit imati umjerenu mogućnost “skeniranja” Zemlje.
Vlada je za financiranje i lansiranje satelita Nemo HD osigurala 830 tisuća eura, a od priprema projekta pa do pokretanja ukupni troškovi iznosit će 2,3 milijuna eura, u sklopu programa Europske svemirske agencije (ESA). Inače, Slovenija je prije dvije godine postala pridružena članica ESA-e, a natječe se i za stalno članstvo u toj organizaciji.
Slovenija se, uz to, posebno ponosi svojom poviješću svemirskog istraživanja. Još 1928. godine pionir na tom području Herman Potočnik napravio je projekt svemirske stanice, možda i prvi takav nacrt u svijetu, a najviše ga se pamti po njegovim razmišljanjima o tome može li čovjek dulje vrijeme boraviti u svemiru. Nažalost, umro je već 1929., sa samo 36 godina.
Nije prvi put da susjedna zemlja najavljuje lansiranje satelita u svemir, a prije se govorilo da bi Slovenija prve satelite u svemir trebala poslati već 2017. godine. No, to je odgođeno, a 2019. bi godina trebala biti ta koja će razveseliti sve svemirske entuzijaste u nama susjednoj zemlji.
Dva bi slovenska satelita trebali biti poslani u svemir raketom Vega poduzeća Arianespace.
Ante Radonić, hrvatski stručnjak za ta pitanja i komentator svemirskih letova, objasnio nam je da se takvi mali sateliti danas lansiraju najčešće kao “sekundarni teret” na raketama, a njihova je prednost što više njih može snimiti isto mjesto na Zemlji, no uz manju kvalitetu snimke, dok se velike mora čekati dulje vrijeme.
– Takvi se sateliti najčešće koriste za snimanje našeg planeta, a ne za istraživanje svemira, iako je američka agencija NASA i tim malim satelitima već krenula u tom smjeru – pojašnjava Radonić i dodaje da oni snimaju brodove, avione ili pak prenose podatke i pomažu u komunikacijama te imaju višestruku namjenu.
Što se Hrvatske tiče, ona još nije lansirala satelit, iako je to nekoliko puta najavljivano. Razlog nije teško shvatiti: nedostatak resursa koji skupinama koje su često osnovane na osnovi entuzijazma, koji ih i drži zajedno, otežava rad.
– Više je takvih skupina, ali još nijednoj to nije uspjelo. No, za koju godinu bi se i to moglo dogoditi – smatra Radonić.
Važno za studente
Hrvatska nije članica ESA-e, a Slovenija je pridruženi član. To je glavni razlog što je Slovencima dostupnije financiranje takvih projekata.
Boris Štromar, predsjednik zagrebačkog Astronomskog društva Beskraj, smatra da su lansiranja satelita, poput ovog za koje se pripremaju Slovenci, dobra za osjećaj ponosa zemlje, ali i za isprobavanje tehnologije.
– To je važno za studente jer će oni jednom možda koristiti podatke dobivene sa tih satelita i učiti iz njih – smatra Štromar koji također drži da je Sloveniji zasigurno pomoglo pridruženo članstvo u ESA-i.
Kao pozitivan primjer u Hrvatskoj, Štromar je istaknuo i nekoliko slučajeva kada je učenicima srednjih škola omogućeno da razgovaraju s astronautima na Međunarodnoj svemirskoj postaji.
>> Pogledajte video: Satelitske snimke otkrile što se milijunima godina skriva ispod ledenog kontinenta
Fantje gremo gor na Lunco napisat:"Tudi tukaj je Slovenija!"