Nenad Bakić, hrvatski poduzetnik, investitor i pokretač najuspješnije crowdfunding kampanje u Hrvatskoj. Kandidat je i za osobu godine Večernjeg lista upravo zbog entuzijazma, energije i volje koje je uložio u projekt uvođenja robotike u škole, ali i mijenjanje cjelokupne svijesti društva u kojem živimo.
Crowdfunding kampanja “BBC micro:bit - STEM revolucija u školama” je uspjela. Prvi cilj bio vam je 60.000 dolara, stigli ste gotovo do 300.000 i 2356 onih koji su vas poduprli. Jeste li to očekivali?
Nismo! Počeli smo kampanju s ciljem da ostvarimo 60.000 i nadom da će biti 100.000 dolara. Znali smo da ćemo uspjeti jer, da nismo dobili dovoljno donacija građana, donirali bismo sami. Ali htjeli smo testirati javnost i podcijenili smo koliki smo moralni kapital već stvorili svojim dosadašnjim radom. U nekoliko dana kampanja je projurila kroz nekoliko sve ambicioznijih “rastegnutih” ciljeva te bi se tako i nastavilo da nismo pozvali na prestanak uplata. Iznenadio nas je kako broj donacija tako i raznolikost, ali i veličina donacija od ljudi i organizacija za koje nismo ni znali za postoje. Ova kampanja uvjerljivo je najveća u Hrvatskoj na nekoj crowdfunding platformi, a kad bi se izuzele one koje su prodavale nešto – stvari ili udjele u društvima – mislim da je 15 puta veća od druge najveće filantropske. Ovo ujedno pokazuje potencijal ovakvog načina financiranja, kao i civilnog društva u cjelini te bismo rado vidjeli i uspješnije kampanje nakon naše.
U Croatia Makers ligi sudjelovalo je prije kampanje 360 osnovnih škola i ustanova, podijelili ste 1800 robota te uključili više od 8000 djece. Kakav je sad odaziv?
U trenutku dok ovo odgovaram uključeno je oko 700 osnovnih škola, ali i srednjih škola, knjižnica, udruga i domova, očekujemo na koncu brojku od 900-1000.
Zbog čega ste se baš odlučili na BBC micro.bit, kakva su svjetska iskustva?
Tehnologija je snažno zakoračila u edukaciju, u mnoga područja, ne samo STEM – znanost, tehnologija, inženjerska zanimanja i matematika – nego i dizajn, umjetnost i tako dalje. U univerzumu tehnologije u edukaciji je micro:bit možda trenutačno najvažnija “galaksija” zbog više razloga. Prvi je jako niska cijena – možete ga podijeliti cijeloj generaciji, a ako se velik dio ne iskoristi na pravi način, nije veliki problem. Zatim, osnivači Zaklade Micro:bit su BBC, Microsoft, Amazon, Samsung, ARM i neki drugi, što osigurava bogat ekosustav oko uređaja – mnogo edukacijskog sadržaja, projekata i dijelova. U Ujedinjenom Kraljevstvu ove ga je godine dobilo svako dijete u 7. razredu – po godinama kao naš 5. ili 6., a na Islandu čak po dva. Počela je i isporuka u Norveškoj i Nizozemskoj. Dalje, radi se o kontroleru koji ima mogućnost izrade brojnih zanimljivih projekata i umrežavanja, što je korak dalje od same robotike. Predlažem svakome da pogleda na microbit.org.
U kampanji, nakon što ste skupili 250.000 dolara, dodatnih 50.000 namijenjeno je za honorare edukatorima. Kako to mislite provesti, koliko planirate honorirati pojedinog edukatora?
Potpisat ćemo ugovore s više od 20 naših ambasadora koji će podučavati druge edukatore. Nismo još odlučili koliko ćemo ih točno platiti, ali to će biti lijepi iznosi. S jedne strane malo riskiramo da neki njihovi kolege budu antagonizirani, ali je daleko veći pozitivni potencijal jer pokazujemo da se edukatore koji se trude treba dodatno nagraditi pa vjerujem da će to biti katalizatorski događaj u cijelom školstvu. Vjerovali ili ne, danas čak ni oni koji dodatno rade za vrijedne projekte financirane fondovima EU ne mogu dobiti nagrade!
Pokret Croatian Makers bio je ambiciozno zamišljen, pokrenuli ste ljude, tvrtke, pa čak su i HDZ i SDP dali donacije, koji vam je cilj?
Osnovni su cilj djeca. Pružamo priliku – ne i obavezu – mnogoj djeci da uhvate korak sa suvremenošću i budu ravnopravni sudionici društva 21. stoljeća. To je naročito važno za one koji su nadareni i žele ići u smjeru STEM zanimanja koja su danas najtraženija i najbolje plaćena u svijetu, pa sve više i u Hrvatskoj. No kompetencije iz tog područja ulaze u gotovo sva ostala zanimanja, ali i u opću pismenost. Naravno, jedan broj djece koji će se opredijeliti za neka skroz drugačije zanimanja neće imati direktnu korist, i to je u redu. Naša je ideja jednakost prilika – da svatko dobije priliku. A tehnologija i edukacija koju besplatno distribuiramo ima izrazito male ulazne barijere, i nastavnici i učenici mogu jako lagano ući u to područje. Dakle, moramo predvidjeti budućnost kako bismo mogli djeci pružiti adekvatnu edukaciju, a ona sve više treba biti orijentirana usvajanju vještina, a ne znanja koja brzo postaju zastarjela, među kojima se ističe vještina učenja, kritičkog razmišljanja, komunikacije te razvijati otvoren duh i čvrst karakter. No jednako je važno razumjeti da filozofija i načela koja promoviramo u učionici danas postaju naša društvena načela sutra!
Prodrmali ste uspješno obrazovni sustav, slijedi li i cijelo društvo?
Iskreno, mene osim utjecaja na ogroman broj djece zanima i društveni utjecaj, barem neki doprinos promjeni naše često ogorčene i frustrirane društvene klime. Reforma školstva ili kurikuluma zvuči apstraktno, nije posebno emocionalno motivirajuće. Međutim, ako ti dijete dođe kući oduševljeno novom atraktivnom tehnologijom u rukama, zadubi se u nju, i to kao stvaralac umjesto kao konzument, nužno se moraš zapitati “gdje će moja djeca biti 2031.?” ili tako nekako. A ako promišljaš dublje, zapitat ćeš se i “hoće li ovo biti država u kojoj će ostvariti svoje ambicije ili će se odseliti u inozemstvo, a ja ostati bez njih u starosti”. Tako dajemo svježu perspektivu mnogim ljudima, okrećemo ih budućnosti, odnosno suvremenosti, umjesto prošlosti. Odnosno, budućnost je već tu, samo nije došla do svih ljudi.
Mogu li ovakvi individualni pokreti i projekti koji počivaju na entuzijazmu nekolicine mijenjati sustav? Što bi po vama sada trebali učiniti vladajući?
Stvari nikad i nisu promijenjene osim od male grupe motiviranih i fokusiranih ljudi koji su prepoznali trenutak i uložili energiju, pri čemu je, naravno, jako bitno imati pravu misiju, viziju, strategiju i posebno izvršenje. Mi u izvršenju težimo izvrsnosti, kao da se radi o biznisu o kojem nam ovisi preživljavanje. Javna uprava najprije se pak treba držati po strani, što je “uspješno” radila do sada, zatim malo aktivno pripomoći, što se nadam da je u tijeku, recimo da građane oslobode PDV-a na ove donacije, i kasnije nas iskoristiti kao agente promjena koji mogu katalizirati promjenu u cijelom sustavu.
Započeli ste priču s Croatian Makersima, imate još nekoliko projekata, koji su vam sljedeći planovi, koliko ste kao glavni donator, odnosno vaša obitelj, dosad donirali u cijelu ovu priču?
Fokus je na Croatian Makers pokretu iako će taj “brend” biti drugi kako se širimo u inozemstvu. Sada smo već jako uspješni i u međunarodnoj ekspanziji, donirali smo inicijalna sredstva i franšize i Srbiji i BiH koje jako uspješno pokreću robotičke lige poput naše. A u galaksiji micro:bita prepoznati smo kao važna zvijezda, dobili smo partnerstvo za osam zemalja. Imamo i globalne ambicije. Ideja je između ostaloga i “STEM diplomacija”. Često podržavamo i manje projekte i udruge. U naš glavni projekt uložili smo velika sredstva, ali ne volimo govoriti o novcu. Zapravo bih htio naglasiti da danas mnoge stvari postaju tako jeftine da je novac sve manji problem!
>> Bakićev projekt za računala za djecu: 'Ne uplaćujte više, prikupili smo dovoljno sredstava'
Ovo je pravo civilno društvo! Ljudi su sami donirali i prikupili novac i pokrenuli hvale vrijednu akciju, a ne kao oni što parazitiraju na proračunu a nikakve koristi od njih!