Moguće je da su neandertalci izumrli zbog niske razine genske raznolikosti zbog čega nisu mogli podnijeti klimatske promjene, navodi se u novoj studiji objavljenoj u časopisu Journal of Anatomy u kojoj je sudjelovala i dr. sc. Davorka Radovčić, naša najbolja poznavateljica znamenitog nalazišta u Krapini koje ima vrlo važnu ulogu u studiji. Fokus je istraživanja prvi vratni kralježak, atlas, koji svojim parnim zglobnim plohama dodiruje odgovarajuće plohe na zatiljnoj (okcipitalnoj) kosti lubanje tvoreći spoj kralježnice s glavom. Tim se zglobovima glava naginje naprijed-natrag.
Prilagodba promjenama
Atlas, odnosno s njim povezane anatomske varijacije, intenzivno je istraživan u Homo sapiensa, međutim, ne i u neandertalaca. Te su varijacije povezane s genetskom raznolikošću određene vrste. Pretpostavlja se da što je veća pojavnost anatomskih varijacija, to je manja genska raznolikost unutar jedne vrste. Odnosno, zabilježena je puno veća pojavnost anatomskih varijacija kod izumrlih vrsta hominina nego kod modernog čovjeka.
Kod današnjeg čovjeka je pojavost te varijacije oko 30 posto. Visoka razina genske raznolikosti, pak, povezana je s mogućnosti da se vrsta održi, odnosno prilagodi promjenama staništa u kojem živi. Ova studija ukazuje na jednu mogućnost koja bi dala odgovor na pitanje zašto su neandertalci nestali prije 30.000 godina. Ranije su napravljena istraživanja na ostacima neandertalaca pronađenima na lokalitetu El Sidrón u Španjolskoj, a sada su na isti način proučavani i ostaci trojice neandertalaca pronađenih u Krapini. Koliko je i zašto krapinsko nalazište vrijedno opisao je i dr. sc. Daniel Garcia Martínez iz “Centro Nacional de Investigación sobre la Evolución Humana” u Španjolskoj.
– Krapina je nalazište staro 130.000 godina, puno je starije od lokaliteta u El Sidrónu – rekao je dr. Garcia_Martinez, vodeći znanstvenik na studiji. – To je nalazište na kojem je pronađeno najviše ostataka neandertalaca, što Krapinu čini lokalitetom od posebnog interesa kada se istražuje genska raznolikost vrsta – kazao je španjolski znanstvenik. U ranijoj studiji dokazalo se da su neandertalci iz El Sidróna imali određene anatomske varijacije, a sada je cilj bio utvrditi jesu li te varijacije bile prisutne u cjelovitoj populaciji u cijeloj Europi. Istraživanje je pokazalo da su prvi vratni kralješci na dva od tri ostatka krapinskog pračovjeka imali anatomske varijacije.
Vodeći autoritet
Inače, dr. sc. Davorka Radovčić, kustosica u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju na Geološko-paleontološkom odjelu, naš je vodeći autoritet što se krapinskog nalazišta neandertalskih ostataka tiče. Prije pet godina objavljen je znanstveni rad koji potpisuje kao glavna znanstvenica u znanstvenom časopisu PLoS ONE, zajedno s drugim znanstvenicima iz Prirodoslovnog muzeja u Zagrebu i Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara, a u kojem se pokazuje nakit od kandži orla štekavca pronađen na lokalitetu. Upravo taj nakit drži se najstarijim na svijetu, izrađenim 80.000 godina prije pojave Homo sapiensa. Prije spomenutog rada, koji je u Journal of Anatomy objavljen sredinom svibnja, dr. Radovčić sa suradnicima objavila je još jedan rad koji se bavi spomenutim nakitom nastalim prije 130.000 godina, taj je rad objavljen sredinom travnja.