Teslin svjetski sistem

Tesline ideje početnica su današnje tehnologije

Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju
Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić i dobitnici godišnje nagrade “Nikola Tesla - Genij za budućnost 2018. “ u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade u Zagrebu
Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju
Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju
Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju
Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju
Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju
Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju
Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju
Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju
12.07.2018.
u 08:58
Tehnički muzej Nikola Tesla iz Zagreba i Muzej nauke i tehnike iz Beograda zajedno su u priredili sjajnu izložbu “Teslin svjetski sistem”
Pogledaj originalni članak

Nakon što su u sklopu trodnevne manifstacije “Tesla&friends” u utorak u zagrebačkom hotelu Esplanade dodijeljene godišnje nagrade “Nikola Tesla - Genij za budućnost”, u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu danas se otvara izložba Teslin svjetski sistem. Tjedan je Nikole Tesle, prekjučer je bila godišnjica njegova rođenja, pa je jedna ovako intrigantna izložba u organizaciji Tehničkog muzeja Nikola Tesla te Muzeja nauke i tehnike iz Beograda autorice Zorice Civrić Flores koja je jedno vrijeme bila i kustosicom muzeja Nikole Tesle u Beogradu i više nego prikladna.

Oni koji nešto više znaju o velikom izumitelju znaju i kako je ‘svjetski sistem’ realno označio njegovu propast i završetak relevantnosti Tesle kao priznatog znanstvenika. O čemu je zapravo bilo riječ i je li Tesla doista predvidio toliko puno uređaja i tehnologija koje koristimo i danas? Autorica Zorica Civrić u prigodnom katalogu tvrdi da se njegove ideje doista ne mogu odbaciti kao početnice za današnje tehnologije.

Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju
Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju
Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju
Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju
Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju
Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju
Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju
Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju
Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju
Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju

Dakle, Teslin rad na području bežičnog prijenosa energije počeo je 1889. i proistekao iz njegova izučavanja električnih pojava visokih napona i visokih frekvencija. Pojavom bežične telegrafije, u prvom razdoblju razvoja upotrebljavala se aparatura koja se temeljila na Hertzovu oscilatoru s generatorom prigušenih impulsnih struja visokih frekvencija. Poruke poslane tim oscilatorom bile su impulsi grupirane u kodne simbole. Ponavljajući Hertzov eksperiment, navodi autorica, Tesla je uočio nedostatke ove aparature.

Najvažniji nedostatak bilo je to da je Hertzov oscilator proizvodio valove jako prigušenih oscilacija, male energije, nedovoljne za prijenos izvan laboratorijskih uvjeta, a nije postojala ni mogućnost reguliranja valne duljine — domet prijenosa bio je do dvadeset metara. Ta zapažanja usmjerila su Teslu ka usavršavanju metoda i uređaja za proizvodnju struja visokih frekvencija i visokog napona. Otkriće da energiju može prenijeti jednim vodičem bilo je presudno da Teslina razmišljanja krenu u smjeru upotrebe zemlje kao vodiča i istraživanja bežičnog prijenosa većih snaga, na čemu se temelji Svjetski sistem bežičnog prijenosa energije.

Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić i dobitnici godišnje nagrade “Nikola Tesla - Genij za budućnost 2018. “ u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade u Zagrebu

Primjena rezonancije

U prvim eksperimentima kao aparaturu je upotrebljavao oscilacijski transformator, čiji je sekundar povezan jednim krajem sa zemljom, a drugim, otvorenim krajem, za tijelo velikoga kapaciteta koje je postavljeno na određenoj visini. Tako upotrijebljen oscilacijski transformator predstavlja začetak radijskog odašiljača, a uzdignuto tijelo ima jednostavni oblik antene. Primjenom rezonancije, nastavlja autorica Zorica Civrić Flores, stvorena je mogućnost za selektivno slanje i selektivno primanje poruka, kao i za povećanje osjetljivosti prijamnika. Razmatranjima iz tih predavanja Tesla je teorijski postavio osnovni koncept radiotehnike. Nakon što je svojim patentima postavio osnove za razvoj dugovalne radiotehnike, Tesla je nastavio usavršavati metodu i uređaje za bežični prijenos velikih snaga.

Od 1899. do 1900. radio je u laboratoriju u Colorado Springsu. Konstruirao je snažne oscilatore napona do dvanaest milijuna volti i izazivao zapanjujuće prizore pražnjenja s dugim iskrama. Tesla je usavršavao visokofrekventne oscilatore za dobivanje amplitudno moduliranih signala, koji se smatraju prvim modulatorima kontinuiranih struja u radiotehnici. Razvijao je električne krugove odašiljača i prijamnika s više rezonantnih krugova, pri čemu odašiljač proizvodi dva ili više signala različitih frekvencija, a prijamnik reagira samo kada ti signali djeluju istovremeno.

U suvremenoj radiotehnici, telekomunikaciji i elektronici odatle su proizašli sistem multifrekventnih nositelja signala, teorija raspršenog spektra i logički ‘I’ krug. U Colorado Springsu Tesla je, navodi dalje autorica kataloga, otkrio i stojne valove, koje stvaraju prirodna električna pražnjenja za oluja i nevremena. To otkriće zaštitio je patentom br. 787.412 — Tehnika prijenosa električne energije pomoću prirodnih medija. U njemu je opisao pojavu stojnih valova, za koje je utvrdio da njihova duljina varira od dvadeset pet do sedamdeset kilometara i da se mogu prostirati po Zemlji u svim smjerovima. To otkriće o smjerovima prostiranja stojnih valova po Zemlji utjecalo je na tijek njegovih daljnjih istraživanja i eksperimenata u Wardenclyffeu na Long Islandu, gdje je radio do 1907. Tesla je namjeravao komercijalno primijeniti patente bežičnog prijenosa energije i ostvariti prijenos signala preko Atlantika i potvrditi pretpostavke o rezonanciji Zemlje. Očekivao je da će te rezonancije biti 6,18 i 30 Hz.

Eksperimenti iz šezdesetih

No eksperimentalna istraživanja iz šezdesetih godina 20. stoljeća pokazala su da Zemlja rezonira na oko 8, 14 i 20 Hz. Najveće frekvencije koje je Tesla proizveo radeći na Long Islandu iznosile su 200.000 Hz, a snaga 200–300 kW. Nije izgradio posebnu prijamnu stanicu, već je za prijam valova upotrebljavao pokretne instrumente. Upotrebom svog visokonaponskog odašiljača uspio je bežičnim putem upaliti dvjesto žarulja. Toranj na Long Islandu, koji nikada nije dobio prvobitno zamišljen izgled, srušen je 1917. prema nalogu američke Vlade zbog sumnje da se njime koriste njemački špijuni.

Dakle, iako veliki izumitelj nije uspio u svojim projektima, evo što je radeći na njima predvidio te 1904. godine: međusobno povezivanje postojećih telegrafskih centrala ili ustanova širom svijeta, uspostavu tajne državne telegrafske službe čiji rad nije moguće ometati, međusobno povezivanje postojećih telefonskih centrala ili ustanova na Zemlji, univerzalnu distribuciju općih vijesti pomoću telegrafa ili telefona u službi tiska, uspostavu službe na principima Svjetskog sistema za dostavu obavijesti isključivo u privatne svrhe, međusobno povezivanje rada svih burzi na svijetu, uspostavu svjetskog sistema za distribuciju glazbe itd., univerzalno registriranje vremena jeftinim satovima koji astronomski precizno označavaju vrijeme i ne zahtijevaju nadzor, prijenos znakova, brojeva itd. neovisno o tome jesu li otipkani na stroju ili su ispisani rukom, uspostavu svjetske službe za potrebe trgovačke mornarice koja navigatorima svih brodova omogućuje da besprijekorno kormilare bez kompasa, točno određuju lokaciju, vrijeme i brzinu, sprečavaju sudare i nesreće itd., uvođenje svjetskog sustava tiskanja na kopnu i moru, reproduciranje fotografija i svih vrsta crteža ili zapisa koji bi se otpremali širom svijeta. Zvuči li vam to sve kao internet, e-mail, SMS, GPS...? Zaključite sami je li Nikola Tesla doista bio čovjek iz budućnosti.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.