Tim uglednih znanstvenik upozorava: Za 80 godina neće više biti polarnih medvjeda u divljini

Zbog topljenja arktičkog leda prijeti opasnost da izumru polarni medvjedi, i to već do 2100. godine, dakle za samo 80 godina. To govori studija objavljena u znanstvenom časopisu Nature Climate Change, a koju potpisuje grupa znanstvenika predvođena stručnjacima sa Sveučilišta u Torontu. Tamo stoji da se zbog smanjenja ledene površine smanjuje i njihov prirodni habitat, što bijele medvjede prisiljava na migraciju prema kopnu, gdje im je otežan ili čak onemogućen lov.

Agresivne mjere za spas

Zbog toga se medvjedi sve više moraju oslanjati na naslage masti u vlastitom tijelu, a to je dugoročno neodrživo za najvećeg svjetskog mesojeda. Studija predviđa kako će sva mladunčad polarnog medvjeda proći kroz neki oblik izgladnjivanja do 2040. godine dok će odrasli medvjedi iskusiti reproduktivni stres već za 20 godina. Kao i puno puta do sada, potrebni su odlučni potezi u smanjenju stakleničkih plinova kako bi se polarni medvjedi spasili. Vremenski okviri dobiveni su matematičkim modelima na računalu te predviđaju i koliko bi dugo polarni medvjedi mogli preživjeti bez hrane.

I onda se taj model primijenio na svaku od 13 populacija bijelog medvjeda koje obitavaju na Arktiku te čine oko 80 posto ukupne svjetske populacije te životinjske vrste. Napravljeno je to u kontekstu klimatskih promjena pa su dobivene brojke pokazale kod koje količine emisije stakleničkih plinova će polarni medvjedi dulje (ili kraće) preživjeti. Dakle, prema scenariju u kojoj ostaje visoka razina stakleničkih plinova, jedino su mjesto gdje bi polarni medvjedi mogli obitavati na Arktiku Otoci kraljice Elizabete. U južnom zaljevu Hudson te prolazu Davis nalazi se najugroženija populacija polarnih medvjeda. Njima znanstvenici daju vrlo male šanse da se nastave množiti do 2040. ako se emisije stakleničkih plinova ne suzbiju. To je što se kanadskog dijela tiče. Isto bi se moglo dogoditi 40 godina kasnije i bijelom medvjedu na Aljasci te na ruskom dijelu Arktika. Do kraja ovog stoljeća oni će nestati u tom dijelu svijeta. No kad bi se emisije svele na podnošljiv nivo tada bi se životinjama dala nada da će preživjeti kraj ovog stoljeća. To se može dostići tek agresivnim mjerama prema suzbijanju nivoa stakleničkih plinova pa ova znanstvena studija predviđa kako su za to slabe šanse. Najugroženija je mladunčad, a logično je da su u najmanjoj opasnosti medvjedi i medvjedice samci.

Bolje raspolagati energijom

Moguće je, prema znanstvenicima koji potpisuju studiju, da je prag preživljavanja polarnog medvjeda možda već i dosegnut kod nekoliko njegovih populacija. Jedno ipak daje nadu za medvjede, a to je da je za studiju korišten model koji se inače upotrebljava za izračune utjecaja stakleničkih plinova na morski led, a također nije moguće točno predvidjeti ponašanje bijelog medvjeda, odnosno hoće li on moći racionalnije raspolagati vlastitom energijom u uvjetima gdje bi imao manje hrane. Promatrani vremenski period u studiji na temelju kojeg su izvedene ove dramatične projekcije je od 1979. do 2016. te je na temelju toga zaključeno da su granice preživljenja kod nekih populacija zapravo već dosegnute. Zaključak je jednostavan – ostanu li emisije stakleničkih plinova ovako visoke, mogućnosti preživljenja i reprodukcije polarnog medvjeda značajno padaju te će vjerojatno preživjeti tek nekoliko arktičkih populacija. Nije moguće točno predvidjeti koliko bi se održala pojedina populacija jer za većinu ne postoje “demografski” podaci.