Sonda Cassini američke svemirske agencije NASA-e završila je u petak 13-godišnju misiju na Saturnu ulaskom u atmosferu planeta i padom na njegovu površinu šaljući podatke sa šestog planeta Sunčeva sustava gotovo do posljednjeg trenutka u kojemu se zapalila i raspala prolaskom kroz atmosferu poput meteora.
Cassini, prva svemirska letjelica koja je bila u orbiti oko Saturna, izgubila je kontakt sa Zemljom u 13:55:46 ubrzo nakon što je ušla u atmosferu divovskog plinovitog planeta brzinom od 113.000 kilometara na sat. Podacima je trebalo 83 minute da stignu do NASA-inih antena u Canberri u Australiji.
"Čestitam vam svima. Ovo je bila nevjerojatna misija, nevjerojatna letjelica i vi ste nevjerojatni tim. Proglašavam kraj misije", kazao je Earl Maize, projekt menadžer za Cassini u NASA-inom centru u Pasadeni u Kaliforniji u kojemu su znanstvenici pratili posljednje sate Cassinija.
Posljednje što su znanstvenici od Cassinija očekivali bili su podaci o gornjim slojevima atmosfere Saturna a posljednje fotografije trebale su biti praznine u prstenovima izazvane malim mjesecima.
Cassinijev pad označio je kraj misije koja je pružila znanstvenicima izravni uvid u šesti Sunčev planet. Među otkrićima su godišnja doba na Saturnu, heksagonalni obrazac na sjevernom polu i mjesec Titan koji nalikuje praiskonskoj Zemlji.
Cassini je otkrio i ocean na mjesecu Enceladusu i ledene izdanke koji vire s površine. Enceladus je izazvao nade kod onih koji tragaju za životom kada su otkriveni znakovi hidrotermalne aktivnosti kompatibilne sa životom.
Letjelica je poslala 450.000 slika i 635 gigabajta podataka od početka istraživanja Saturna i njegova 62 poznata mjeseca u srpnju 2004.
Cassini je zajednički projekt NASA-e, Europske svemirske agencije i Talijanske svemirske agencije.
Nakon što je postalo očigledno da Cassini ostaje bez goriva NASA je odlučila srušiti ga na Saturn kako bi izbjegla mogućnost da se letjelica sudari i kontaminira Titan, Enceladus ili neki drugi mjesec na kojemu možda ima mogućnosti razvoja života mikroba.
Sondu Huygens izgradila je Europska svemirska agencija i bilo je predviđeno da 'putuje' s Cassinijem kako bi pomogla u istraživanju Saturnova sustava. Cassini je 2005. odbacio Huygensa na jedan od Saturnovih mjeseca Titan. Ta je sonda pomogla znanstvenicima da dobiju bliski uvid u Titana a njegovo istraživanje bilo je važno je je vrlo nalik Zemlji.
“Ta je misija sama za sebe promijenila način na koji NASA gleda na pitanje potrage za životom, kažu stručnjaci u američkoj svemirskoj agenciji.
“Cassinijeva uloga na Saturnu bila je da popuni praznine i otkrije nove tajne”, kaže umirovljeni znanstvenik James Oberg koji se sada bavi poviješću svemirskih letjelica.
U gotovo 300 krugova oko divovskog plinovitog planeta sonda je otkrila tekući metan na Titanu, slanu vodu na zaleđenom Enceladeu, na kojemu su otkriveni i znakovi hidrotermalne aktivnosti kompatibilne sa životom.
U dalekoj budućnosti Saturn bi mogao, vjeruje Oberg, osigurati izvore vode za projekte kojima se modificira klima na planetima poput Marsa omogućavajući bolje uvjete za ljude na tim planetima.
“Vodu oko Saturna najlakše je transportirati od bilo kojih drugih izvora vode u Sunčevu sustavu", kaže on.
Čitava Cassini-Huygen misija koštala je 3,26 milijarde dolara, od čega je SAD financirao 2,6 milijarde ESA 500 milijuna dolara i Talijanska svemirska agencija 160 milijuna dolara.
izgorio je za minutu šteta šta nije prikazana unutrašnjost saturnovih oblaka