'Umjesto da smo počeli više testirati i znali što nam se događa u zemlji, mi ulazimo u sukobe'

Znanstvenih Ivan Đikić videolinkom se javio i za Večernji list komentirao stanje s koronavirusom, a uvodno je, vezano uz cjepivo, rekao: "Vijesti su pozitivne sa svih strana", te naveo kako su cjepiva došla do faza ispitivanja na ljudima. "To nam pokazuje da antigen je stvorio imuni odgovor", tvrdi. 

"Cjepivo za korištenje nemamo, niti u Rusiji. Oni su ga načelno odobrili da bi mogli provesti treću fazu kliničkog istraživanja koje će dokazati je li kvalitetno i koje nuspojave ljudi na njega imaju", objašnjava Đikić, a o imunosti nakon cjepiva, tvrdi, zna se dosta puno. Vezano za najnoviji švedski rad, kaže da on dokazuje samo male komponente koje ukazuju da su asimptomatični ljudi zaštićeni od stanične imunosti. "Poznato je da su protutijela najefikasnija za borbu protiv ulaska virusa u organizama i da je stanična imunost važna za uništavanje već inficiranih stanica. To su dvije različite funkcije koje moramo razlučivati. Najoptimalnije bi bilo kad bi obje komponentne imunološkog sustava bile djelotvorne, aktivne i borile se. Kombinacija je neophodna", rekao je.

Tvrdi kako je zadaća znanstvenika, osim stvaranja cjepiva, edukacija građana i stvaranje povjerenja da je podatak koji oni objave točan te da njega ne utječu politički ili profitni interesi. "Danas se ni ja ne bi cijepio na temelju nečega što ne zna što jest", tvrdi i dodaje kako je i on skeptičan dok ne vidi sve podatke. 

"Kada ćemo znati podatke, radit ćemo na to da građani razumiju dobre i potencijalne opasnosti", navodi i dodaje kako će građani onda sami odlučiti hoće li cijepiti sebe i svoju obitelj. 

Neki smatraju da je sve veći broj novooboljelih u Hrvatskoj dobar, a Đikić navodi kako to može biti opasno na jesen i zimu. 

"Švedska je pokazala da je gubitak života bio visok zbog takvog eksperimenta. Danas nam u Hrvatskoj ne trebaju dodatni eksperimenti te vrste. Virus je najopasniji kad se širi neprimjetno", smatra i nastavlja: "Moj apel je da se takve izjave ne prezentiraju u javnosti, onda će reakcija mladih biti da se ne treba pridržavati mjera", dodaje. 

Petina slučajeva zaraze u Hrvatskoj došla je iz noćnih klubova, a Đikić tvrdi da oni "nisu pokazatelj najvećeg broja, nego razmišljanja i ponašanja". Tvrdi kako je trebalo oprezno otvarati granice te da je Hrvatska strateški pogriješila. Puštala je velik broj ljudi i pozivala na zabavu, umjesto da je razmišljala o financijskog dobiti koju je mogla dobiti od manjeg broja obiteljskih dolazaka. Tako bi, tvrdi, i jesen bila sigurnije. 

Zbog zemalja koje su nas stavile na "crvenu listu" kaže da se treba ponašati odgovorno na temelju podataka. Tvrdi kako su članovi Stožera "trebali biti umjereni u svojim izjavama jer su znali da je u Hrvatskoj puno veći broj i da je u Hrvatskoj izvor ljudi koji se vraćaju u te zemlje" te dodaje: "Neodgovorno je kriviti Njemačku koja testira svoje ljude. Umjesto da smo počeli više testirati i znali što nam se događa u zemlji, mi ulazimo u sukobe". 

Smatra kako je nošenje maski u školama osjetljiva tema, no tvrdi kako je važno imati sustavni odgovor pripremljen na vrijeme. U Njemačkoj je jedno od njegovo troje djece već u šestom mjesecu bilo na probnom školovanju, roditelji su tada dali svoja mišljenja o tome te su sada bili sigurni kako će takozvano hibridno školovanje funkcionirati. Jedna škola u Njemačkoj već se zatvorila, no znali su protokol kako trebaju reagirati. Smatra da je dobro što se i Hrvatska priprema i da treba biti strpljiv. 

Đikić tvrdi da se na lijeku radi, a testirali su se i postojeći lijekovi. "Da bismo stvorili prave lijekove, moramo saznati o slabim točkama i o enzimima na koje se može terapijski izravno djelovati", tvrdi i kako to može trajati pet do deset godina. Tri su enzima već detektirana te su oni u centru rada mnogih kompanija, a u jednom od njih i Đikić sudjeluje. "Na tom se puno radi, ali ne mogu se rezultati očekivati nakon dva mjeseca", tvrdi. 

"Moramo biti realni da se moramo štititi ako virus ulazi u zatvorene prostore", smatra i dodaje kako na širenje virusa utječe nalazimo se više u otvorenim ili zatvorenim prostorima.