Hrvatski znanstvenik Marin Soljačić jedan je od tri ovogodišnja dobitnika prestižne nagrade Blavatnik namijenjene mladim znanstvenicima do 42 godine. Dodjeljuje je Blavatnik Family Foundation koja je jučer zajedno sa New York Academy of Sciences objavila imena laureata na temelju njihovih iznimnih dosadašnjih dostignuća te potencijala koji pokazuju.
To su osim profesora Soljačića s MIT-a i neurobiologinja Rachel Wilson s Harvarda te kemičar Adam Cohen također s Harvarda. Svaki od ovih znanstvenika dobio je 250.000 dolara što je najveća novčana nagrada za mlade znanstvenike koja se danas uopće može dobiti. Nominiranih je za ovogodišnje nagrade bilo preko tri stotine s čak 162 najprominentnija američka instituta i sveučilišta iz 42 američke države.
Svaka je od tih institucija mogla nominirati tek po jednog kandidata iz glavnih područja znanosti. Nakon rigoroznog procesa odabira koji su provodili najutjecajnijih svjetski znanstvenici odabrano je 27 finalista.
– Laureati predstavljaju nevjerojatnu razinu talenta, njihova će otkrića svakako promijeniti svijet na bezbrojne pozitivne načine, rekao je Len Blavatnik, osnivač i predsjedatelj Blavatnik fundacije. U obrazloženju nagrade profesoru Soljačiću stoji kako je odrastao u zagrebačkoj profesorskoj obitelji a njegova se istraživanja protežu kroz nevjerojatno široko znanstveno područje. Došao je do, kažu, brojnih otkrića koja su ga dovela do izuma novih tehnologija.
– Istraživao je nove odnose tvari i svjetla, pionirom je u bežičnom prijenosu energije magnetskim poljima i istinski je vizionar tehnologije budućnosti, kaže Robbert Dijkgraaf, direktor Institute for Advanced Study i član ovogodišnjeg žirija fundacije Blavatnik.
– Nagrada Blavatnik potvrđuje da je ono što radim važno i za društvo u cjelini. To je također i priznanje da je moj način rada također i efektivan, pružit će mi dalje ohrabrenje da radim i na još hrabrijim idejama, izjavio je profesor Soljačić povodom dobivanja ovog velikog priznanja.
Ovo je američki znanstvenik hrvatskog porijekla, budimo pošteni. Tamo je čovjek ima uvjete rada a kod nas bi imao uvjete za spletkarenja, podmetanja, prodavanja magle i drparenja u toj magli.