Znanstvenici sa Saveznog tehnološkog instituta ETH u Zürichu i sa Sveučilišta u Bernu u novom broju znanstvenog časopisa Nature Structural and Molecular Biology objavili su rad u kojem se otkriva mehanizam s pomoću kojeg koronavirus manipulira ljudskim stanicama kako bi osigurao svoje repliciranje. Ovaj znanstveni rad pomoći će u razvoju lijekova i cjepiva protiv novog koronavirusa. Glavni je znanstvenik ovog istraživanja naš ugledni molekularni biolog prof. dr. sc. Nenad Ban.
Ukratko, riječ je o procesu nalik na gusarsko otimanje broda u kojem virus preuzima kontrolu nad zaraženom stanicom jer svaki virus ovisi o resursima i molekularnoj mašineriji stanice kako bi se razmnožavao. Ovdje se otkriva mehanizam koji koronavirus koristi kako bi postigao stvaranje svojih proteina umjesto staničnih, što ne samo da poboljšava stvaranje novih virusa već i smanjuje imuni odgovor protiv infekcije koronavirusom.
>> VIDEO Novo istraživanje: Znanstvenici su dokazali da koronavirus može izravno prodrijeti u mozak
– Prije naših otkrića i tematski sličnih otkrića koje je nezavisno publicirao tim znanstvenika u Njemačkoj nije se znalo kako virus preotme stanične kapacitete u korist virusa. Dakle ovi rezultati ključno doprinose našem razumijevanju životnog ciklusa SARS-CoV-2 virusa i njegove interakcije s našim stanicama tokom infekcije – kaže prof. Ban. U radu se govori što se događa u stanici nakon ulaska virusa.
– Koronavirus, kao i svi virusi, nisu samostalni kao bakterije koje mogu rasti i reproducirati se sve dok postoji izvor hrane. Virus. Dakle. ovisi o biološkim procesima u našim stanicama da se reproducira. Jednom kad virus uđe u naše stanice onda po uputama njegovog genetickog materijala stanica počnu sintetizirati nove viruse koji onda izađu iz te stanice i inficiraju nove stanice uzrokujuci simptome bolesti. Međutim naše stanice imaju i vlastiti obrambeni sistem kojim se bore protiv takve invazije virusa - to je tzv. prvi nivo obrane koji se dešava u prvim minutama nakon virusne infekcije prije nego sto se mogu razviti antitijela za što treba nakoliko dana.
Zbog toga virus, čim uđe u stanicu, mora spriječiti stanicu da proizvede obrambene molekule, ali istodobno i iskoristiti stanicu da bi se virus reproducirao. Upravo to je svrha prvog proteina koji virus sintetizira (tzv NSP1 – virusni protein broj 1). Mi smo otkrili kako se taj protein veže na ribosom da bi inhibirao sintezu proteina u stanici koja se pokušava boriti protiv virusa – opisuje naš znanstvenik koji ističe da, kao što je slučaj sa svim aktivnostima što se tiče razvoja novih lijekova za COVID-19, ne možemo očekivati da će se ova nova saznanja moći jako brzo primijeniti.
>> VIDEO Psiholozi: Očekujemo porast tjeskobe i depresije kod mladih
– Razvoj cjepiva će definitivno biti brži od razvoja novih ljekova, ali naravno lijekovi bi bili korisniji dugoročno jer bi vjerojatno bili primjenjivi i da se liječimo protiv novih sojeva virusa koji bi se mogli pojaviti u budućnosti koji bi bili otporni na postojeća cjepiva. Naše otkriće ima dvije potencijalno korisne aplikacije. Prvo, mi sada znamo kako pripremiti virus koji bi bio manje infektivan tako da promijenimo karakteristike virusnog proteina broj 1, dakle taj oslabljeni virus bi se mogao koristiti kao cjepivo jer ne bi bio sposoban uzrokovati ozbiljne COVID-19 simptome. Naši rezultati su također korisni jer se na osnovu njih mogu početi razvijati novi spojevi koji će spriječiti virusni protein broj 1 da se veže na ribosom. U tom slučaju takav lijek ne bi sam po sebi zaustvio virus ali bi omogućio da se naše stanice uspješno bore protiv virusne infekcije. To bi možda moglo biti posebno korisno kod liječenja ljudi koji spadaju u rizične skupine jer kod njih su vjerojatno ti stanični obrambeni sistemi oslabljeni – kaže prof. Ban.
U KBC-u Split od COVID-19 preminuo djelatnik PNUSKOK-a, 59 godina. Sućut obitelji.