Populacije divljih životinja u samo 40 godina smanjile su se za više od polovice, otkriva novi Izvještaj o stanju planeta 2014. WWF-a, neovisne međunarodne organizacije za zaštitu prirode, koji je danas objavljen u cijelome svijetu.
Iz WWF-a javljaju kako je Hrvatska među zemljama koje pretjerano iscrpljuju Zemljine resurse. Izvještaj pokazuje da naš ekološki otisak, kojim mjerimo potrošnju prirodnih resursa čovječanstva, nastavlja rasti i da bi nam bio potreban jedan i pol planet kako bi se obnovili svi neophodni resursi, tvrde u WWF-u.
"Biološka raznolikost ključni je dio sustava koji održavaju život na Zemlji i barometar za ono što radimo na ovom planetu, našem jedinom domu. Hitno trebamo hrabru globalnu akciju u svim segmentima društva kako bismo izgradili održivu budućnost", ističe Petra Remeta iz hrvatskog ureda WWF-ova Mediteranskog programa u priopćenju.
"Izvještaj otkriva da i Hrvatska troši više prirodnih resursa negoli joj je dostupno. Naš način života iziskuje gotovo dva planeta, što je dugoročno gledano neodrživo. Promjene se moraju dogoditi na svim razinama društva, a posebno u energetici i proizvodnji, gdje se djelatnosti moraju temeljiti na obnovljivim izvorima energije i učinkovitom iskorištavanju sirovina. Održivo poslovanje u ovim gospodarskim sektorima preduvjet je ukupnom smanjenju ekološkog otiska", dodaje Remeta.
U usporedbi s Hrvatskom, koja troši resurse 1,86 planeta, Bosna i Hercegovina i Srbija imaju niži ekološki otisak, iako i dalje prevelik za Zemljinu održivost. Stil života u BiH iziskuje prirodne resurse 1,46 planeta, dok u Srbiji zahtijeva 1,43, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska. Slovenija troši čak 2,64 planeta. Ekološki otisak pokazuje da svih 27 država članica EU živi iznad mogućnosti jednoga planeta. Kada bi svatko na planetu živio život prosječnog stanovnika Europske unije, čovječanstvo bi trebalo 2,6 planeta da bi održalo naše potrebe za prirodnim resursima.
Populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova smanjile su se za 52% od 1970. Slatkovodne vrste pretrpjele su pad od 76% što je dvostruko veći gubitak nego kod kopnenih ili morskih vrsta, navode u WWF-u. Većina nestalih vrsta dolazi iz tropskih područja, dok je Latinska Amerika doživjela najdramatičniji gubitak vrsta. Najveća prijetnja biološkoj raznolikosti dolazi od kombiniranih učinaka uništavanja i gubitka staništa. Lov i ribolov su također značajne prijetnje dok klimatske promjene postaju sve više zabrinjavajuće i odgovorne za moguće izumiranje vrsta.
Dok je gubitak biološke raznolikosti u svijetu na kritičnim razinama, Izvještaj o stanju planeta 2014 ističe kako učinkovito upravljanje zaštićenim područjima može podržati biljni i životinjski svijet. Nepal je zbog povećanja svoje populacije tigrova u posljednjih nekoliko godina zabilježen kao dobar primjer.
Potražnja čovječanstva je više od 50% veća od onoga što priroda može obnoviti. To znači da šume krčimo brže nego što stabla uspiju ponovno narasti, slatkovodne izvore crpimo brže nego što se obnavljaju podzemne zalihe vode, ugljični dioksid (CO2) ispuštamo brže od prirodnih procesa njegova uskladištavanja u biomasu ili more. „Ekološki dug“ glavni je izazov 21. stoljeća jer gotovo tri četvrtine svjetskog stanovništva živi u zemljama koje se bore i s ekološkim deficitom i s niskim primanjima. Ograničenje resursa zahtjeva da se moramo usredotočiti na to kako poboljšati ljudsko blagostanje preko drugih načina, ne isključivo preko gospodarskog rasta.
Odvajanje odnosa između ekološkog otiska i razvoja ključni je globalni prioritet naveden u izvještaju. Dok je ekološki otisak per capita u zemljama s visokim dohotkom pet puta veći od zemalja s niskim dohotkom, istraživanje pokazuje da je moguće postići povećanje životnog standarda i s održivom potrošnjom resursa. 10 zemalja s najvećim ekološkim otiskom per capita su: Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Belgija, Trinidad i Tobago, Singapur, Sjedinjene Američke Države, Bahrein i Švedska.
Globalne emisije ugljičnog dioksida (CO2) – glavni uzrok globalnog zagrijavanja – već utječu na biološku raznolikost i biokapacitet planeta, zajedno s ljudskom dobrobiti, naročito u odnosu na opskrbljenost hranom i vodom. Izvještaj dolazi nekoliko mjeseci nakon studije Ujedinjenih naroda, koja je upozorila na povećanje utjecaja klimatskih promjena te daje dokaze da klimatske promjene već utječu na zdravlje našeg planeta. Preko 200 svjetskih riječnih slivova, koji pružaju dom za više od 2,5 milijarde ljudi, doživljava tešku nestašicu vode najmanje mjesec dana svake godine. Kako već blizu jedne milijarde ljudi pati od gladi, izvještaj pokazuje da klimatske promjene, u kombinaciji s promjenama u namjeni zemljišta, ugrožavaju biološku raznolikost i mogu dovesti do daljnjih nestašica hrane.
>> Prvi put proslavljen Dan 'Europske Amazone'
>> 'Riječna čuda Hrvatske jako su ugrožena i prijeti im uništenje'
Za napisati ovu glupost dovoljno je 0,1 mozga.