Za put u svemir robotske lignje i voda iz asteroida

I ove godine NASA u svom programu inovativnih naprednih koncepata stipendira 15 ideja koje bi mogle unaprijediti dosadašnje ili razviti potpuno nove koncepte svemirskih istraživanja. U prvoj fazi svakom odabranom prijedlogu dodjeljuje se 100.000 dolara za 9-mjesečno testiranje. Oni koji prođu u drugu fazu moći će svoj projekt razvijati još dvije godine uz potporu od 500.000 dolara. Ovogodišnji laureati ponudili su raznolike inovativne koncepte koji obećavaju brži razvoj NASA-inih istraživanja iznad niske Zemljine orbite i misija na asteroide i Mars.

Thirsty Walls – za čist zrak u svemirskom brodu

Revitalizacija zraka esencijalna je funkcija za sve istraživačke svemirske misije s ljudskim posadama. Rješenja poput onih u podmornicama temelje se na usmjeravanju zraka kroz složen set kanala s tekućinama. Takvi su sustavi učinkoviti, ali ne rade u uvjetima bez gravitacije pa je ekipa Johna Grafa iznjedrila ideju o sustavu koji koristi ionsku tekućinu koja će „loviti" CO2. Sustav je zamišljen u obliku zavjese pa bi se uštedjeli prostor i energija.

DARN – navigacija uz pomoć zvijezda

Differential Deployable Autonomous Radio Navigation „osluškuje" snažne radiovalove koje emitiraju svemirska tijela poput kvazara i pulsara. Ovi su signali poput beacona i stvaraju svemirsku kartu. Tim Michaela Hechta s MIT-a razvija sustav autopilotiranja koji će koristiti ove karte za misije u duboki svemir.

DEEP IN – snažne male sonde

U svemiru uvijek trebaju goleme količine energije i veliki uređaji pa su znanstvenici sa sveučilišta Santa Barbara odlučili razviti sustav minijaturnih sondi koje bi sa Zemlje bile ispaljene uz pomoć snažnih energetskih zraka. Iste zrake koristile bi se i za odbijanje asteroida ako bi zaprijetio sudar sa Zemljom

Triton Hopper – u dva skoka oko Neptunova mjeseca

Neptunov mjesec Triton ima samo 8% gravitacije u odnosu na Zemlju pa raketna letjelica s radioskopskim termalnim pogonom, koju su osmislili članovi ekipe COMPASS iz NASA-e, može obići oko njega doslovno u dva „skoka" koristeći gorivo proizvedeno na licu mjesta – a ovdje je riječ o ledu.

Seizmička istraživanja malih nebeskih tijela

Ekipa eksperata sa sveučilišta John Hopkins predložila je koncept istraživanja unutarnje strukture malih nebeskih tijela seizmološkim mjerenjima. Asteroid ili komet gađali bi minijaturnim satelitima sa seizmometrima te tako doznali što se događa ispod površine, je li struktura homogena ili ne, ima li šupljina...

CRICKET – roj radilica za tamnu stranu Mjeseca

Ekipa Larryja Paxtona s John Hopkinsa na tamnu i hladnu (zaleđenu na –240C) stranu Mjeseca poslala bi roj malih i jeftinih robota koji bi skupljali uzorke, zagrijavali ih i slali o njima podatke. Koncept se zasniva na sustavu poput košnice pa bi Mjesec zaposjeli orbiteri za lociranje i komunikaciju, carrieri za prikupljanje i donošenje u košnicu te crickets za obradu i slanje podataka

APIS – ili kako iscijediti vodu iz asteroida

Vodu je jako teško dopremiti u svemir i zato što je teška, ali i zato što je za dulju ekspediciju potrebna poprilična količina. Joel Sercel iz ICS Associatesa smatra da se do vode može i tamo gore, i to do 100 tona iz asteroida u Zemljinoj blizini. Metoda se sastoji od bušenja uz pomoć koncentriranog Sunčeva svjetla i skladištenja tako istisnute vode u ledenu kuglu u Zemljinoj orbiti, odakle je onda lako dostupna.

WindBots – jedrilice
za Jupiter i Saturn

Dobivanje energije iz svemira zaokuplja brojne znanstvenike koji se bave istraživanjem svemira, ali onima koji žele dosegnuti do Jupitera i Saturna to je posebno važno. Za put do udaljenih planeta treba se opremiti nekom drugom energijom jer solarna tamo teško dopire. Zato se Adrian Stoica iz NASA Jet Propulsion Laboratoryja dosjetio iskoristiti energiju vjetra i magnetskog polja planeta.

Ultratanke leće za dalji domet

Što dalje želimo gledati, to jače i veće teleskope trebamo, a što su veći, to su skuplji i uvijek na kraju ograničena, nikad dostatna dosega. Nelson Tabirian i grupa iz BEAM Engineeringa predlažu stoga jeftinije rješenje – ugradnju ultratanke difrakcijske leće koja za uvećanje koristi polariziranu svjetlost. Predviđaju da će ovakvim teleskopom moći vidjeti planete oko drugih zvijezda i nadmašiti teleskop Kepler.

Jeftini mini sateliti s
 nanouređajima

Mali jeftini sateliti, takozvani cubesati, sve su popularniji u konceptima kojima se teži smanjiti troškove istraživanja sondama. Za istraživanje asteroida i kometa tim Josepha Wanga s kalifornijskog sveučilišta predlaže mini satelite s nanocijevnim senzorima. Oni su jeftini, lagani, niskoenergetski, kompaktni i razgradivi,

Materijal koji hladi čak i na suncu

Kako bi se još moglo uskladištiti i učiniti dostupnim velike količine energije u svemiru, pitanje je na koje odgovor traži i tim Roberta Youngquista, voditelja NASA-ina tima u Kennedy Space Centru. Oni su svoj koncept bazirali na sposobnosti nekih materijala da reflektiraju svjetlo i čine površinu 50C hladnijom od okoline u uvjetima na Zemlji. Teoretski bi u svemiru takav materijal bio znatno hladniji, što bi stvorilo uvjete za stvaranje supravodljivog sustava i zaliha energije.

DAP – surfanje u stratosferi

Koristeći logiku surfanja zmajem, William Engblom i ekipa s aeronautičkog sveučilišta Embry-Riddle predložili su satelit Dual-Aircraft Platform koji se sastoji od dvije letjelice povezane ultrajakim kabelom pri čemu jedna letjelica vuče, a druga „surfa". Puneći se energijom sunca i vjetra, ovaj duet može u stratosferi ostati godinama.

Po Jupiterovu mjesecu lignjinim kracima

Za istraživanja mjeseca kakav je Jupiterov prirodni satelit Europa znanstvenici s Cornella predlažu amfibijski robotski rover s elektrodinamičkim motorom na potisak kako bi doskočili i istraživanjima u slanom oceanu koji se krije ispod kore Europe. Ova „lignja" crpi energiju izmjene magnetskog polja pa radi bez nuklearne ili solarne energije do koje bi teško i došla u okolici dalekog Jupitera.

Raketno gorivo s Mjeseca

Pogonsko gorivo letjelice su dosad nosile sa Zemlje, ali ekipa iz Deep Space Industries zamislila je jednostavnije rješenje pa bi u budućnosti letjelice same proizvodile svoje gorivo, i to koristeći mineralne materijale s Mjeseca i nekih asteroida.

Veliki precizni teleskop 
s podesivim sustavom

I tim sa sveučilišta Northwestern u Illinoisu također se bavi teleskopom, ali njihovo rješenje koristi zrcala oslojena magnetskim materijalom i pokretnu magnetnu glavu kako bi namještali položaj zrcala i ostvarili korekciju distorzije. To kod klasičnih velikih teleskopa uglavnom nije jednostavno jer su klasična zrcala uglavnom fiksirana i podešavanja su ograničena.

>> Izvanzemaljac, svemirski pauk ili...? Pogledajte fotografiju s površine Marsa

>> Ante Radonić: Ne, nismo pronašli novu Zemlju, krivo ste shvatili