Zapad pogurao Kinu da sama napravi svemirsku postaju

Dok se na Zapadu svi vesele kako će privatne kompanije nositi glavninu svemirskog programa te već voze astronaute na Međunarodnu svemirsku postaju, u Kini razmišljaju sasvim drukčije. Oni, naime, sklapaju vlastitu svemirsku postaju. Prošli tjedan poslali su u orbitu njezin prvi modul. Tianhe, u kojem je smještaj za posadu buduće postaje, lansiran je iz svemirskog lansirnog centra Wenchang na raketi Long March-5B. Kinezi se nadaju kako će njihova postaja biti funkcionalna do 2022. godine.

Rusi razmišljaju o istom

U ovom potezu malo je toga nelogičnog jer Kina je isključena iz sudjelovanja u radu Međunarodne svemirske postaje. Iako trenutno možda i vodeća svjetska sila bilježi iznimno brz napredak u istraživanju svemira. Oni su tek 2003. godine poslali svojeg prvog astronauta u svemir, da bi u posljednjih par godina uspjeli poslati rover na dalju stranu Mjeseca te su uspješno o odradili i misiju u orbiti Marsa. U međuvremenu su u orbitu postavili dvije testne svemirske postaje, Tiangong-1 te Tiangong-2 koje su omogućavale kraće boravke astronautima, no pružile su kineskim znanstvenicima dovoljno saznanja da bi krenuli u stvaranje dugoročne održive platforme u orbiti. Tiangong će imati 66 tona, sastojat će se od više modula, a planirano je da u Zemljinoj orbiti ostane barem 10 godina. Sam modul Tianhe dugačak je 16,6 metara, a širok 4,2 metra. Za cjelovito sastavljanje nove postaje Kinezi pretpostavljaju da će im trebati deset ovakvih lansiranja.

Nakon toga bi postaja trebala biti kompletna te bi orbitom plovila na visini između 340 i 450 km. Kako je sada ponovo došla u fokus rasprava o kraju eksploatacijskog vijeka Međunarodne svemirske postaje, to bi bila 2024. godina, sasvim je lako moguće da će Tiangong ostati jedini takav objekt u orbiti. Rusi imaju sličnu ideju, no oni planiraju da će njihova postaja proraditi 2025. godine. Ako sve bude u redu, naravno, jer oni su tek pokazali završnu fazu sklapanja svojeg prvog modela, pa je očito kako će biti potrebno još neko vrijeme dok ga doista i pošalju u orbitu kao prvu komponentu nove postaje. Time zapravo oni sami skraćuju vijek postojeće Međunarodne svemirske postaje pa je sada prilično sigurno da će ona zaista biti deorbitirana 2030. godine. Na neki način, blokiranjem Kine iz međunarodnog svemirskog programa, SAD, Rusija, Japan, EU i Kanada pogurnuli su Kinu snažnije u vlastito istraživanje. Ono će rezultirati postajom koja će biti tek četvrtinu veličine ISS-a, no ipak osnovom za dalji napredak koji je kod Kineza prilično konstantan. Kao i za suradnju s postojećim svemirskim silama poput Rusije s kojom planiraju postaju na samom Mjesecu.

Ne žele riskirati živote

Sve to Kinezi smatraju iznimno važnim u općoj geopolitičkoj utakmici koja će se sigurno prenijeti i u svemir, kako se to već godinama špekulira. Jasno je kako je i sam predsjednik Xi Jinping osobno stao iza projekta koji je sada i stvar kineskog nacionalnog ponosa. Upravo ta geopolitička situacija u velikoj mjeri uvjetuje opstanak sada već legendarne Međunarodne svemirske postaje. Ruski su odnosi s većinom svojih saveznika na ovom programu već ionako napeti, pa je izgleda Rusima lakše potrošiti pet milijardi dolara koliko bi koštao vlastiti modul za zemljinu orbitu. To opravdavaju i time što je ISS već dotrajao pa su u opasnosti životi njihovih kozmonauta.

– Ne možemo riskirati njihove živote. Struktura i metal od kojega je sačinjena stare pa se može dogoditi katastrofa – rekao je Jurij Borisov, zamjenik ruskog premijera.