Teške odluke za teška vremena

Teška vremena traže teške odluke, rekao je predsjednik Bush obraćajući se naciji prošli tjedan te najavljujući, najveću u povijesti Amerike, intervenciju Središnje banke u gospodarstvo.

Ministar financija Henry Paulson i guverner Središnje banke Ben Bernanke prošli su vikend upoznali Kongres, u kojem većinu drže demokrati, s gospodarskim tektonskim poremećajima, predloživši početkom tjedna zakon prema kojem se iz državnog fonda odobrava rekordnih 700 milijardi dolara, za rješavanje najveće financijske krize nakon Velike depresije iz 1939. godine.
Paulson je objasnio prijedlog zakona riječima: – Ne volim povlačiti ovakve poteze, ali ako sada ne interveniramo, stanje će uskoro biti neusporedivo teže za američke građane.

I političari se slažu da treba hitno djelovati te je Kongres po tom pitanju jedinstven bez obzira na stranačku pripadnost jer je riječ o vitalnim nacionalnim interesima. Nakon duboke krize nekretnina jasno je da financijska kriza nije završena. Standardni 15-postotni udio financijskog sektora u korporativnom profitu udvostručio se u posljednjih 10 godina pa slijedi bolna korekcija jer tako visoki profiti jednostavno nemaju uporište u gospodarstvu. Precijenjena je i vrijednost dionica na burzi, i to četrdeset posto.

U posljednja dva desetljeća Amerika ima stalno visoku stopu potrošnje građana koja se temelji na kreditnim karticama, a čija zaduženja dolaze do limita pa prijeti raspad i ovog balona, posljedice kojega bi mogle biti bolne. Svaki građanin ima prosječno osam kreditnih kartica. U takvim uvjetima banke nemaju dovoljno likvidnosti za kreditiranje gospodarstva i građana pa je nužno intervenirati ubrizgavajući dodatna sredstva u gospodarski krvotok.

Na dubinu krize upozorava i vijest da su preostale dvije investicijske banke, Goldman Sachs i Morgan Stanley, zbog opasnosti od urušavanja, dobile odobrenje za registraciju kao komercijalne banke, što znači pristup jeftinom kapitalu Središnje banke, ali i njen nadzor nad poslovanjem. Informacija da će investitori izgubiti 110 milijardi dolara vrijednosti fondova koje je izdala bankrotirana investicijska banka Lehman Brothers, kao i vijesti o borbi za likvidnost dodatnih nekoliko banaka, još više zatamnjuju ionako mračnu sliku.

Zbog toga je rasprava o predloženom zakonu otvorena u Kongresu po hitnom postupku, ali je već sada jasno da će biti unesene određene dopune jer se postavljaju brojna pitanja o krajnjim rezultatima utroška traženih sredstava. Kako je moglo doći do ovakve krize, pitaju se mnogi, zahtijevajući promjene zakonskih propisa koji će omogućiti nadzor nad svim nekomercijalnim financijskim institucijama, uključujući investicijske fondove.

Građani upozoravaju da se ne može dopustiti pojedincima na Wall Streetu da se nekažnjeno kockaju tuđim novcem. Upitno je i treba li financijskim injekcijama spašavati Wall Street dok građani ostaju bez svojih kuća. Kako je moguće da su zarade direktora narasle od 35 na više od 300 prosječnih plaća i kakvi su to ugovori koji im omogućuju isplatu visokih otpremnina i bonusa i nakon bankrota tvrtke?

 Po kojoj će cijeni vlada otkupljivati derivate vrijednosnica hipotekarnih kredita koje su tako kompleksne da nitko ne zna njihovu pravu vrijednost? Kako će se zakonski regulirati izdavanje tih derivata, za koje je milijunaš Warren Buffet davno izjavio da su “oružje za masovno uništavanje financijskog sektora”? To su samo neka od brojnih pitanja koja traže hitna rješenja, ali ekonomisti ne kriju optimizam tvrdeći da će Amerika, kao i više puta dosad, pokrpati nastale rupe i zadržati titulu najrazvijenijeg gospodarstva u svijetu.