Ponovno se traže tzv. topnički dnevnici, “ključni dokaz” protiv
Gotovine u Haagu. Tužitelj Brammerz pritišće Vladu dok neki mediji
plješću njegovim genijalnim istražiteljskim uputama i prijekorima
hrvatskim dužnosnicima kojima ih je osramotio.
Vlada osniva još
jedan tim za istragu o tim dokumentima, a Mesić zna gdje se moraju
tražiti i nastoji - bilo bi zanimljivo znati zašto - da pošto-poto
postanu problem. Način na koji se sve to čini naivne može uvjeriti kako
su ti dnevnici nešto definirano, izvjesno, u vojnim okršajima
neizostavno. Dakle, postojali su i u Oluji, to jest u oslobađanju
Knina, i još ili postoje pa ih treba naći ili ih je netko djelomice ili
posve uništio pa krivca treba otkriti.
Ali što ako ti dnevnici
nisu postojali pa ne postoje ni danas te ih, nepostojeće, nitko nije
mogao ni otuđiti ni uništiti? Nekoliko mjeseci nakon što su postali
sporni, priznato je da sintagma “topnički dnevnici” nije dobra, da ne
označava ono što se traži, ali nitko da kaže - što se to traži i kako
se to točno zove.
A kad se i zašto se tražiti počelo? Nitko te
“dokumente” do sredine prošle godine - kad je suđenje generealima bilo
poodmaklo - nije ni spominjao. Prije pak sudskog postupka tužiteljstvo
je javno govorilo da ima sve što je potrebno za osuđujuću presudu, a u
uvodnoj riječi i na predraspravnim sjednicama tužitelj Alan Tiger
tvrdio je da tužiteljstvo raspolaže svim relevantnim dokazima koji
potkrepljuju optužnicu. Počinje dokazni postupak, redaju se svjedoci
koji su trebali potvrditi tezu o “prekomjernom granatiranju”, ali
obrana njihove “dokaze” obara.
Kad je vidjelo kakav mu je
blijed učinak, tužiteljstvo odlučuje s pravosudnog prijeći na političko
područje, pa od suda zahtijeva da Hrvatskoj izda nalog za dostavljanje
tzv. topničkih dnevnika. Održava se rasprava pred sudskim vijećem u
kojoj sudjeluju i neki hrvatski dužnosnici (Krnić, Markotić) koji u
oštrom tonu pitaju na osnovi čega je podnesena optužnicu ako sada
nedostaje “ključni dokaz”.
Sudsko vijeće ne izdaje Hrvatskoj
“sub penu” nego traži da sudu i tužiteljstvu dostavi što ima. Potom
slijede jalove istrage u Hrvatskoj, sumnjičenje Gotovine i njegova tima
da su ukrali dokumente, prijetnje nekih zemalja s Britanijom na čelu da
će blokirati pregovore Hrvatske sa EU ako Brammerzov izvještaj Vijeću
sigurnosti UN-a ne bude pozitivan, Sanaderov odlučan stav u UN-u, pa
privremeni pad topničkih dnevnika u sjenu spora sa Slovenijom koja
blokira hrvatske pregovore sa EU, zatim Sanaderova ostavka, neka vrsta
sporazuma sa Slovencima i ponovno izranjanje tih dnevnika kao moguće
prepreke ulasku Hrvatske u EU.
Te pak dnevnike nitko neće naći
jer ne postoje, a postoje popisi topničkih ciljeva za koje se zna i
koji nisu sporni. Uostalom, za javnost bi bilo instruktivno da oni koji
te “dokaze” traže pokažu kako izgledaju dnevnici vođeni u drugim
hvatskim oslobodilačkim akcijama, u srpskoj opsadi Vukovara, u
američkoj okupaciji Iraka...
I kakvi bi to bili zastrašujući
dnevnici “prekomjernog granatiranja” Knina u kojem je, prema službenom
nalazu forenzičara, ubijena samo jedna civilna osoba!? Nema se što
drugo zaključiti nego da je riječ o političkom pritisku na Hrvatsku, o
traženju nepostojećega, kako bi se ova zemlja kaznila za neizvršenje
neizvršivoga. O nepostojanju topničkih dnevnika nekoliko je puta
govorio i SDP-ov zastupnik, ratni zapovjednik, Gotovinin suradnik Ante
Kotromanović.
Ali ratnici u ovoj zemlji ne postoje da oni izriču
istinu o ratu: sve su preuzeli Haag i hrvatska vlast, nesretna što na
haaški zahtjev ne može proizvesti ratnu stvarnost koje nije bilo.
Topnički su dnevnici izmišljeni kad je tužiteljstvo zaglibilo u nedostatku dokaza
Donatella Versace modna je ikona: Evo kako se poznata dizajnerica mijenjala tijekom godina
Kakvo fantastično rješenje: U zagrebačkom stanu kuhinja je smještena u - nišu
Novi porezni režim mijenja hrvatski turizam: 'Čovjek ima tri apartmana, ali samo jedan ostavlja za turiste...'
Hrvatska ima smještajne kapacitete za koje zainteresiranih ima samo mjesec-dva, a ostatak godine zjape prazni. No potražnja za stambenim prostorom iz godine u godinu zbog uvoza radnika sve je veća
Ova bolest godišnje pogađa više od 850 milijuna ljudi, simptomi su nespecifični, a ključ je prevencija
Svake godine, drugog četvrtka u ožujku, obilježava se Svjetski dan bubrega. Riječ je o globalnoj kampanji koja se provodi diljem svijeta s ciljem podizanja svijesti o važnosti bolesti bubrega, od koje na svjetskoj razini boluje više od 850 milijuna ljudi, među kojima čak 300.000 u Hrvatskoj. Prema podacima iz 2019. godine, ova bolest uzrokovala je više od 3,1 milijun smrtnih slučajeva.
Najbolji savjet u karijeri? 'Važno je da smo si brižna majka, a ne maćeha'
zlatkice_a ZAŠTO ćeš u EU??