U recesiji tvrtkama je rasla prodaja

Recesiji unatoč, najveće hrvatske kompanije ostvarile su značajnu dobit i u prvom tromjesečju ove godine. Od 40 velikih hrvatskih tvrtki koje su objavile rezultate za prvi kvartal, većina je poslovala s dobiti.

Najzadovoljniji mogu biti u T-HT-u, jer su u prva tri mjeseca neto dobit povećali 6,4 posto, na 583 milijuna kuna, u odnosu na isto razdoblje lani.

Ozbiljan menadžment
Unatoč dobrim rezultatima, T-HT planira otpuštanje radnika, u što će se dobro uklopiti i prekjučer najavljena reorganizacija kompanije koja predviđa ujedinjenje T-Coma i T-Mobilea od 1. siječnja 2010. godine. Prihodi su najviše porasli u Veterini (čak 252 posto) i Janafu (131,7 posto) – na čije je rezultate u prvom tromjesečju znatno utjecao ponovni transport nafte za rafineriju u Bosanskom Brodu od kraja prošle godine. Uz poslovne banke u Hrvatskoj, više od 100 milijuna kuna neto dobiti ostvarila je samo Adris grupa (142 mil.), na čiju dobit u ostatku godine može jako utjecati zakon o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima, koji vrijedi od danas. Veliki rast dobiti ostvarili su i Ericsson Nikola Tesla (88 posto), Tehnika (73,5 posto) i IGH (46,8 posto).

– Prema dosad objavljenim i proanaliziranim rezultatima, možemo zaključiti da je većina izdavatelja u provom tromjesečju ostvarila solidne stope rasta kako prodaje tako i operativnog rezultata mjerenog dobiti prije amortizacije, kamata i poreza, dok je neto rezultat agregatno niži nego prošle godine. Operativni troškovi su rasli sporije od prodaje, što pokazuje da je hrvatski menadžment ozbiljno odreagirao na znakove krize pokušavajući kontrolirati ono što je u njihovoj moći – operativne troškove. Kao rezultat toga EBITDA marža je čak i nešto uvećana. Na drugoj strani, neto profit je niži zbog viših troškova financiranja – objašnjava financijska analitičarka Zagrebačke banke Ivana Blašković.

Strah od svinjske gripe
Gubitaše u prvom tromjesečju predvodi Pliva koja je kvartal završila s minusom od 622 milijuna kuna, slijedi ju Nexe grupa (-67,7 milijuna kuna)

– Gubitnike prvog tromjesečja možemo tražiti među izdavateljima s višom razinom duga te niskom maržom neovisno o sektoru. Dosad primjećujemo da je proizvodnja hrane i pića dosta pogođena višim troškovima financiranja. Temeljem rezultata prvog tromjesečja možemo zaključiti da bi izdavatelji slično mogli poslovati i u drugom tromjesečju i drugoj polovici godine.

Najveći rizici za eventualna pogoršanje nalaze se pred izdavateljima iz turističkog sektora te onih vezanih uz taj sektor kao što su proizvođači robe široke potrošnje (ponajviše prehrana i pića). Naime, dodatno uz recesiju na emitivnim tržištima nad turistički sektor nadvilo se pitanje posustajanja od putovanja zbog straha od širenja virusa svinjske gripe – zaključuje Blašković.

U tiskanom izdanju Večernjeg lista od četvrtka pogledajte kako su poslovale hrvatske tvrtke