Uređuje se grobnica Vranyczany, vrijedan objekt nezanimljiv državi

U tijeku je obnova poznatog mauzoleja obitelji Vranyczany, smještenog na platou karlovačkog katoličkog groblja Dubovac.

S obzirom na to da je objekt uvršten kao zaštićeno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, jasno je zašto ta renovacija zanima javnost.

Bez odgovora
Ipak, unatoč svome statusu i značaju, zagrebačka obitelj Vranyczany samostalno je uložila sredstva u obnovu zdanja.

– Dali smo prije desetak godina molbu državi da nam financijski pomogne, no ona nije prihvaćena. Nedavno smo učinili isto, ali još nismo dobili odgovor – kaže nam Renata Vranyczany-Azinović uime svoje obitelji.

Obnova Karlovčanima vrlo poznate građevine, koja se odvija pod uvjetima Konzevatorskog odjela, nije jednostavan posao.

– Krov se trenutačno djelomice obnavlja, a bilo bi idealno da se cijela kupola mijenja. Sanirali smo dio žbuke, čija nam je oštećenost stvorila velike probleme. Prozori grobnice počeli su svojedobno otpadati, pa smo prisiljeni i ovdje uložiti. Uglavnom, popravljamo najnužnije – tvrdi R. Vranyzcany-Azinović, dodajući kako će se na tome neorenesansnom zdanju nastaviti intenzivnije raditi na proljeće.

U grobnici Vranyczanyjevih, za koju se pretpostavlja da je sagrađena oko 1870. godine, posljednji je pokopan djed naše sugovornice Milan Vranyczany 1968.

– Uz njega ondje leže njegova sestra te njihovi roditelji i ostali preci – nastavlja R. Vranyczany-Azinović, zagrebačka umjetnica.

Ona dodaje kako prilikom obnove grobnice njezina obitelj dobro surađuje s karlovačkim konzervatorima, koje smo također kontaktirali upitom radi daljnjih pojedinosti.

Značajna obitelj
Obitelj Vranyczany jedna je od najistaknutijih u karlovačkoj povijesti. Njezini su se članovi bavili poduzetništvom, pretežito trgovinom, a sudjelovali su aktivno i u političkom te društvenom životu Hrvatske i Habsburške Monarhije te Austro-Ugarske. Karlovački leksikon navodi da se radi o obitelji doseljenoj iz Bosne u Vranjic pored Sinja 1916. godine, a potom i u Stari Grad na Hvaru. Početkom 19. stoljeća troje se braće ipak skrasilo u Senju, Rijeci, Karlovcu i Zagrebu. U svim gradovima, pa tako i u Karlovcu, njihovi potomci urezuju dubok trag u ekonomskom, političkom i šire društvenom životu.