Misija spašavanja eura je završena, zadatak je ostvaren! Ustvrdio je to europski povjerenik za gospodarske i monetarne poslove Olli Rehn govoreći protekloga tjedna na sastanku washingtonskoga think-tanka “Brookings Institution”.
Pogledaju li se tečajnice, čini se da je zaista tako. Dok je još prije nekoliko mjeseci euro klizao k tečaju od 1,25, ponedjeljak je prešao 1,43 dolara! Gospodarski oporavak u Europskoj uniji uhvatio je maha, a u ponekim se zemljama gospodarstvo doslovce zahuktalo: Poljskoj se, na primjer, za ovu godinu čak predviđa gospodarski rast iznad četiri posto BDP-a! Novac za izvlačenje iz gliba zemalja koje su u pretkriznome razdoblju bile previše rastrošne, poput Grčke, ili su se previše zadužile da spase banke koje su propale jer nisu znale kada prestati s kockanjem, poput Irske, ili su postale žrtvama špekulanata na novčarskim tržištima, poput Portugala, osiguran je ili (za Portugal) obećan.
Doduše, padne li i Španjolska, koja se previše oslanjala na građevinski sektor pa se našla u čudu kada su krizom zahvaćeni, ili samo uplašeni, sjeverni Europljani odustali od kupnje drugoga doma na njezinim obalama, mogao bi se cijeli EU jako zaljuljati. Jer samo bi spašavanje Španjolske pojelo više novca nego sve tri navedene zemlje zajedno. Pa su se sad svi uprli složno objašnjavati kako su mjere štednje te ustrojne preobrazbe koje provodi Zapaterova vlada pokazale velik uspjeh, da je državni dug ispod 60 posto BDP-a, da gospodarstvo raste – doduše samo 0,6 posto, dvostruko manje od portugalskoga, uz najvišu nezaposlenost u EU, 20,5-postotnu!
Ali tržišta su povjerovala, pa prinos na španjolske državne obveznice pada k europskome prosjeku. Na ožujskome su summitu države članice Eurozone obećale i trajni fond za zemlje s platnim teškoćama, a započele su i usklađivati gospodarske politike. No, najnoviji su događaji te uspjehe doveli u pitanje. Snažno stezanje pojasa proizvelo je u Grčkoj neželjeni učinak: gospodarstvo nikako da se pokrene, državni se proračun sve slabije puni, pa Grčka i dalje tone, a prinos na državne obveznice dosegao je 11 postotnih bodova iznad njemačkoga! Njemački ministar novčarstva Wolfgang Schäuble otvoreno zaziva “preustroj” grčkoga duga, tj. “uređeni bankrot”.
Vjerojatno je izračunao da su se njemačke banke već dovoljno oporavile od krize pa bi gubitak u Grčkoj mogle podnijeti. Time je ponovno unio razdor jer se i predsjednik Europskoga vijeća Herman van Rompuy, i Europska komisija tome žestoko protive. A Europska središnja banka (ECB) čak upozorava da bi bankrot doveo do propasti većine grčkih banaka, gospodarstvo bi bacio na koljena, razorio društveno tkivo te “ugrozio demokraciju”, odnosno zaprijetio totalitarnim “rješenjima”!
Četverostruko ojačala euroskeptična desničarska stranka “Pravi Finci”, koja je na nedjeljnim parlamentarnim izborima odnijela 39 mandata i mogla bi otežati oblikovanje nove vlade, druga je prijetnja europskome jedinstvu: ne budu li Finci na lipanjskome summitu EU imali vladu koja će glasovati za obećano spašavanje Portugala, i toj bi zemlji zaprijetio bankrot.
Nema veze s eurom, ali ima s drugim temeljem EU, slobodnim kretanjem ljudi: francusko “predizborno” zatvaranje granice s Italijom za izbjeglice iz sjeverne Afrike, iako su ovi posve u skladu sa schengenskim propisima dobili dozvolu kretanja širom schengenskoga prostora, pokazuje da se odjednom lako krše europski propisi i izbjegava solidarnost s dijelom EU koji je zbog samoga zemljopisnoga položaja najizloženiji nezakonitome useljavanju. Pa je talijanski ministar unutarnjih poslova Roberto Maroni, iz Sjeverne lige, čak zaprijetio izlaskom Italije iz EU.
Hoće li dvotjedni uskrsni odmor ohladiti usijane glave?
O raspala se dabogda