Ustavni sud spasio Vladu od zamjeranja Crkvi

Da će zakon o zabrani rada trgovina nedjeljom jednoga dana završiti na Ustavnom sudu, moglo se predmnijevati, predvidjeti čim je taj zakon donesen. Jedino se nije znalo kada će tužba na nj biti rješavana, kada će se odlučivati o njegovoj zakonitosti, o njegovoj ustavnosti, i kada će i kakva odluka biti donesena. Odluka Ustavnog suda preduhitrila je najave Vlade da će o mogućem ukidanju zakona odlučivati tek nakon praćenja njegovih posljedica. Kakve su te posljedice javno se ne zna, i bi li zakon i mimo Ustavnog suda bio opozvan ili ne.

Oni koji vjeruju da bi loše gospodarske posljedice nedjeljom zatvorenih trgovina ponukale Vladu da dokine zakonsku zabranu, vjerojatno su ili nerealni optimisti ili pobornici ekonomske logike, uvjereni da nešto poslovno loše nužno mora biti ukinuto. U Hrvatskoj i ne mora. Pa u to smo se već mnoštvo puta osvjedočili. Da se Vlada držala jedino poslovne logike, onda sada ukinuti zakon ne bi ni predložila.

Od gospodarskih posljedica njoj su tada bili važniji politički efekti, zadržavanje crkvene podrške važnije od poslovne logike. Nemoguće je da vlast nije znala za moguće negativne posljedice zabrane rada nedjeljom, no očito se nije kanila zamjerati Kaptolu. Vlada je, čini se, trampila moguće gospodarske gubitke za neke moguće političke dobitke. Ako je Vlada Kaptolu zabranom nedjeljnog rada vraćala predizbornu potporu, onda je vjerojatno vrlo zadovoljna nakon odluke Ustavnog suda.

Ono što bi poslije praćenja posljedica nerada nedjeljom, ako bi se držala principa i ekonomske logike, morala učiniti sama, umjesto Vlade učinio je Ustavni sud. Vlada se ne mora zamjerati Kaptolu, odnosi države i crkve i dalje mogu biti dobri. Jer rad nedjeljom nije ukinula Vlada, nego Ustavni sud. Kao po onoj narodnoj: Vuk sit, a sve ovce na broju. Sasvim je očekivano i prirodno da je Crkva tražila da nedjelja bude neradna.

Pa u poslanju je Crkve da iziskuje i nastoji da se “poštuje dan Gospodnji”. No, nerealno je pritom očekivati da će svi koji nedjeljom ne rade odjednom pohrliti na nedjeljnu misu. Oni koji u crkvu nisu išli prije, neće u nju vjerojatno ići ni neradnom nedjeljom. Bez socijalne osjetljivosti i crkve i države za one kojima je rad nedjeljom nužan, prijepor o radu nedjeljom teško da će biti prevladan. Ustavni ga je sud samo odgodio. Mogu li ga država i Crkva riješiti?