Skup, obiman, a nerijetko i neučinkovit hrvatski državni aparat koji broji 240 tisuća zaposlenih neprestance je na meti kritika iz Bruxellesa, ali i domaćih poduzetnika koji svojim poslovanjem ne mogu pokrivati njegove troškove.
Prevelik broj "državnih činovnika" u velikoj mjeri guši domaće gospodarstvo, sve se glasnije traži reforma sektora, koji u očima "poslovnjaka" nakon Sporazuma o plaćama u javnim i državnim službama postaje još skuplji.
No, za kvalitetniju zdravstvenu uslugu, ali i bolju prosvjetu ili socijalni rad, veće su plaće potrebne, isticao je i sam premijer Ivo Sanader dok je ministar gospodarstva Damir Polančec izračunao kako zaposleni pripravnik s visokom školskom spremom u javnoj službi danas prima 92 posto plaće koju njegov kolega zarađuje u sektoru gospodarstva. No, i s povećanjem plaća javnom i državnom sektoru, za koji se Vlada nada da će poboljšati kadar i odljev stručnjaka, te smanjiti neučinkovitost, dolazi i poruka Damira Polančeca da se nerad mora kažnjavati znatno učinkovitije nego dosad.
- Sustav ocjenjivanja zaposlenih u javnim i državnim službama nije dobar, zbog toga imamo ljude koji ne rade svoj posao. Zalažem se za stroži sustav kažnjavanja onih koji ne rade i ne ispunjavaju svoje radne obveze - strog je bio u ocjeni današnjeg kadrovskog stanja u državnim službama ministar Polančec.
Da bi oslikao nerad koji se često manifestira na državni aparat, nije htio ići dalje od svoga dvorišta. Istaknuo je kako u Ministarstvu gospodarstva danas radi 300 zaposlenih, te da dio njih svakodnevno kasni na posao ili neispunjava potreban broj odrađenih sati na radnom mjestu. Šaljem im opomene, otkriva Polančec, ističući da im na opomene šalje nove opomene.
I čini se da sve ostaje na tome.
Kao odgovor na navedeno stanje Polančec poručuje:
- Jesam za veće plaće, ali i veće kazne neradnicima.