10 odgovora na pitanje gdje je izlaz iz labirinta švicarca

Mnogo se pitanja postavljalo ovih dana vezanih uz nastanak i rješenje problema kredita u švicarskim francima, a mi donosimo odgovore na neka od njih.

1. Zna li se išta o tome što će biti s kreditima u CHF za godinu dana?

Osim dobre volje da se nađe neko rješenje, nema nikakvog dogovora. Za dužnike je dobro što su se Vlada i središnja banka obavezale da će raditi na tome, a pokrenuta je i mašinerija kako bi se dobile precizne analize tko je i koliko dužan i kako se može olakšati taj teret. Vlada je spremna umanjiti poreznu obvezu banaka, što znači da će sanaciju gubitaka podnijeti svi građani, ali ne postoje nikakvi konkretniji prijedlozi. Središnja banka također ističe da će sa svoje strane ponuditi regulatorne ustupke bankama ako budu otpisivale dugove. Pretpostavlja se da će krenuti ozbiljni razgovori s bankama, kao što su oni koji su vođeni prilikom dogovora o otpisu malih dugova za blokirane građane koji će početi od 1. veljače. Ministarstvo financija nada se dogovoru za tri mjeseca, no kako su u pitanju golemi novci, moguće je da će se oni oduljiti na cijelu godinu. Nije isključeno da će švicarac ponovo buknuti tik pred parlamentarne izbore, jer su vlade najslabije uoči izbora. Bilo bi dobro da SDP i HDZ usuglase stavove oko kredita u francima jer oni ne bi smjeli biti predmet izborne kampanje.

2. Koliko su krediti u švicarskim francima postali skuplji u odnosu na ostale valute i jesu li skuplji?

Središnja banka pripremila je analizu koja pokazuje da su unatoč jačanju švicarskog franka, ti krediti, u prosjeku, sve do pretprošlog četvrtka bili jeftiniji od istovjetnih kredita u kunama i eurima. Prvi su otplatili više glavnice, drugi više kamate i kad se to izjednači, čak su dužnici u švicarskom franku bili u blagom plusu. Zamrzavanjem tečaja na 6,39 oni će tu prednost zadržati idućih godinu dana, a ako u tom razdoblju franak ne oslabi u odnosu na euro, njihove će se obaveze bitno povećati.

3. Koliko je među dužnicima kredita u švicarskim francima onih koji su svoje kredite podigli za kupnju druge nekretnine?

Takve se analize još rade, a iz bankarskih krugova tvrde da je trećina dužnika uzela takav kredit za prvi stan, dok su ostali potaknuti kreditnom i nekretninskom euroforijom kupovali vikendice i stanove za djecu. Autokrediti uglavnom su otplaćeni, a tečaj je fiksiran i za 1,2 milijarde kuna potrošačkih kredita. Ipak, glavnina duga odnosi se na stambene kredite velike vrijednosti i dugog roka otplate, a uzelo ih je oko 15 tisuća dužnika.

4. Po kojim će se kriterijima HNB i Vlada voditi kod određivanja kome od dužnika pomoći?

Pretpostavlja se da će imovinski status dužnika biti jedan od glavnih kriterija, kao što je bio i kod dogovora o otpisu dugova male vrijednosti. Primjerice, u taj su paket ušli samo oni građani koji su pod ovrhom dulje od godinu dana, a prihodi po članu obitelji ne premašuju 1250 kuna. HNB je stajališta da banke moraju potpuno snositi rizik za dužnike upitne kreditne sposobnosti.

5. Je li HNB upozoravao građane na rizičnost kredita u švicarcima i tko snosi odgovornost za nevolje s kreditima ako su dužnici zaista bili upozoreni na rizike?

Sadašnji guverner Vujčić u nekoliko je javnih nastupa govorio o rizičnosti tih kredita, a slična je upozorenja u intervjuima davao i bivši guverner Rohatinski, no više od toga nisu poduzimali. HNB je sa svoje strane jedino pritiskao na banke da im udio kredita u CHF odgovara udjelu imovine u toj valuti i središnja banka uporno tvrdi da banke nisu zarađivale na tečajnim razlikama.

6. Što su to balon-krediti koji bi dužnicima sačuvali stanove, a bankama novac?

Balon-kredit je razlika duga između tržišnog i zamrznutog tečaja, koja se može smanjiti ako tečaj padne ispod zamrznute razine. No, ako tečaj ne bude padao, banke očekuju od dužnika da tu razliku naknadno plate.

7. Što bi značio američki model vraćanja ključeva stana?

To je svojevrsno priznanje bankrota dužnika, kada on ostaje bez stana, neovisno o tome koliko je kredita otplatio, ali i bez mogućnosti da se godinama nakon toga zaduži u nekoj banci.

8. Što je s dugovima ako je glavnica veća od vrijednosti nekretnine?

Povratom stana banci dug se briše čak i ako je glavnica veća od vrijednosti nekretnine. Ta se varijanta ne može primijeniti na stare ugovore bez pristanka obiju strana.

9. Kako država može prisiliti banke da ne deložiraju ljude i da im ponude najam?

Spominju se različiti porezni poticaji, za banke kroz porez na dobit, a za građane uvođenjem olakšica u porezu na dohodak.

10. Zašto se ne provede konverzija kredita u kune? Zar HNB ne može otisnuti novac, kao što je to napravila i Europska središnja banka?

Svako povećanje novčane mase, koje nije rezultat povećanja BDP-a, umanjuje vrijednost štampanog novca. Naši građani nikad nisu imali povjerenja u kunu i, čim bi HNB uključio štampariju, krenula bi kupnja eura i drugih stabilnijih valuta, skok cijena, inflacija i vraćanje u razdoblje koje smo imali od sredine 80-tih godina prošlog stoljeća do 1993. godine, kada je i ozakonjena valutna klauzula i donesena odluka da se tečaj kune veže uz euro.