100 pitanja i odgovora o cijepljenju koje je dobro znati

1. ZAŠTO CJEPIVO, A NE LIJEK?

Zasad ne postoji specifičan lijek protiv bolesti COVID?19 i teško da će biti pronađen u skorije vrijeme. Stoga su, odmah nakon početka pandemije, brojne države i svjetska znanstvena zajednica uložili velike napore u istraživanje mogućnosti proizvodnje cjepiva protiv te bolesti. Ti su napori brojnih istraživača u izuzetno kratkom roku rezultirali proizvodnjom potencijalnih cjepiva i početkom provođenja potrebnih ispitivanja.

2. SKRIVA LI NETKO DA IPAK POSTOJE LIJEKOVI KOJI MOGU ZAMIJENITI CJEPIVO, ALI IH NE ŽELI STAVITI PACIJENTIMA NA RASPOLAGANJE?

Ne, nitko ne skriva lijekove jer lijekovi koji mogu zamijeniti cjepivo ne postoje. Cjepivom učimo naš organizam da spriječi zarazu, a lijekovima se liječimo kada već obolimo od bolesti. 

3. AKO NITKO NE SKRIVA POSTOJANJE LIJEKOVA I AKO LIJEKOVI NE MOGU ZAMIJENITI CJEPIVO KAO ŠTO TO TVRDE ZNANSTVENICI, ZAŠTO JE ONDA JOŠ LANI ODOBREN PRVI LIJEK ZA LIJEČENJE BOLESTI COVID-19?

Naziv tog lijeka je Veklury i njegova je primjena ograničena na zdravstvene ustanove za bolesnike oboljele od koronavirusa.Djelatna tvar lijeka Veklury, remdesivir, je virusni inhibitor RNA polimeraze. Djeluje na način da ometa proizvodnju virusne RNA (genetskog materijala), sprječavajući razmnožavanje virusa unutar stanica. Na taj način može pomoći tijelu da prebrodi virusnu infekciju, a pacijentima pomaže da se brže oprave. Lijek se primjenjuje infuzijom (drip) u venu te je njegova primjena ograničena na zdravstvene ustanove u kojima se bolesnici mogu pomno nadzirati. Dakle lijek se koristi samo i isključivo u bolničkim ustanovama pod redovitom kontrolom liječnika jer je njegovom primjenom potrebno pratiti funkciju jetre i bubrega prije i tijekom liječenja. 

4. IMAJU LI CJEPIVA PROTIV KORONAVIRUSA SPECIFIČNU BOJU PO KOJOJ IH SE LAKO PREPOZNAJE?

Samo je cjepivo bijela suspenzija koja ne smije imati vidljive čestice ili drugačiju boju. U slučaju drugačije boje ili vidljivih čestica, cjepivo se ne smije koristiti. Prisustvo vidljivih čestica je znak nakupljanja čestica lipida s mRNA i to bi moglo smanjiti efikasnost cjepiva.

5. S KOJIM JE SVE PROIZVOĐAČIMA EUROPSKA UNIJA PREGOVARALA I JOŠ PREGOVARA O NABAVI CJEPIVA?

Pregovori Europske unije početno su se odnosili na šest proizvođača: AstraZeneca/Oxford, Johnson&Johnson, Sanofi/GSK, BioNTech/ Pfizer, Curevac i Moderna. Proizvođači su u tim pregovorima ponudili količine cjepiva koje mogu proizvesti u određenim vremenskim razdobljima i dali su preliminarne datume završetka ispitivanja te moguće rokove odobravanja, odnosno registracije cjepiva. Kasnije su identificirani i neki drugi, novi proizvođači, koji su također potencijalni kandidati za pregovore o nabavi. Kako je posebno važno osigurati da ponuda cjepiva bude raznolika (različiti tipovi cjepiva), Europska unija pregovara i s proizvođačima Novavax, Valneva i Reithera s obzirom na to da se radi o različitim tehnologijama proizvodnje. 

6. HOĆE LI GRAĐANI MOĆI BIRATI KOJIM CJEPIVOM ĆE SE CIJEPITI ILI ĆE O TOME ODLUČIVATI ZDRAVSTVENI DJELATNICI?

Zasad su u Hrvatskoj odobrena cjepiva proizvođača Pfizer/BioNTech te cjepivo proizvođača Moderna, oba se temelje na glasničkoj RNA (mRNA). Ako budu dostupna oba tipa cjepiva istovremeno, građani će moći birati kojim će se cjepivom cijepiti, u konzultaciji s liječnikom.

7. JESU LI KRITERIJI ZA SIGURNOST OVOG CJEPIVA SNIŽENI S OBZIROM NA BRZINU NJEGOVE IZRADE U ODNOSU NA BILO KOJA DRUGA CJEPIVA BUDUĆI DA JE U SVIJETU PROGLAŠENA PANDEMIJA?

Zahtjevi vezani uz sigurnost primjene jednaki su za cjepiva za COVID-19 kao i za bilo koje drugo cjepivo u Europskoj uniji (EU) te se ovi strogi zahtjevi ne snižavaju ni u kontekstu trenutačne pandemije. Iako se za ova cjepiva razvoj i regulatorni postupci provode ubrzano konačno odobrenje mogu dobiti samo ako se dokaže da imaju pozitivan sigurnosni profil.

VIDEO Alemka Markotić, Davor Božinović i Krunoslav Capak cijepili su se protiv koronavirusa

8. KAKO HRVATSKA NARUČUJE CJEPIVA I KOLIKO ONA KOŠTAJU?

Narudžba cjepiva obavlja se tako da Hrvatski zavod za javno zdravstvo nakon uvida u ugovor s proizvođačem predloži Ministarstvu zdravstva potpisivanje sporazuma i količinu doza cjepiva, a Vlada sklapa ugovor s Europskom unijom o narudžbi cjepiva. Cijene cjepiva su korpora tivna tajna i sporazumom se pregovarači obvezuju na neobjavljivanje toga podatka u javnosti.

9. PROVJERAVA LI SE REDOVITO KAKVOĆA SVAKE POJEDINAČNE SERIJE CJEPIVA PRIJE PUŠTANJA U PROMET ILI SE PROVJERA KAKVOĆE OBAVILA SAMO JEDNOM I NEĆE SE PONAVLJATI PO SERIJAMA CJEPIVA KOJE SE ŠALJU DRŽAVAMA?

Svaka serija cjepiva prije puštanja u promet podliježe posebnoj provjeri kakvoće, koja uključuje propisane laboratorijske analize, koje provode proizvođač i nadležni laboratorij regulatornog tijela, te pregled doku mentacije proizvođača o proizvodnji i kontroli svake pojedine serije. 

10. HOĆE LI SE NOVA CJEPIVA NASTAVITI PRATITI I NAKON ŠTO BUDU U UPOTREBI?

Svako cjepivo, kao i svaki drugi lijek, prati se i nakon odobrenja za uporabu, u smislu učinkovitosti i potencijalne štetnosti. Tako će biti i s cjepivima protiv COVID-19. Ako se pojavi bilo kakav štetan utjecaj, to će se ispitati i provjeriti, cijepljenje se može na neko vrijeme i pauzirati. Međutim, znanstvenici kažu da je to teško vjerovati budući da su to jako kvalitetna cjepiva, dobro ispitana i do sada su se pokazala kao vrlo učinkovita i bez praktički ikakvih nuspojava, odnosno štetnih pojava. Od mogućih nedostatnosti budućeg cjepiva moguće je nedovoljno trajanje zaštitne imunosti koju bi to cjepivo pružilo.

11. KAKO DJELUJU CJEPIVA PROIZVOĐAČA: BIONTECH I PFIZER; MODERNA BIOTECH SPAIN, S.L.; ASTRAZENECA I SVEUČILIŠTE U OXFORDU; JANSSEN VACCINES & PREVENTION BV?

Sva četiri cjepiva djeluju tako da u stanicama organizma potiču st varanje proteina šiljka kakav na svojoj površini nosi koronavirus. Imunološki sustav osobe prepoznaje ovaj protein kao strani te kao prirodnu obranu tijela protiv njega proizvodi protutijela i T-stanice.  Ako u idućem razdoblju cijepljena osoba dođe u kontakt s virusom SARS-CoV-2, imunološki sustav će prepoznati virus i bit će spreman za obranu, čime će osoba biti zaštićena od bolesti COVID-19.

12. Ako gotovo identično djeluju, koje su im onda razlike? Zašto ih je toliko?

Cjepiva proizvođača BioNTech i Pfizer te proizvođača Moderna Biotech Spain, S.L. djelovanje postižu tako da uz pomoć molekule glasničke ribonukleinske kiseline (mRNK) stanicama daju gensku uputu za stvaranje proteina šiljka. Druga dva cjepiva, proizvođača AstraZeneca i Sveučilišta u Oxfordu te proizvođača Janssen Vaccines & Prevention BV sadrže druge, za ljude neškodljive, viruse iz porodice adenovirusa koji su izmijenjeni tako da sadrže gen koji u stanicama organizma potiče stvaranje proteina šiljka koronavirusa. Većina cjepiva razvija se tako da cilja protein šiljka pa cjepivo u organizmu uzrokuje stvaranje antitijela i T-stanica koji su usmjereni protiv šiljka i koji onemogućavaju ulazak koronavirusa u stanice domaćina. Cjepiva tako pripremaju imunološki sustav na prepoznavanje i obranu tijela od bolesti za koju su namijenjeni.

13. Kako se daje cjepivo Comirnaty proizvođača BioNTech i Pfizer i koliko treba proći do druge doze? Je li riječ o istom vremenu kod svakog cjepiva?

Comirnaty se daje u dvije doze injekcija, obično u mišić nadlaktice, uz vremenski razmak od barem 21 dan između doza. Nije za sva cjepiva isti razmak od prve do druge doze, ovisi o proizvođaču.

14. Primi li osoba Modernino cjepivo, koliko mora proći između prve i druge doze cjepiva?

Razmak između dviju doza Modernina cjepiva iznosi 28 dana.

15. Mora li se osoba baš cijepiti u rame ili mogu birati neki drugi dio tijela za koji vjerujem da bi bio manje bolan?

Cjepivo se mora primijeniti intramuskularno. Najbolje mjesto je deltoidni mišić nadlaktice, dakle cjepivo se prima u rame.

16. Zašto je cjepivo Comirnaty koncentrat i s čime se točno razrjeđuje?

Koncentrat je jer se radi o višedoznoj bočici čiji se sadržaj prije primjene mora razrijediti. A nakon razrjeđivanja jedna bočica (0,45 ml) sadrži pet doza od 0,3 ml. Sadržaj jedne bočice razrjeđuje se s 1,8 ml 0,9-postotne otopine natrijeva klorida (9 mg/ml) za injekciju.

17. Mogu li mladi primiti cjepivo Comirnaty proizvođača BioNTecha i Pfizera?

Trenutačno se ne preporučuje davati cjepivo Comirnaty djeci mlađoj od 16 godina. EMA je s proizvođačem cjepiva postigla dogovor o planu ispitivanja cjepiva na djeci u kasnijoj fazi.

VIDEO Branka Aničić, prva cijepljena u Hrvatskoj, primila je drugu dozu: "Već vidim susret s obitelji"

18. Ima li dobnog ograničenja za primanje cjepiva američkog proizvođača Moderne?

Modernino cjepivo namijenjeno je za prevenciju bolesti COVID-19 u osoba u dobi od 18 i više godina.

19. Trebaju li roditelji na cijepljenje naručiti djecu mlađu od 10 godina?

Do sada su registrirana cjepiva dvaju proizvođača: Pfizer/BioNTech je registriran za osobe starije od 16 godina, a Moderna za starije od 18. Dakle, trenutačno ne postoji cjepivo za dijete od deset godina. Znanstvenici vjeruju da će se u bliskoj budućnosti neko od cjepiva registrirati i za osobe mlađe od 16 godina.

20. Koje su vrlo česte, a koje su česte nuspojave na cjepivo Comirnaty proizvođača BioNTecha i Pfizera?

Vrlo česte nuspojave mogu se pojaviti u više od jedne na 10 osoba, a među vrlo česte nuspojave ubrajaju se - bol, oticanje na mjestu primjene injekcije, umor, glavobolja, bol u mišićima, bol u zglobovima, zimica, vrućica. Na listi do sada poznatih čestih nuspojava jesu crvenilo na mjestu primjene injekcije i/ili mučnina.

21. Je li točna informacija da je kod Pfizerovog cjepiva bilo više nuspojava kod mlađih dobnih skupina nego kod starijih dobnih skupina koji su cijepljeni tim cjepivom?

Točno je. Naime kod osoba do 55 godina najčešća nuspojava je bol na mjestu primjene i ona je zabilježena kod otprilike 80 posto onih koji su primili cjepivo. Kod starijih od 55 godinabol na mjestu primjene cjepiva bila je evidentirana kod njih otprilike 70 posto. Samo pet posto onih koji su primili cjepivo na mjestu uboda imal i su crvenilo i otok.

22. Je li točna informacija da su neke nuspojave Modernina cjepiva učestalije kod mlađih osoba nego kod starijih i kakve su to nuspojave?

U Hrvatskoj je Modernino cjepivo kraće u primjeni i cijepili smo samo prvom dozom cjepiva te zasad možemo reći da je od 3600 primijenjenih doza cjepiva prijavljeno samo 8 sumnji na nuspojave koje su sve vrlo blage.

23. Koje su do sada najčešće nuspojave u primjeni Modernina cjepiva zabilježene u svijetu?

Najčešća nuspojava Modernina cjepiva jest, u 80 posto slučajeva, bol na mjestu uboda.

24. Koje su najčešće nuspojave koje su zabilježene kod ljudi do 55 godina?

Polovina onih koji su se cijepili, a koji su u dobi do 55 godina, osjećala je slabost, odnosno umor, 40 do 50 posto njih je osjetilo glavobolju, oko 20 do 30 posto cijepljenih imalo je bolove u mišićima, 10 do 20 posto je osjetilo bolove u zglobovima. U 14 posto slučajeva javila se zimica nakon prve doze cjepiva, a nakon druge doze 35 posto ljudi do 55 godina prijavilo je tu nuspojavu.

25. Koliko je u Hrvatskoj zasad prijavljeno nuspojava na cjepivo?

Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode zaprimila je ukupno 139 prijava sumnji na nuspojave cjepiva protiv bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj. Ozbiljnost nuspojava do sada je ocijenjena za njih 116, pri čemu je 20% prijava ocijenjeno ozbiljnima, a 80% prijava predstavlja neozbiljne nuspojave.

26. Jesu li u Hrvatskoj među cijepljenima primijećene ozbiljne nuspojave, ako jesu, koliko je osoba kod kojih su zabilježene ozbiljnije nuspojave?

Među ozbiljnim nuspojavama najčešće su zabilježene reakcije preosjetljivosti (takvih je zasad 8 prijava) koje su se manifestirale kao osip, svrbež i koprivnjača nedugo nakon primjene cjepiva, zbog čega su primijenjeni antialergijski lijekovi i nakon čega je u svim slučajevima došlo do oporavka. Radilo se o odraslim osobama mlađe do srednje životne dobi. Prema analizi prijavljenih nuspojava HALMED-u, u starijoj populaciji zabilježen je manji broj nuspojava te one nisu bile teške, što je u skladu s podacima iz kliničkih ispitivanja. HALMED nije zaprimio niti jednu prijavu sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom.

27. Kome i kako prijaviti nuspojave cijepljenja?

Nuspojave se prijavljuju osobi koja vas je cijepila, što je najčešće liječnik obiteljske medicine, a cjepitelj će obavijestiti Hrvatsku agenciju za lijekove i medicinske proizvode i Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji su zaduženi za praćenje i analizu nuspojava cjepiva.

28. Koliko doza Modernina cjepiva stiže u Hrvatsku i ima li ta prva pošiljka rok trajanja?

Hrvatskoj će biti dostavljeno 3600 doza cjepiva proizvođača Moderna Biotech Spain, S.L, a dostavljenoj seriji rok valjanosti je do 18. lipnja 2021. godine.

29. Tko sve može cijepiti građane u Hrvatskoj?

Cjepitelji su liječnici obiteljske medicine kojih ima približno 2100, liječnici školske medicine kojih ima približno 155 i epidemiolozi kojih ima nešto više od 100 kao i drugi liječnici i zdravstveni djelatnici koji sukladno zakonu mogu cijepiti pod nadzorom liječnika.

30. Imaju li Modernino cjepivo i cjepivo Comirnaty u jednoj bočici jednak broj doza?

Nemaju. Jedna višedozna bočica (0,45 ml) sadrži 5/6 doza cjepiva Comirnaty, dok jedna višedozna bočica (5 ml) Modernina cjepiva sadrži 10 doza cjepiva. Oba cjepiva imaju ključno pravilo - nakon prvog uvođenja igle u bočicu i izvlačenja prve doze, preostalo neprimijenjeno cjepivo treba baciti u roku od 6 sati..

31.Svi govore o pet doza, a Hrvati su iz jedne bočice ipak izvukli šest doza. Je li to dopušteno?

Iz HALMED-a su potvrđene informacije da ako nakon navlačenja pet doza iz jedne bočice cjepiva ostane dovoljno cjepiva za šestu dozu (to ovisi o vrsti šprica koje se koriste, tj. o mrtvom prostoru u špricama), može se i šesta doza cjepiva primijeniti iz iste bočice. Uostalom Hrvati nisu jedini.

32. Može li se nakon prve doze, npr., Comirnaty cjepiva u drugoj dozi primiti neko drugo cjepivo?

Nema dostupnih podataka o međusobnoj zamjenjivosti cjepiva Comirnaty s drugim cjepivima protiv bolesti COVID-19 za dovršenje cijepljenja. Osobe koje su primile prvu dozu cjepiva Comirnaty moraju primiti i drugu dozu cjepiva Comirnaty kako bi dovršile cijepljenje. Isto je i s drugim proizvođačima - prva doza mora biti jednaka drugoj.

33. Je li i Modernino cjepivo zamrznuto kao Pfizerovo i što to uopće znači?

Ne, cjepivo američke tvrtke Moderna nije zamrznuto, ne mora se odmrzavati i može se nakon dovođenja na sobnu temperaturu primijeniti odmah, bez razrjeđivanja, za razliku od Pfizerova cjepiva.

34. Ako se Pfizerovo cjepivo skladišti na temperaturi od -90 do -60, znači li to da je i ubod jako hladan?

Ne. Neotvorena bočica može stajati šest mjeseci na navedenoj temperaturi. Nakon što se izvadi iz zamrzivača, neotvorena bočica cjepiva može se prije upotrebe čuvati do pet dana na temperaturi od dva do osam Celzijevih stupnjeva, odnosno dva sata na temperaturi do 30 stupnjeva. Nakon otapanja, cjepivo se ne smije ponovno zamrznuti. Otapanje znači da je cjepivo nakon zamrzivača bio smješteno u frižider na 3 sata ili je bilo na sobnoj temperaturi oko pola sata. Također, za vrijeme pripreme i razrjeđivanja s fiziološkom otpinom cjepivo je neko vrijeme izloženo sobnoj temperaturi. Dodatno, igla s kojom se cjepivo unosi u mišić nadlaktice je sobne temperature. Dakle, samo cjepivo je u trenutku primjene primjerene temperature a čin cijepljenja ne osjeća se kao jako hladan ubod.

35. Može li se od samog Pfizerova cjepiva dobiti koronavirus ako ranije nismo imali nikakve simptome niti smo bili u kontaktu sa zaraženom osobom?

Budući da Comirnaty ne sadrži virus , od njega se ne može dobiti bolest COVID-19.

36.Koje su to soli i šećeri koji se nalaze u Pfizerovom, a koje u Moderninom cjepivu?

U Pfizerovom cjepivu od soli i šećera prisutni su kalijev klorid, monobazni kalijev fosfat, natrijev klorid, dibasni natrijev fosfat dihidrat, sukroza dok je u Moderninom cjepivu od soli i šećera prisutan tris pufer koji sadrži saharozu i natrijev acetat.

37. Smiju li proizvođači zatajiti barem jedan sastojak cjepiva? Mogu li se pozvati na poslovnu tajnu?

Proizvođači cjepiva protiv bolesti COVID-19 dostavljaju EMA-i potrebne opsežne podatke o cjepivu, dakle odgovor na pitanje je – ne mogu! EMA po primitku opsežnih podataka provodi ocjenu dokumentacije kako bi se donijeli znanstveni zaključci o sigurnosti, djelotvornosti i kakvoći cjepiva te utvrdila njegova prikladnost za cijepljenje kod ljudi. Podaci pokazuju djelotvornost cjepiva u zaštiti od bolesti COVID-19 (djelotvornost cjepiva u kliničkim uvjetima) te njegovu sigurnost primjene. Djelotvornost se mjeri promatranjem koliko dobro cjepivo djeluje u ispitivanjima, primjerice koliko dobro cjepivo utječe na sprečavanje simptomatske bolesti. Te mjere djelotvornosti nazivaju se mjere ishoda. Mjere ishoda djelotvornosti potrebne su s obzirom na to da je COVID-19 nova bolest te ne postoje poznati pokazatelji (poput razine protutijela u krvi) koji bi mogli predvidjeti zaštitu. Podaci dostavljeni u zahtjevu za davanje odobrenja za stavljanje cjepiva protiv bolesti COVID-19 u promet moraju sadržavati sljedeće informacije: točno definiranu skupinu ljudi kojima će se dati cjepivo, farmaceutska kakvoća cjepiva, uključujući informacije o značajkama i čistoći komponenata cjepiva, kao i njegov sadržaj te biološka aktivnost (jačina). Mora sadržavati i podatke o svim koracima proizvodnje i poduzetim provjerama koje osiguravaju da je svaka serija cjepiva iste kakvoće, kao što je nužna i usklađenost s međunarodnim zahtjevima za laboratorijska ispitivanja, proizvodnju cjepiva i provođenje kliničkih ispitivanja (dobra laboratorijska praksa, dobra klinička praksa i dobra proizvođačka praksa). Također moraju dostaviti sve vrste imunoloških odgovora potaknutih cjepivom, djelotvornosti uočene kod ispitanika kojima se daje cjepivo, uočene nuspojave cjepiva, uključujući podatke o posebnim skupinama poput starijih ljudi ili trudnica te nužno moraju dostaviti dokumentaciju proizvođača cjepiva koja se pruža pacijentima i zdravstvenim radnicima (primjerice sažetak opisa svojstva cjepiva, uputa o lijeku, označivanje proizvoda), a čiju ocjenu provode znanstvena povjerenstva EMA-e.

38. Može li se vjerovati proizvođačima cjepiva da baš svi u cijelom svijetu koriste i dobivaju isto cjepivo ili su ipak rađene neke preinake u cjepivu za pojedine zemlje?

Proizvođači su registrirali isto cjepivo za sve države diljem svijeta, dakle ne rade se nikakve preinake i siromašnije zemlje neće dobiti lošiji ili izmijenjen proizvod. Svi u svijetu imaju jednaku i istu kvalitetu cjepiva.

39. Gdje mogu pronaći detaljan sastav svakog pojedinačnog cjepiva?

Sastav svih cjepiva dostupan je na internetskim stranicama Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode.

40. Kada bi Europska agencija za lijekove mogla dati uvjetno odobrenje trećeg cjepiva protiv bolesti COVID-19 proizvođača AstraZeneca?

Europska agencija za lijekove (EMA) zaprimila je zahtjev za uvjetno odobrenje cjepiva protiv bolesti COVID-19 koje su razvili AstraZeneca i Sveučilište Oxford. Ocjena dostavljene dokumentacije za cjepivo poznato pod nazivom “COVID-19 cjepivo AstraZeneca” provest će se po ubrzanom postupku. Mišljenje o odobrenju za stavljanje u promet cjepiva moglo bi biti doneseno 29. siječnja 2021. godine tijekom sastanka Povjerenstva za humane lijekove (CHMP) pri EMA-i, pod uvjetom da na temelju dostavljene dokumentacije bude moguće potvrditi da je cjepivo odgovarajuće kakvoće, djelotvornosti i sigurnosti te da se svi dodatni podaci koji će biti potrebni za završetak ocjene dostavljaju odmah.

41. Kakvo je očekivano djelovanje cjepiva proizvođača AstraZeneca?

Očekuje se da će cjepivo nazvano “COVID-19 cjepivo AstraZeneca” djelovati na pripremu tijela na obranu od zaraze koronavirusom SARS-CoV-2. Ovaj virus s pomoću bjelančevina na svojoj površini, tzv. protein šiljka, ulazi u stanice tijela i uzrokuje bolest. AstraZenecino cjepivo sadrži drugi virus koji potječe iz roda adenovirusa, a koji je izmijenjen na način da sadrži gen za protein šiljka SARS-CoV-2. Sam adenovirus ne može se replicirati te ne uzrokuje nastanak bolesti. Nakon primjene, cjepivo isporučuje gen SARS-CoV-2 u stanice u tijelu koje potom počinju sintetizirati protein šiljka. Vlastiti imunološki sustav prepoznat će stranu bjelančevinu šiljka te će kao prirodnu obranu tijela protiv ovog proteina proizvesti protutijela i T-stanice. Ako u sljedećem periodu cijepljena osoba dođe u kontakt s virusom SARS-CoV-2, imunosni sustav prepoznat će virus i bit će spreman za napad: protutijela i T-stanice zajednički rade na ubijanju virusa, sprječavajući njegov ulazak u stanice tijela i uništavajući zaražene stanice te na taj način pomažu u zaštiti protiv bolesti COVID-19.

42. Zašto se cjepivo proizvođača Johnson&Johnson prima u samo jednoj dozi, a sva ostala cjepiva u dvije doze?

Proizvođači tijekom ispitivanja cjepiva u pretkliničkoj i kliničkoj fazi određuju količinu i broj doza cijepljenja te se temeljem tih istraživanja cjepiva i registriraju.

43. Što to znači da je nekom cjepivu izdano “uvjetno odobrenje”? Treba li nas to plašiti tako da odbijemo cijepljenje?

Uvjetno odobrenje znači da će biti dostavljeno još dodatnih podataka o cjepivu. Europska agencija za lijekove barem će jednom godišnje procjenjivati nove informacije o ovom cjepivu te će se podaci o njemu ažurirati prema potrebi.

44 .Može li bilo koje cjepivo bilo kojeg proizvođača kojim će nas cijepiti protiv koronavirusa promijeniti naš genetski kod?

Ne može: nijedno cjepivo općenito, a tako ni ona protiv koronavirusa ne utječu na DNA čovjeka koji se cijepi. Sva cjepiva su testirana u pretkliničkim i kliničkim istraživanjima te ne mogu biti odobrena dok se ne utvrdi njihova sigurnost i učinkovitost.

45. Je li moguće da je cjepivo genotoksično ili kancerogeno?

Nisu provedena ispitivanja ni genotoksičnosti ni kancerogenosti. Ne očekuje se da će sastojci cjepiva (lipidi i mRNA) imati genotoksični potencijal.

46. mRNA je potpuno nova metoda pripreme cjepiva. Kako su onda tako brzo razvili cjepivo? Je li to jako sumnjivo?

Tvrdnja da je mRNA potpuno nova metoda nije sasvim točna jer, iako mRNA cjepiva nikada do sada nisu stigla na tržište i bila odobrena za uporabu, ona su u posljednjih 15 godina već bila testirana na ljudima, i to u slučaju četiri zarazne bolesti: bjesnoće, gripe, citomegalovirusa i Zika virusa. Prema tome, biomedicina je u proteklih 15 godina naučila jako puno o načinu pripreme mRNA cjepiva, a to najbolje dokazuju i nedavni rezultati faze III kliničkih istraživanja koje su proveli Pfizer/BioNTech i Moderna, a koja su pokazala izvanrednu efikasnost i sigurnost oba cjepiva na velikom uzorku od 30.000 (Moderna) i 43.000 (Pfizer/BioNTech) dragovoljaca.

47. Osim cjepiva nukleinskim kiselinama (mRNA) postoje i proteinska cjepiva. Jesu li ona sigurnija i kako se to cjepivo zove?

Proteinska cjepiva protiv koronavirusa sadržavaju dijelove proteina koji je jedinstven za virus. To je dovoljno da imunosni sustav osobe prepozna da taj jedinstveni protein ne bi trebao biti u tijelu i da reagira prirodnom obranom od zaraze bolešću COVID-19. Proteinsko cjepivo koje će se koristiti protiv koronavirusa proizvodi Sanofi/GSK.

48. Od čega se sastoji ambalaža cjepiva, ima li u tome štogod štetno ili sumnjivo?

U ambalaži cjepiva nema ničeg sumnjivog ni štetnog za zdravlje građana. Ambalaža svakog cjepiva sastoji se doslovce od stakla, plastike i papira (kartona).

49. Neki su primili cjepivo, no unatoč tome zarazili su se koronavirusom. Kako je to moguće?

To se može dogoditi, ali ne zbog cjepiva nego zato što cjepivo još nije razvilo svoj učinak. Određenu razinu imunosti možemo očekivati dva tjedna nakon prve doze, ali ta imunost neće biti razvijena u punoj mjeri i neće spriječiti razvoj bolesti, jedino može djelovati tako da osoba dobije blaži oblik bolesti. Znači, ako osoba deset dana nakon prve doze cjepiva dođe u kontakt s virusom, može se razboljeti i to s punom snagom bolesti. Ne bi se smjelo izlagati virusu prije druge doze, a tek 7-8 dana nakon druge doze cijepljena osoba će imati dovoljno razvijenu imunost. Puna učinkovitost cjepiva preko 90% postiže se 10 do 14 dana nakon primljene druge doze.

50. Mogu li se zbog bilo kojeg cjepiva koje će se koristiti u Hrvatskoj protiv koronavirusa u idućih pet ili deset godina u osobe koja je primila cjepivo razviti autoimune ili neke druge bolesti?

Autoimune bolesti se razvijaju neovisno o cijepljenju. Nekad mogu koincidirati s cijepljenjem što ne znači da su uzrokovane cjepivom.

51. Što ako u zdravstvenim ustanovama nisu dobro uskladištili cjepivo, hoće li mi tko podvaliti takvo cjepivo i ugroziti zdravlje?

Neće niti smije. Cjepivo koje se nije dobro skladištilo povlači se iz uporabe. (pročitati odgovor pod pitanjem o boji cjepiva)

52. Ako osoba koja se ranije zarazila i oboljela od koronavirusa, a time i razvila imunitet odluči cijepiti, hoće li cjepivom biti bolje zaštićena od osobe koja ranije nije oboljela i nije stekla prirodni imunitet?

Da, cjepivo će dodatno podići razinu protutijela. Osobama koje su imale stečeni imunitet nakon nekog vremena taj imunitet može postati nedostatan te se može dogoditi reinfekcija. Cijepljenjem ćemo spriječiti reinfekciju.

53. Ako je osoba imala jako težak oblik koronavirusa, kako će na nju utjecati cjepivo?

Cjepivo će samo potaknuti organizam da stvori dodatna protutijela, odnosno „obnovi” zaštitu organizma.

54. Cjepiva protiv gripe nisu razvijena tako brzo kao cjepivo protiv koronavirusa. Kako je to moguće?

Ta konstatacija uopće nije točna. Naime, znanstvenicima diljem zemlje potrebno je tek šest mjeseci da svake godine pripreme novo cjepivo za gripu koje nerijetko, potvrđuju tako i brojni znanstvenici, ima 60-postotni učinak dok kod cjepiva za koronavirus ima i veći učinak ovisno o proizvođaču. Najniži učinak cjepiva za koronavirus iznosi 70 posto.

55. Postoji li u svijetu tijekom povijesti uopće neka bolest koja je posve iskorijenjena zahvaljujući nekom cjepivu?

Naravo da postoji. Velike boginje prva su virusna bolest koja je iskorijenjena zahvaljujući cjepivima. Na listu potpuno iskorjenjivanja, a time i brisanja iz kalendara obveznih cjepiva mogla bi se uskoro upisati i dječja paraliza. Ona je danas, naime, iskorijenjena u Europi, Americi, Australiji i Africi, a zadnji rezervoari u Pakistanu i Afganistanu ciljaju se kampanjama cjepiva kako bi se i tu bolest iskorijenilo u cijelom svijetu.

56. Vjerujem cjepivima protiv rubeole, ospica, bjesnoće, ali ovom novom ne vjerujem. Jednostavno je – cjepiva protiv gore navedenih bolesti su stara i provjerena, cjepivo protiv koronavirusa je nešto posve novo. Je li moj stav ispravan?

I cjepiva protiv gore navedenih bolesti jednom su bila nova i jednom su se morala dati prvi put kako bi se suzbilo širenje zaraza. Danas upravo zahvaljujući cjepivima koje znanstvenici diljem svijeta smatraju jednim od najvećih napredaka te bolesti na sreću i ne poznajemo. Upoznajemo ih jedino onda kada se odbijemo cijepiti.

57. Trebamo li prilikom odlaska na cijepljenje u zakazanom terminu nositi masku?

Da. Preporučuje se da tijekom pandemije ljudi nose masku koja prekriva nos i usta kada su u kontaktu s drugima izvan svog kućanstva, kada su u zdravstvenim ustanovama i kada primaju bilo koje cjepivo, uključujući cjepivo za COVID-19.

58. Što točno morate naglasiti svom liječniku, ljekarniku ili medicinskoj sestri prije nego što primite cjepivo?

Svog liječnika prije cijepljenja morate upozoriti ako ste ikad imali tešku alergijsku reakciju ili probleme s disanjem nakon injekcije nekog drugog cjepiva ili nakon što ste prvi put primili cjepivo protiv koronavirusa, ako ste se ikad onesvijestili nakon neke od primljene injekcije, ako imate tešku bolest ili infekciju s visokom tjelesnom temperaturom. Upozorite liječnike ako imate problema sa zgrušavanjem krvi, lako vam nastaju modrice ili uzimate lijek za sprečavanje zgrušavanja krvi, kao i ako imate oslabljeni imunosni sustav, zbog bolesti poput HIV infekcije ili uzimanja lijeka poput kortikosteroida koji utječe na imunosni sustav.

59. Što ako na zakazani termin za cijepljenje dobijete temperaturu – smijete li se tada cijepiti?

Možete se cijepiti ako imate blagu vrućicu ili infekciju gornjih dišnih puteva poput prehlade, ali to svakako morate naglasiti svom liječniku!

60. Hoće li ova cjepiva koja su nam dostupna biti dovoljna i za novi soj koronavirusa koji se širi puno brže?

Jedino što je znanstvenicima zasad poznato jest činjenica da se novi soj koronavirusa širi brže, ali nemaju dokaza da on uzrokuje težu bolest. Znanstvenici poručuju da zasad i ne vide da su oni koji su preboljeli novi soj koronavirusa na njega osjetljiviji. Nema ni podataka da bi novi soj izbjegao imunitet stečen cijepljenjem.

61. Kada će početi cijepljenje onih koji ne spadaju u rizične skupine?

Cijepljenje u Republici Hrvatskoj predviđeno je provoditi prema Planu cijepljenja prema kojem se prvi cijepe djelatnici i korisnici domova za starije osobe (i drugih ustanova za pružanje usluge smještaja u sustavu socijalne skrbi) i zdravstvene djelatnike (prva faza), zatim sve osobe starije od 65 godina i sve osobe s kroničnim bolestima (druga faza), te, na kraju, (treća faza) cjelokupno stanovništvo. Ako se krajem siječnja odobri i treće cjepivo protiv koronavirusa SARS-CoV-2, ono proizvođača AstraZeneca u suradnji sa Sveučilištem u Oxfordu, Hrvatska bi do druge polovice godine mogla procijepiti znatni dio svog stanovništva.

62. Moramo li dan prije odlaska na zakazani termin cijepljenja biti natašte?

Odgovor je jednostavan – ne moramo i ne trebamo.

63. Smiju li pušači primiti cjepivo?

Smiju. Pušenje je štetno za zdravlje, ali nije kontraindikacija ni za jedno cjepivo. Pušači se smiju cijepiti svim cjepivima.

64. Koliko dugo nakon primljene prve doze cjepiva treba ostati kod liječnika na “promatranju”?

Preporučljivo je kod svih vrsta cijepljenja, pa tako i cjepljenja protiv koronavirusa pacijente od promatrati barem 15 minuta. Oni s alergijama u amnezi na promatranju kod bio kakvog cjepiva pa i cjepiva protiv koronavirusa trebaju biti najviše 45 minuta.Na praćenju ostaju tamo gdje su se i cijepili.

65. Mogu li primiti samo jednu dozu cjepiva, a onda se predomisliti i odbiti drugu dozu cjepiva?

Cjepljenje je dobrovoljno i svaka osoba odlučuje želi li se cijepiti ili ne. No, ako krene u cijeli proces i primi prvu, a odbije drugu dozu, osoba se ne smatra cijepljenom niti može biti sigurna da se zaštitila od virusa. Kad osoba krene s cijepljenjem, cijeli proces mora odraditi do samog kraja i u suradnji sa svojim liječnicima.

66. Koliko je točno ljudi u Hrvatskoj do sada primilo prvu dozu?

Do sredine siječnja prvim dozama cjepiva cijepljeno je 45.906 osoba, a od 18. siječnja započelo je i docjepljivanje, odnosno cijepljene osobe sada primaju drugu dozu cjepiva.

67. Smije li osoba koja se cijepi nakon cijepljenja bilo kojim odobrenim cjepivom konzumirati alkohol?

Alkohol je štetan za zdravlje i treba ga izbjegavati, ali nema dokaza da konzumacija alkohola može umanjiti imunosni odgovor na cjepivo.

68. Koje su kontraindikacije za cijepljenje?

Preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomoćnih tvari. Ostale alergije (na sunce, prašinu itd.) nisu razlog zbog kojeg se netko ne bi cijepio. Zabilježeni su slučajevi anafilaksije. Potrebno je uvijek osigurati promptnu dostupnost odgovarajućeg medicinskog liječenja i nadzora cijepljene osobe u slučaju da nakon primjene cjepiva nastane anafilaktička reakcija. Preporučuje se pažljivo promatranje najmanje 15 minuta nakon cijepljenja. Drugu dozu cjepiva ne smije se dati onima koji su imali anafilaktičku reakciju na prvu dozu cjepiva.

69. Mogu li osobe koje su alergične na hranu, dlake kućnih ljubimaca, lateks i koje imaju alergije na različite biljke primiti cjepivo?

Da, CDC preporučuje da se ljudi s anamnezom ozbiljnih alergijskih reakcija koje nisu povezane s cjepivima ili lijekovima za injekcije cijepe. Naravno, prije primitka cjepiva svaka osoba svome liječniku mora jasno naglasiti na što je alergična i još jednom s liječnikom proći što smije, a što ne. Svakoj osobi mora se pristupiti individualno!

70. Što ako pripadam skupini ljudi koja zna da je alergična na neki od sastojaka koji su korišteni u samom cjepivu koje primam?

Osobe koje su alergične na poznate sastojke u određenom cjepivu ne smiju se cijepiti tim cjepivom. Sreća je da postoji nekoliko cjepiva koja imaju različite sastojke pa se može pronaći adekvatno cjepivo za svakoga. To adekvatno drugo cjepivo bira liječnik i stručna medicinska osoba, ne pacijent. Na pacijentu je da jasno nabroji svome liječniku na što je sve alergičan.

71. Ako se osobe s mnogim alergijama (alergije na hranu, travu, lateks, pojedine lijekove) mogu cijepiti, koji je to onda sastojak cjepiva za koji znanstvenici smatraju da bimogao izazvati alergijsku reakciju?

Trenutačno se sumnja da bi polietilen glikol mogao biti povezan s anafilaksijom, ali je to još uvijek predmetom istraživanja. Polietilen glikol se nalazi u pegiliranim pripravcima lijekova te pojedinim laksativima.

72. Što ako zbog obaveza ili izvanredne situacije propustim zadani datum primitka druge doze cjepiva?

Ljudima se savjetuje da se drže zadanih termina kod svojih liječnika. Ako se ipak dogodi kakva izvanredna situacija, cjepivo će moći primiti i nakon termina za drugu dozu. Naravno, morate se javiti svom liječniku da vam ugovori novi termin.

73. Zašto svi neprestano ponavljaju da se druga doza cjepiva mora primiti u otprilike isti sat kao i prva doza. Kakve to veze ima i je li to uopće točno?

Ne postoji nigdje nikakva uputa da se druga doza cjepiva mora primiti u isti sat kao i prva. Cjepivo se ne mora primiti u isto vrijeme u danu.

74. Može li cjepivo naštetiti plodu u ranoj fazi trudnoće?

Trudnoća nije kontraindikacija za cijepljenje protiv koronavirusa, a trudnicama koje imaju rizične faktore za COVID-19 i preporučuje se cijepljenje.

75. Trebaju li parovi koji su se cijepili odgađati planiranje trudnoće barem dva mjeseca od primitka cjepiva?

Ženama fertilne dobi više se NE savjetuje odgoda začeća do dva mjeseca nakon primjene druge doze.

76. Može li cijepljena žena nastaviti s dojenjem ili mora barem nakratko odgoditi dojenje?

Prema do sada dostupnim podacima dojilje mogu primiti cjepivo jer znanstvenici smatraju da nema rizika za dojenče.

77. Traje li dulje cjepivo ili stečeni imunitet?

Ako prebolimo bolest i ako se cijepimo, razvijamo imunost na tu bolest. Dugoročno trajanje imunosti nakon preboljenja i nakon cijepljenja tek će se utvrditi. Bolest se pojavila prije godinu dana i nikako ne može znati, primjerice, kakva će biti imunost pet godina nakon preboljenja.

78. Smiju li se na sam dan primanja cjepiva koristiti i drugi lijekovi koje osoba koristi za čitav niz različitih i već ranijih dijagnosticiranih bolesti?

Smiju i trebaju: cijepljenje ne utječe na uzimanje redovite terapije.

79. Je li nužno prije dobivenog termina za cijepljenje dostaviti negativan test na koronu? Moramo li se prije cijepljenja otići testirati?

Ne, testiranje prije cijepljenja nije uvjet. Osoba se ne treba testirati na koronavirus ako nema simptome bolesti.

80. Ako se netko ipak zarazi koronom nakon što je primio prvu dozu cjepiva, koliko dugo mora čekati da ga liječnik cijepi drugom dozom? Treba li posve ozdraviti pa se onda cijepiti drugom dozom cjepiva?

Cijepljenje se ne smije provoditi za vrijeme izolacije, a nakon što osoba izađe iz izolacije, može se cijepiti drugom dozom (razmak između prve i druge doze ne smije biti kraći od 21 dan za Pfizer/BioNTechovo cjepivo, a za ostala 28 dana).

81. Ako se netko cijepio protiv gripe pa onda protiv COVID-a, je li zdravstveno ugroženiji ili zaštićeniji?

Radi se o dvije različite bolesti. Cjepivo protiv gripe stvara zaštitu od gripe, a cjepivo protiv COVID-a zaštitu od COVID-a. Ako se cijepimo protiv obje, onda smo i zaštićeni od obje bolesti.

82. Može li osoba koja se danas cijepi sutradan već otići na kemoterapiju?

Kemoterapija može smanjiti učinak cijepljenja te se o terminu cijepljenja potrebno individualno savjetovati s liječnikom koji propisuje kemoterapiju. No onkološki bolesnici su u povećanom riziku od COVID-a te spadaju u prioritetne skupine za cijepljenje protiv ove bolesti.

83. Može li osoba koja ide na dijalizu primiti cjepivo?

Osobe koje idu na dijalizu mogu se cijepiti, dijaliza neće umanjiti učinak cjepiva.

84. Smiju li se cijepiti osobe koje boluju od dijabetesa, srčanih bolesti, tumora?

Da, osobe koje boluju od navedenih bolesti i zbog njih primaju razne terapije mogu se cijepiti ako nisu u kritičnom zdravstvenom stanju. U tim slučajevima, prije odluke o cijepljenju, neophodno je obaviti konzultacije s liječnicima koji se brinu o njihovoj osnovnoj bolesti.

85. Smije li cijepljena osoba, budući da je cjepivom zaštićena, biti u blizini imunokompromitiranih ljudi?

Cijepljena osoba ne može prenijeti COVID-19 na imunokompromitirane osobe. Savjetuje se da u kontaktu s imunokompromitiranim osobama svi, pa i cijepljene osobe nose masku kako bi se smanjila mogućnost prijenosa bilo kojeg virusa.

86. Može li primljeno cjepivo u osoba utjecati na sposobnost upravljanja vozilom ili rada sa strojevima?

Cjepivo ne utječe ili zanemarivo utječe na sposobnost upravljanja vozilima i rada sa strojevima. Zato se i osoba koja prima cjepivo ostavlja na promatranju u prostoru u kojem je primila cjepivo najmanje 15 minuta i sve eventualne probleme odmah rješava s liječnikom koji će vam onda odgovoriti i na ovo pitanje. No u većini slučajeva cjepivo ne utječe na sposobnost upravljanja automobilom.

87. Ako se cijepim protiv koronavirusa, koliko vremena treba proći prije nego li smijem primiti neko drugo cjepivo – primjerice cjepivo protiv tetanusa?

Ostala cijepljenja poput, primjerice, cijepljenja protiv tetanusa trebaju se provoditi u razmaku od minimalno 14 dana prije ili nakon cijepljenja protiv koronavirusa. Taj se vremenski interval smatra isključivo mjerom opreza. Iako mnogi liječnici pretpostavljaju da istodobno cijepljenje ne predstavlja problem, još uvijek nema podataka koji pokazuju da je istodobno cijepljenje drugim cjepvima bezopasno.

88. Mogu li izbjeći cijepljanje ako odlučim još jače paziti na higijenu, još češće počnem prati ruke?

Cjepiva su neophodna – a dobra higijena i redovito pranje ruku nedovoljni su za zaustavljanje zaraznih bolesti. Iako bolja higijena pomaže u zaštiti ljudi, mnoge se infekcije mogu širiti bez obzira na to koliko smo čisti.

89. Koliko ćemo još dugo nakon primljene druge doze cjepiva morati nositi masku, prestaje li obveza nošenja maske za one koji se cijepe?

Preporuke o ukidanju nošenja maski bit će javno objavljene, a to ovisi o epidemiološkoj situaciji i nema direktne veze s danom kada smo se cijepili. Cjepivo štiti od infekcije i obolijevanja od COVID-19 a štiti li od transmisije bolesti to još uvijek nije dokazano pa se osnovnih mjera HDDMP (higijena, dezinfkecija, distanca, maske i prozračivanje prostora) za sada treba i dalje pridržavati.

90. Neki kažu: “Rado bih se cijepio, ali odbit ću cjepivo jer nije u skladu s vjerom niti ga Crkva podržava.”

Cjepiva ne razvijaju svećenici nego znanstvenici. Uostalom, potpuno je pogrešno bilo kakvo drugo tumačenje osim onoga da Crkva zapravo odobrava cjepivo – štoviše Crkva preporučuje cijepljenje svima onima koji se žele cijepiti.

91. Je li cjepivo doista potrebno onima koji imaju razvijen imunitet? Naime, na testiranju je takvim osobama potvrđeno da imaju stečeni imunitet pa čemu se onda gurati u red za cijepljenje?

Nakon nekog vremena (nekoliko mjeseci) taj imunitet može postati nedostatan, a nakon cijepljenja postiže se bolja zaštita.

92. Ako prepustim drugima da se cijepe i odbijem primiti svoje doze, hoće li se ipak stvoriti kolektivni imunitet koji će onda zaštiti i one koji su cjepivo odbili, a onima koji su odbili cjepivo omogućiti povratak u normalan život?

Za stvaranje kolektivnog imuniteta potrebno je cijepiti velik broj ljudi jer se samo tako može onemogućiti širenje zaraze. Na primjer, prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) protiv ospica se treba cijepiti 95 posto ljudi da bi se u zajednici spriječilo daljnje širenje te bolesti. Isti je princip i kod COVID-19.

93. Što ako se netko moj ne želi cijepiti – moram li se prestati družiti s njim?

Strah od nepoznatog je razumljiv i opravdan i treba ga eliminirati transparentnim informiranjem i educiranjem, a ne isključivanjem i ponižavanjem. Ne zaboravite, cjepivo su razvijali stručnjaci – medicinari, ne političari, estradnjaci ili bilo tko drugi. Sve o bilo kojem cjepivu osobi koja je voljna naučiti i istražiti dostupno je na stranicama svakog proizvođača, ali i stranicama državnih agencija za lijekove.

94. Što se dogodilo u Norveškoj? Tamo su ljudi cijepljeni i sada umiru. Što se točno događa?

Europska agencija za lijekove (EMA) zaprimila je od Norveške agencije za lijekove (NOMA) obavijest o slučajevima fatalnog ishoda kod starijih osoba koje su primile cjepivo Comirnaty protiv bolesti COVID-19 proizvođača Pfizer i BioNTech u Norveškoj. Riječ je o osobama starijima od 80 godina, oslabljenog zdravstvenog stanja. Kako EMA navodi, u Norveškoj je do sada cijepljeno približno 42.000 osoba te se prioritetno cijepe starije osobe i ljudi u domovima za starije s teškim osnovnim zdravstvenim stanjima. Pri EMA-i je u tijeku prikupljanje dodatnih informacija o podacima zaprimljenima iz Norveške agencije za lijekove koje će biti pažljivo pregledane i ocijenjene kako bi se utvrdilo postoji li moguća povezanost s cjepivom.

95. Primjenjivat će se platforma e-cijepih. Što je to i što ona točno znači?

To je evidencija cijepljenja koja se koristi u zdravstvene svrhe. To znači da se cijepljene osobe mogu upisivati izravno u eCijepih ili u bolničke BIS-ove i ambulantne informatičke sustave, pa putem web-servisa povlačiti u eCijepih). Uz osobne podatke o cijepljeniku nužno je evidentirati datum cijepljenja, naziv cjepiva i broj serije.

96. Sloganom “Misli na druge – cijepi se!” koji koristi Hrvatska zapravo se građane nagovara na cijepljenje?

Sloganom “Misli na druge – cijepi se!” nikoga se ne nagovara na cijepljenje, već se apelira na svijest svakog pojedinca o potrebi solidarnosti s drugim članovima zajednice. Koronavirus sve nas je osudio na zajedništvo! Sve poduzete mjere u svijetu do sada pokazuju da moramo misliti jedni na druge. Jedni bez drugih ne možemo, a zajedno ipak možemo pobijediti. Cilj kampanje nije nagovaranje bilo kojeg građanina ili skupine na nekritičko prihvaćanje odluke o cijepljenju, već ukazati na činjenice da je cijepljenje jedini uspješni način da se u skoroj budućnosti umanji utjecaj COVID-19 na naše živote ili da se njegova pojava u budućnosti može držati pod kontrolom zdravstvenog sustava kao i neke druge virusne infekcije

97. Smijem li se prilikom dolaska na cijepljenje cijepiti cjepivom koje se već nalazi u šprici i koje je liječnik već pripremio ranije pa stavio u hladnjak do dolaska pacjenta?

Svaka doza (0,3 ml) navuče se zasebnom iglom i špricom neposredno prije primjene, a ne pet odjednom pa da cjepivo stoji u šprici na stolu ili u hladnjaku i čeka pacijenta. S tim uputama upoznati su svi liječnici i svi ih se prdržavaju.

98. Moraju li liječnici koji nas cijepe prilikom cijepljenja obavezno nositi zaštitne rukavice?

Rukavice nisu nužne ako je koža cjepitelja neoštećena, ali je nakon svakog cijepljenja nužno dezinficirati ili oprati ruke. Ako se koriste rukavice pri cijepljenju, potrebno je nakon svakog cijepljenja dezinficirati rukavice.

99. Je li učinkovitost cjepiva jednaka u imunokompromitiranih osoba i osoba s autoimunim bolestima i onih koji nemaju autoimune bolesti?

Podaci iz kliničkih ispitivanja o cijepljenju imunokompromitiranih osoba i osoba s autoimunim bolestima su oskudni, ali s obzirom da su to osobe s povećanim rizikom od komplikacija COVID19 preporučuje se cijepiti ih ako nemaju kontraindikaciju za cijepljenje. Međutim, potrebno im je napomenuti da je moguće da će u njih učinkovitost cjepiva biti nešto niža nego u imunokompetentnih cjepljenika. Dakako, čak i cijepljene osobe sa slabijim imunitetom na COVID-19 još imaju dovoljnu razinu zaštite koja ih čuva od težih kliničkih oblika bolesti u slučaju zaraze.

100. uzimajući u obzir sve vrste cjepiva koje je Hrvatska naručila za sada i uz pretpostavku da se svi odluče cijepiti, koliko bi onda ljudi po dosad naručenim količinama cjepivima moglo biti cijepljeno?

S obzirom na to da se sva cjepiva (osim Janssenova cjepiva koje se prima u jednoj dozi) primjenjuju u dvije doze s različitim razmacima, do sada ugovorena količina dostatna je za cijepljenje 2,800.000 stanovnika Republike Hrvatske.