100.000 kuna nije spas za Hrašćinu, ali puno znači

 Od ove godine stanovnici općine Hrašćine dobili su novi namet – prirez na porez na dohodak prema stopi od pet posto. Kako je objasnio načelnik općine Hrašćine Branko Tukač, ova je odluka donesena jer su prihodi općine smanjeni zbog recesije, ali i zbog drugačijeg poreznog sustava koji je na snagu stupio u srpnju.

Razlog je manje prihoda

– S 2008. na 2009. godinu prihodi od poreza bili su 1,2 milijuna kuna, a prošle se godine ta svota smanjila za oko 200 tisuća kuna, što je za našu općinu velika razlika. Razlog smanjenja, uz krizu i povećan broj nezaposlenih, većim su dijelom i nove porezne mjere – kaže Tukač. U međuvremenu su se povećali troškovi održavanja komunalne infrastrukture. Prošle je godine 90 tisuća kuna potrošeno samo za čišćenje snijega, za javnu rasvjetu 120 tisuća, a ove godine ti troškovi bit će i veći jer je postavljeno novih 60-ak rasvjetnih tijela.

– Za održavanje nerazvrstanih cesta, poljskih puteva, nasipanje i čišćenje kanala izdvajamo oko 150 tisuća kuna. Povećan je i iznos za sufinanciranje dječjeg vrtića, uveli smo i sufinanciranje učeničkog prijevoza te stipendije učenicima i studentima. Planiramo prirezom prikupiti oko 100 tisuća kuna na godinu, što nije spas za općinu, ali će ipak mnogo značiti. Želimo ljudima poboljšati standard, uvjete života, a to zapravo nije tako velik iznos. Na plaću od 5000 kuna prirez će biti oko 25 kuna mjesečno, a tko ima mala primanja, neće ni plaćati prirez – kaže Tukač.

Trgovac Mladen Šanjek kaže da je u teškoj situaciji i mali prirez puno, no da ovo nije tako velik novac pa će možda biti i koristi od toga ako se novac potroši pametno i korisno.

Svaka kuna puno znači

Rudolf Hucika, koji nije zaposlen, misli da će novi prirez biti veliko opterećenje za ljude jer svima svaka kuna puno znači. Liječnik Zlatko Hucika kaže: – Onima koji imaju manje plaće bit će puno dati i malu svotu. Puno je toga truloga u državi, svjestan sam da se proračun mora puniti, ali ima i boljih načina od ovoga. No, to bi trebala rješavati država. Ako će se novac potrošiti na infrastrukturu, bolji standard, to je u redu, no ljudi trebaju znati na što se troši njihov novac. Da je ljudima sve teže živjeti i da svaki novi namet jako opterećuje kućni proračun, misli i Barica Marković Pugar, ugostiteljica: – Ljudi i sada moraju biti čarobnjaci da bi preživjeli od plaće do plaće pa ne odobravam prirez – kaže.

Grad Pregrada prirez je uveo u ožujku 2004. godine po stopi od 10 posto. Godišnje se od prireza prikupi 900 tisuća do 1,1 milijuna kuna, a tim se novcem gradi i održava komunalna infrastruktura. Klanjec je prirez uveo u ožujku 2003. godine, po stopi od 12 posto, a prošle godine prirezom je prikupljeno 657.500 kuna, i to je najveći izvorni prihod nakon poreza na dohodak. Zlatar je prirez po stopi od 10 posto uveo prošle godine, a među općinama taj namet od 2002. ima Zlatar Bistrica, po stopi od 5 posto, što u proračun donosi oko 200 tisuća kuna, prema istoj stopi prirez je uvela i Konjščina 2001. godine, koja prikuplja godišnje oko 500 tisuća kuna, a Veliko Trgovišće po stopi od 7,5 posto uvelo je prirez 2003. godine i tako godišnje prikupi oko 600 tisuća kuna.