Danas je 115. dan rata u Ukrajini. Europska komisija preporučila je da Ukrajina i Moldavija dobiju status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Ruski predsjednik Vladimir Putin je u petak izjavio da nema ništa protiv pridruživanja Ukrajine Europskoj uniji. Boris Johnson je posjetio Kijev te obećao Zelenskom financijsku i vojnu pomoć. Guverner pokrajine Luhansk Serhei Haidai na Telegramu je objavio kako je nemoguće evakuirati 568 civila iz Azota zbog borbi koje još traju i granatiranja područja. Granatirana su dva grada, Rusi nastavljaju s ofenzivama oko Sjeverodonjecka.
Poštovani čitatelji, ovaj članak sa praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Tijek događaja:
23:11 - Liječnica Julija Pajevska, poznata kao Taira, koju su ranije ovoga tjedna Rusi pustili iz zarobljeništva objavila je video u kojem se zahvaljuje predsjedniku Volodimiru Zelenskom.
23:09 - Rusija i Ukrajina su razmijenile zarobljenike, javlja Kyiv Independent. Pet zarobljenih Ukrajinaca je danas vraćeno u Ukrajinu u zamjenu za pet zarobljenih ruskih vojnika.
23:07- Čelnik Sberbanka, najveće ruske banke, kaže da bi Rusiji moglo trebati 10 godina da se oporavi od zapadnih sankcija.
"Povratak na ekonomiju prije sankcija mogao bi potrajati 10 godina jer je razina trgovine prepolovljena", rekao je German Gref, a procjenjuje da je ruski uvoz, ali i izvoz prepolovljen jer je niz važnih zemalja prekinuo ekonomske veze s Rusijom.
22:27 - Kijev namjerava nastaviti mirovne pregovore s Rusijom do kraja kolovoza nakon što provede operacije protunapada, rekli su ukrajinski dužnosnici u subotu, dok se na istoku zemlje nastavljaju teške borbe
Ukrajina će tada biti u boljoj poziciji za pregovore, rekao je glavni kijevski pregovarač David Arahamija u intervjuu s medijskom kućom Voice of America, no nije naveo pojedinosti strategije.
Mirovni pregovori dvije strane su u zastoju. Krajem ožujka, Kijev je kazao da je spreman odreći se ambicija za članstvo u NATO-u u zamjenu za međunarodna jamstva sigurnosti.
Rusija pak zahtijeva demilitarizaciju svoga susjeda i ustupanje teritorija istočnih regija Donjecka i Luhanska.
21:08 - Europska unija trebala bi pojednostaviti pristupanje, kazao je njemački kancelar Olaf Scholz za agenciju dpa u nedavnom intervjuu u kojemu je rekao da želi potaknuti Europsku uniju da "osuvremeni" svoje procese.
Za proširenje Europske unije trebaju se pripremiti i zemlje-kandidatkinje i sama Europska unija, kazao je za dpa.
"Kako bi se to moglo dogoditi, treba modernizirati svoje strukture i proces donošenja odluka. Nećemo moći sve odluke o kojima danas odlučujemo jednoglasno moći na isti način donositi u budućnosti".
20:03 - Više ruskih projektila pogodilo je danas plinaru u okrugu Izjum na istoku Ukrajine, objavio je danas Oleh Sinehubov, guverner regije Harkiv. "Izbio je velik požar, vatrogasci su ga lokalizirali", objavio je Sinehubov na svom Telegram kanalu, dodajući da su u napadu oštećene i druge zgrade. Ranije danas su, podsjetimo, britanski vojni obavještajci objavili da je Rusija pojačala svoje napade južno od Izjuma u posljednjih 48 sati, a cilj ruskih snaga je, tvrde britanski obavještajci, prodrijeti dublje u regiju Donjeck i potpuno okružiti Severodonjeck.
19: 26 - Gradonačelnik Donjecka, grada na istoku Ukrajine pod kontrolom proruskih separatista, objavio je na svom kanalu na Telegramu da je ukrajinska vojska danas granatirala više kvartova. Tvrdi i da je u napadu ubijeno i ozlijeđeno više civila, ali ne navodi koliko. Aleksej Kulemzin, gradonačelnik Donjecka, objavio je da su u napadu oštećene zgrade sveučilišta, škola, trgovine, kuće i administrativne zgrade
Ove informacije nisu neovisno provjerene, ali Reuterovi novinari koji se nalaze u Donjecku jučer su izvijestili o teškom bombardiranju te su snimili vatrogasce kako gase požar i civile koji s skrivaju u podrumu.
19:16 - Rusija šalje velik broj pričuvnih vojnika u Sjeverodonjeck s drugih bojišta kako bi ostvarila potpunu kontrolu nad ovim istočnim gradom na prvoj crti bojišta, kazao je u subotu guverner ukrajinske regije Luhanska
"Danas, sutra ili prekosutra potrošit će sve rezerve koje imaju... budući da ih ondje već ima toliko mnogo, doseći će kritičnu masu", poručio je guverner regije Luhanska Serhij Hajdaj putem državne televizije. Kazao je da ruske snage već upravljaju većim dijelom, no ne i cijelim Sjeverodonjeckom.
Dok je Rusija zauzela stambena područja grada, ukrajinske trupe zabarikadirale su se u industrijskim zonama i kemijskoj tvornici.
Po britanskim obavještajnim službama, ruske snage su vjerojatno nastavile napredovati na južnoj osovini Popasna, s koje nastoje opkoliti džep oko Sjeverodonecka s juga.
18:28 - Litvanske vlasti priopćile su da od subote na snagu stupa zabrana prijevoza robe obuhvaćene europskim sankcijama u rusku enklavu Kalinjingrad preko njihova teritorija. Guverner kalinjingradske oblasti Anton Alikhanov rekao je da će zabrana obuhvatiti oko 50 posto roba koje Kalinjingrad uvozi.
"Smatramo da je to najozbiljnije kršenje... prava slobodnog tranzita u Kalinjingradsku regiju te iz nje", rekao je Alikhanov u on-line video postu. Najavio je će vlasti Kalinjingrada raditi na tome da se ta obustava ukine. EU sankcije ponajprije uključuju ugljen, metale, građevinske materijale i naprednu tehnologiju.
Trenutno stupanje na snagu potvrdila je podružnica litavskih državnih željeznica u pismu klijentima nakon "objašnjenja" Europske komisije po pitanju mehanizma primjene sankcija.Glasnogovornik podružnice potvrdio je sadržaj pisma no odbio je komentirati.
Ministarstvo vanjskih poslova nije dogovorilo na zahtjev za komentarom.
18:19 - Tisuće ljudi odale su u subotu počast Romanu Ratušniju, jednom od vođa proeuropskog pokreta s Majdana, borcu protiv korupcije koji je poginuo na istočnoj bojišnici u sukobu s ruskim snagama.
Pred odrom pokrivenim ukrajinskom plavo-žutom zastavom građani svih dobnih skupina odavali su počast 24-godišnjem mladiću koji se pridružio ukrajinskoj vojsci kao i brojni drugi ukrajinski civili od početka ruske agresije 24. veljače.
"Mislim da je važno što smo ovdje jer on je bio ukrajinski heroj i moramo ga se sjećati", rekao je 17-godišnji gimnazijalac Dmitro Ostrovski. Roman Ratoušni poginuo je 9. lipnja blizu grada Izjuma u pokrajiini Harkiv.
"Svima si bio brat, nekima sin, drugima očinska figura", rekao je Romanov otac Taras Ratušni odajući počast poginulom sinu.
"Roman se uvijek borio za pravu stvar i primjer je svima, mladima", rekao je Hlib (29), vojnik.
Ratušni je bio među prvim studentima koji su prosvjedovali krajem 2013. na Majdanu, središnjem trgu gdje je masovnim proeuropskim prosvjedima srušen u veljači 2014. proruski predsjednik Viktor Janukovič.
17:58 - Rusko ministarstvo obrane objavilo je u petak da su na ukrajinskoj strani poginula 74 hrvatska "plaćenika", a ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske (MVEP) poručuje da nije upoznato s tim informacijama te poziva na suzdržavanje od širenja neprovjerenih informacija. "MVEP nije upoznat s navedenim informacijama", stoji u priopćenju. Dodaje da u "prilog tome govori činjenica da Veleposlanstvo RH u Ukrajini od početka ruske agresije na Ukrajinu nije izdalo nijednu sprovodnicu". MVEP zato poziva na oprez.
"Stoga, apeliramo na suzdržavanje od širenja nepovjerenih informacija osjetljive naravi", priopćilo je hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova. Ministarstvo obrane Rusije objavilo je u petak tablicu s navodnim brojem ubijenih stranih "plaćenika" koji se bore za Ukrajinu protiv ruskih napadača.
Rusko ministarstvo obrane tvrdi da se od početka invazije za Ukrajinu borilo 6956 "plaćenika", od kojih je njih 1956 ubijeno, a 1779 je napustilo zemlju.
Najviše ih je, prema ruskim izvorima, iz Poljske, Rumunjske i Ujedinjenog Kraljevstva. Četvrti su po brojnosti navodno Hrvati, a Moskva tvrdi da ih je 74 od ukupno 204 ubijeno. Tvrdi i da je 51 Hrvat napustio Ukrajinu pa se trenutno na ukrajinskoj strani bori 79 Hrvata. U broj navodnih plaćenika ministarstvo obrane Rusije uključilo je i osobe koje obučavaju ukrajinske vojnike i pomažu u popravcima zapadnog oružja poslanog za pomoć Ukrajini.
17:55 - Njemačke vlasti istražuju više stotina potencijalnih ratnih zločina koje su u Ukrajini počinile ruske snage. Kako javlja AFP, njemačka federalna policija kaže da je zaprimila stotine informacija vezane za moguće ruske ratne zločine, u kojima se spominju politički i vojni čelnici.
"Naš cilj je da identificiramo odgovorne za te zločine, da dokažemo što su napravili temeljem istrage i privedemo ih pravdi", rekao je Holder Muench, šef njemačke federalne policije, za novine Welt.
Njemački istražitelji mogli bi biti poslani u Ukrajinu, rekao je, dodavši kako bi im za to ipak trebao međunarodni mandat.
Ukrajina je prošlog mjeseca objavila kako sumnja da je od početka rata krajem veljače u zemlji počinjeno oko 15.000 ratnih zločina.
Glavna ukrajinska tužiteljica Irina Venediktova rekla je da je identificirano oko 600 osumnjičenih, među kojima su vodeći "vojni i politički čelnici te propagandisti Rusije".
Rusija niječe umiješanost u bilo kakve ratne zločine.
17:51 - Njemački Zeleni priopćili su da su u kibernetičkom napadu kompromitirane bivše adrese elektroničke pošte ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock i ministra gospodarstva Roberta Habecka. Baerbock i Habeck dijelili su vodstvo nad Zelenima prije nego što je stranka ušla u tročlanu vladajuću koaliciju koju predvode socijaldemokrati kancelara Olafa Scholza.
Glasnogovornik Zelenih u subotu je potvrdio izvješće o kibernetičkom napadu u časopisu Der Spiegel, ali je rekao da se Baerbock i Habeck ne koriste tim e-mailovima jer su se u siječnju povukli s vodećih uloga u svojoj stranci.
Napadači su također uspjeli probiti stranačke e-mailove novih supredsjedatelja Ricarde Langa i Omida Nouripoura te su djelomično uspjeli proslijediti e-mailove na vanjske servere. Der Spiegel je izvijestio da prvi dokazi upućuju na ruske hakere.
Stranku Zeleni su posljednjih tjedana nekoliko puta pogodili hakeri. Kao rezultat toga, pristup Zelenoj mreži, unutarstranačkoj platformi, ograničen je od 13. lipnja, rekla je glasnogovornica.
Der Spiegel je izvijestio da slučaj istražuje lokalna, državna i savezna policija.
15:55 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, koji rijetko napušta glavni grad Kijev otkako su 24. veljače Rusi počeli invaziju na tu zemlju, u subotu je prvi put posjetio grad Mikolajiv na jugu Ukrajine.
Predsjednik je bio u Mikolajivu u sklopu radnog posjeta regiji, objavio je njegov ured u izjavi ne navodeći vrijeme posjeta.
-Predsjednik je obišao zgradu pokrajinske vlade u Mikolajivu koja je uništena raketnim napadom ruskih snaga- navodi se.
Dvije su osobe ubijene, a 20 je ranjeno u Mikolajivu u petak u raketnom napadu ruskih snaga.
Prema videosnimci lokalni guverner Vitalij Kim pokazuje Zelenskom oštećenja u stambenom zgradi s golemom rupom.
Video snimka koju je objavilo ukrajinsko predsjedništvo pokazuje nadalje Zelenskog na sastanku s lokalnim dužnosnicima u nekoj podrumskoj prostoriji, dodaje agencija France presse.
Mikolajiv, lučki te industrijski grad s prijeratnih pola milijuna stanovnika, još je pod ukrajinskim nadzorom, ali je smješten blizu pokrajine Herson koju su Rusiji okupirali.
Mikolajiv je i dalje meta Moskve koja ga želi osvojiti jer leži na cesti prema Odesi, najvećoj ukrajinskoj luci udaljenoj 130 kilometara jugozapadno.
15:51 - Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel priznala je da je pri kraju mandata oslabila njezina mogućnost utjecaja ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je možda čekao njezin odlazak da bi napao Ukrajinu.
Merkel, koju je početkom lipnja oštro kritizirao ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik jer je ocijenio da je bez trunka samokritike opravdavala svoju dugogodišnju politiku prema Rusiji, izjavu je dala za njemački radio u vrijeme dok Rusija nastavlja bombardirati Ukrajinu nastojeći zauzeti dijelove juga i istoka u ratu koji je izmijenio sigurnosnu situaciju u Europi i šire.
-Postalo je jasno da neću još dugo biti u uredu, tako da jednostavno moram priznati da određeni pokušaji prošle godine nisu više imali utjecaja- rekla je Merkel njemačkom mediju Redaktionsnetzwerk Deutschland.
Poznato je da je u 16 godina na dužnosti Merkel održavala kontakte s Putinom čak i u teškim razdobljima i nastojala je da ta komunikacija nikada je zamre.
Rat je počeo 24. veljače, a Merkel nije isključila mogućnost da je je Putin čekao njezin odlazak s dužnosti kako bi napao susjednu Ukrajinu.
-Moguće je da je i to utjecalo, ali bilo je i drugih čimbenika poput "izbora u Francuskoj, povlačenja vojske iz Afganistana i odugovlačenja primjene Sporazuma iz Minska- kazala je Merkel.
Povukla se s dužnosti nakon lanjskih izbora nakon što je za kormilom Njemačke bila od 2005. do 2021. godine.
Putin više nije bio voljan održavati samit o Ukrajini u normandijskom formatu, rekla je o pregovorima u cilju uspostave mira na istoku Ukrajine gdje su proruski pobunjenici počeli pobunu 2014., uz podršku Rusije.
Pregovori u normandijskom formatu uključivali su predstavnike Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske.
-S druge strane, ni ja nisam uspjela stvoriti neki europsko-ruski format za razgovore o europskoj sigurnosti- priznala je Merkel.
Na pitanje bi li bila spremna posredovati u rusko-ukrajinskom ratu kojem se kraj ne nazire odgovorila je da "to pitanje trenutno nije u fokusu".
14:45 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji rijetko napušta glavni grad Kijev otkako su 24. veljače Rusi počeli invaziju na tu zemlju, u subotu je prvi put posjetio grad Mikolajiv na jugu Ukrajine. Prema videosnimci, lokalni guverner Vitalij Kim pokazuje Zelenskom oštećenja u stambenom zgradi s golemom rupom. Video snimka koju je objavilo ukrajinsko predsjedništvo pokazuje nadalje Zelenskog na sastanku s lokalnim dužnosnicima u nekoj podrumskoj prostoriji, dodaje agencija France presse.
14:12 - Eksplozivnom napravom raznesen je automobil Yevhena Sobolieva, upravitelja zatvora iz okupiranog Khersona koji je s ukrajinske prešao na rusku stranu. Ruska vojska za napad, koji smatraju pokušajem atentata, krivi ukrajinske partizane.
14:10 - Oleksandr Vikul, gradonačelnik Krivog Riha potvrdio je da su Rusi projektilima napali njegov grad, pri čemu su prijavljene ljudske žrtve i materijalna šteta. Projektili su pali na četvrt Inhuletski.
11:57 - Važno je da Velika Britanija nastavi pokazivati dugoročnu potporu za Ukrajinu, rekao je britanski premijer Boris Johnson u subotu, upozorivši na rizik od "ukrajinskog umora" zbog dugog trajanja rata.
"Rusi napreduju milimetar po milimetar i ključno je za nas da pokažemo što znamo da je istina, a to je da Ukrajina može pobijediti i da će pobijediti", rekao je Johnson novinarima po svom dolasku u Britaniju nakon posjeta Kijevu.
Neki članovi njegove Konzervativne stranke su ga kritizirali jer je otputovao u Ukrajinu, umjesto da je prisustvovao konferenciji na sjeveru Engleske.
"Kada nastupi ukrajinski umor, veoma je važno pokazati da smo s njima dugoročno i dajemo im stratešku otpornost koja im je potrebna", rekao je Johnson.
Britansko ministarstvo obrane u najnovijem izvješću u subotu objavilo je da Rusija vjerojatno ponovno ima namjeru probiti se južno od istočnog ukrajinskog grada Izjuma.
Njezin cilj je prodrijeti dublje u regiju Donecka i zatvoriti džep oko grada Sjeverodonecka sa sjevera, napisalo je ministarstvo na Twitteru.
Ako zarobljeni ukrajinski civili ne prihvate ponudu da napuste grad preko koridora, Rusiji će lakše biti opravdati ne bude li pravila razliku između njih i ukrajinskih vojnih meta u području, dodalo je ministarstvo.
Johnson je u petak u svojem drugom posjetu Ukrajini od početka ruske invazije 24. veljače ponudio pokrenuti veliku operaciju uvježbavanja do 10.000 ukrajinskih vojnika svakih 120 dana, poručeno je iz njegovog ureda.
Ured britanskog premijera je rekao da bi operacija pod britanskim vodstvom obučavala i uvježbala ukrajinske vojnike kako bi se ubrzalo njihovo razmještanje, obnovile njihove snage i osnažio njihov otpor.
Video - Ruski špijun pokušao se infiltrirati na sud u Haagu: Desetljećima je radio na lažnom identitetu
11:42 - Vladimir Putin pokušao je na svom ekonomskom forumu opravdati rat u Ukrajini kao legalan, no posve nenadano mu se suprotstavio jedan od suradnika, predsjednik Kazahstana Kassym-Jomart Tokayev. Kazahstan ne priznaje "kvazi-državne teritorije, što prema nama Luhask i Donetsk jesu" rekao je Tokayev, te dodao kako bi u suprotnom došlo do kaosa.
11:34 - Glavni ukrajinski pregovarač David Arakhamia za Voice of America je izjavio kako bi se pregovori između Rusije i Ukrajine mogli nastaviti krajem kolovoza.
10:36 - Prema informacijama britanskog Ministarstva obrane, ruski cilj je napredovati dublje u pokrajinu Donetsk te opkoliti Sjeverodonjeck sa sjeverne strane. Humanitarne koridore smatraju ruskim pokušajem manipulacije bojnog polja i nasilnog razmještanja lokalne populacije.
8:39 - "Planovi da ugušite našu zemlju sankcijama neće upaliti" izjavio je Moskvin veleposlanik u SAD-u Anatolij Antonov u intervjuu za Newsweek. "Američke akcije neće utjecati na odlučnost ruske vojske da ispuni zadatke postavljene pred specijalnu vojnu operaciju, štititi populaciju Donbasa i demilitarizirati Ukrajinu" dodao je.
Također se zapitao kako SAD-u nije jasno da "upumpavanje oružja u Ukrajinu" vodi prema "direktnom vojnom sučeljavanju velikih nuklearnih sila, s vrlo nepredvidljivim posljedicama".
8:12 - Guverner pokrajine Poltava Dmitro Lunin rekao je da je u noći na 18. lipanj šest do osam projektila pogodilo lokalnu rafineriju. Očekuju kako rafinerija neće raditi do kraja godine.
7:25 - Operativno zapovjedništvo na jugu Ukrajine izvijestilo je o uspješnoj misiji u kojoj je uništen ruski T-72 tenk, TOS-1 raketni sustav, haubica, devet vozila i skladište streljiva. U istoj je misiji navodno stradalo i najmanje 57 ruskih vojnika.
7:20 - Litva je objavila Kalinjingradu kako će zbog Zapadnih sankcija Rusiji obustaviti izvoz velikog broja dobara toj enklavi. Među sankcioniranim proizvodima su cement, građevinski materijal te metalni proizvodi, izjavio je guverner Anton Alikhanov.
7:15 - Guverner pokrajine Odesa Maksim Marčenko izvijestio je o potonuću ruskog tegljača Vasilij Bekh. Brod se nalazi u Crnom Moru, a ukrajinske snage su ga jučer pogodile dvije rakete Harpoon, dijelom naoružanja koji su dobile od Zapada. Tegljač je prevozio vojnike, naoružanje i streljivo na okupirani Zmijski otok.
Onaj osjećaj kad izgubiš četrnaest ratnih brodova, uključujući i zapovjedni brod od države koja nema ratnu mornaricu.