13 strateških ciljeva Hrvatske do 2030. – što je ostvarivo?

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine trebala bi biti u petak usvojena u Saboru, no, očito, neće biti usvojena uz konsenzus i vlasti i opozicije, kakav oko ključnih dokumenata postoji u uređenim državama. U idućem desetljeću provedba javnih politika trebala bi biti usmjerena na 13 strateških ciljeva razvoja. Među ključnim razvojnim izazovima do 2030. je onaj da se Hrvatska po životnom standardu sa 64,8 % prosjeka EU, u deset godina približi razini životnog standarda od 75 % EU prosjeka. Kako ćemo 2030. imati četvrtinu starijih od 65 godina izazov će biti i podići stopu zaposlenosti na 75 % s obzirom da nam tek 67 % stanovništva od 20 do 65 godina sudjeluje na tržištu rada.

Velike su i regionalne razlike u stopi nezaposlenosti, koje su između 4,7 % u Zagrebu do 24,3 % u Sisačko- moslavačkoj županiji. Gotovo 40 % nezaposlenih živi u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj iako na tim područjima živi samo četvrtina ukupnog stanovništva. U vlasništvu države je više od 1100 poduzeća i oko milijun nekretninskih jedinica, uključujući stanove, zgrade, poslovne prostore, napuštene vojne objekte i zemljišta pa će prema Strategiji stavljanje u funkciju neiskorištene imovine biti prilika za brži rast. Koliko je 13 strateških ciljeva ostvarivo ili su lista lijepih želja neka prosuđuju stručnjaci. No, nejasno je zašto nisu poznata imena autora tako važnog dokumenta. U svakom slučaju, da se ostvari pola tih ciljeva do 2030., bili bismo na konju.

1. U prvih 45 zemalja prema konkurentnosti gospodarstva

Cilj je dostići prvih 45 zemalja na ljestvici konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma. Izdvajanja za istraživanje i razvoj trebala bi doseći 3 % BDP-a. Kod mladih će se promicati studiji znanosti i tehnologije, uključujući biotehnologiju, agronomiju, znanosti o okolišu, robotiku, nanotehnologije te tehničke znanosti. Stvorit će se radni uvjeti da ostanu u zemlji i poticati povratak naših znanstvenika iz inozemstva te dolazak inozemnih istraživača u Hrvatsku. Prilika za transformaciju gospodarstva, povećanje produktivnosti i konkurentnosti vidi se ponajprije u sektorima informacijske-komunikacijske tehnologije, digitalizaciji javnih usluga, proizvodnji računalne opreme, elektroenergetskih i proizvodnih strojeva, farmaceutskoj, kemijskoj, obrambenoj i automobilskoj industriji i brodogradnji. Ulagat će se u modernizaciju turizma. Poseban naglasak stavit će se na razvoj i promociju zdravstvenog turizma.

2. Stopa zaposlenosti trebala bi porasti sa 66,7% na 75%

Opću stopu zaposlenosti građana od 20 do 64 godine cilj je dići sa 66,7 % na 75 % u 2030. Obuhvat djece od 4 godine predškolskim odgojem 2030. trebao bi biti 97 % u cijeloj zemlji, a učenici bi trebali dostići prosjek OECD-a u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti. Promicat će se kognitivni, etički, emocionalni i tjelesni razvoj učenika, uz poštovanje njihova integriteta. Posebna pažnja posvetit će se privlačenju i zadržavanju kvalitetnih nastavnika s naglaskom na one u STEM području, strukovnom obrazovanju te u drugim deficitarnim strukama. Strukovne škole bit će čvršće povezane s gospodarstvom i tržištem rada. U visokom obrazovanju upisna politika usklađivati će se s potrebama tržišta rada, gospodarstva i društva i olakšati cjeloživotno učenje svima na tržištu rada.

3. Depolitizacija javne uprave, rješavanje parnica u 250 dana

Započete reforme će se intenzivirati, posebice u pravosudnom sustavu, digitalizaciji javnog sektora, unaprjeđenju kvalitete pruženih javnih usluga. Stvaranjem boljeg, bržeg i modernijeg pravosuđa te efikasnije javne administracije unaprijedit će se poslovno okruženje i povećati povjerenje u institucije. Rješavanje trgovačkih i parničnih predmeta sa 374 dana u 2018. spustit će se na 250 dana 2030. godine, a po indeksu globalne konkurentnosti bit ćemo ispod 60. mjesta, a bili smo 77. Učinkovito djelovanje antikorupcijskih mehanizama ostvarit će se jačanjem institucionalnog i zakonodavnog okvira za borbu protiv korupcije, jačanjem transparentnosti rada tijela javne vlasti... Depolitizirat će se javna uprava, a zapošljavanje i napredovanje temeljem profesio3 nalnih rezultata i jednakog tretmana temeljna su načela u unaprjeđivanju rada državne i javne uprave. Tim će se načelima prilagoditi sustav plaća u javnoj upravi.

4. Glavna luka za središnju Europu, ulazak u Schengen

Prioriteti su jačanje položaja Hrvatske u EU, ulazak u schengenski prostor, ostvarivanje gospodarskih interesa kroz EU. Cilj je i ojačati suradnju u središnjoj Europi i na Sredozemlju usmjerenu na postizanje energetske sigurnosti i sigurnosti granica te učinkovite borbe protiv ilegalnih migracija, bolje prometne povezanosti i rasta trgovinske razmjene. Kroz LNG terminal na Krku Hrvatska će postati važnom dobavnom točkom energenata. Projektom daljnje gradnje luke Rijeka i pruge Rijeka - Budimpešta imamo ambicija postati glavnom uvozno-izvoznom točkom za distribuciju robe s Dalekog i Bliskog istoka te iz Afrike na tržište središnje Europe. Nastavit ćemo s razvojem stabilnih odnosa sa susjedima, unaprjeđivati odnose s Britanijom, Ukrajinom i Rusijom, SAD-om, Kanadom, Izraelom, Kinom, Japanom, Južnom Korejom, Australijom i Indijom radi gospodarske suradnje bilo da je riječ o plasiranju naših proizvoda ili o poticanju prijateljskih i stabilnih ulaganja u Hrvatsku. Jedan od prioriteta je i jačanje zajedništva domovinske i iseljene Hrvatske i jačanje položaja Hrvata u BiH.

5. Granicu zdravlja podići s 56 na 64 godine, smanjiti siromaštvo

Dobro zdravlje je uvjet za gospodarski i socijalni razvoj, pridonosi većoj produktivnosti i koristi cijelom društvu. Očekivani broj godina zdravog života sad je za žene u Hrvatskoj 58,5 godina, za muškarce 56,5 godina, a cilj je da se do 2030. povisi i za muškarce i za žene na više od 64 godine. Zdravlje, zdravstvena zaštita, kvaliteta života starijih, solidarnost s ranjivim skupinama sastavnice su prosperitetnog društva. Cilj je smanjiti i udio osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti s 23,3 % na manje od 15 % 2030. Svi stanovnici Hrvatske moraju imati jednaku šansu koristiti se zdravstvenim uslugama, no bitno je i da se svaki građanin odgovorno ponaša štiteći svoje zdravlje.

6. Stopa fertiliteta 1,8, stanovi za mlade, žene na tržištu rada

Negativni demografski trendovi jedan su od najvećih problema Hrvatske jer smanjivanje i starenje stanovništva ima velike gospodarske i društvene posljedice. Oblikovat će se politike usmjerene na poboljšavanje položaja obitelji, djece i mladih, lakše ostvarivanje ravnoteže između obiteljskog i poslovnog života te dosljednu provedbu prava žena i majki na sigurnost radnog mjesta i zaposlenja. Potrebno je veće sudjelovanje žena na tržištu rada radi povećanja zaposlenosti i snažnijeg rasta. Autori Strategije se nadaju da će Hrvatska doseći stopu fertiliteta od 1,8 2030.! Nužno je stvoriti uvjete za ostanak, povratak i dolazak mladih i obitelji koje će ovdje pronaći mjesto za rad i podizanje djece. U idućem desetljeću pred Hrvatskom stoji veliki val ulaganja u javnu infrastrukturu, s naglaskom na povećanje stambenog fonda radi stambenog zbrinjavanja mladih obitelji te na poslove u skrbi, odgoju i obrazovanju djece i mladih. Poticat će se i povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u domovinu. 

7. Izdvajanja za obranu do 2 % BDP-a, razvoj sigurnosne kulture

Uz dragovoljno vojno osposobljavanje uvest će se osposobljavanje i aktivnosti koji će razvijati sigurnosnu kulturu u široj populaciji, posebno mladih, te jačanje svijesti da su sigurnost i sudjelovanje u obrani pravo i obveza svakog državljanina i cijele zajednice. Postupno će se povećavati izdvajanja za obranu do 2 % BDP-a. Stalna izobrazba i osposobljavanje zaposlenika u sustavu javne sigurnosti, sigurnosno-obavještajnom sustavu i sektoru privatne zaštite te jačanje tehnoloških kapaciteta dio je napora za osiguranje visoke razine sigurnosti građana i gospodarstva. Borba protiv radikalizma, ekstremizma i terorizma uključivat će suradnju s privatnim sektorom koji posjeduje (ne)digitalnu infrastrukturu za borbu protiv govora mržnje, radikalizacije i potencijalnih terorističkih djelovanja.

8. Cjelovita obnova zgrada, čišći izvori energije, zeleni gradovi

Hrvatska je izložena visokim rizicima od klimatskih promjena, osobito vodno gospodarstvo, poljoprivreda, šumarstvo, bioraznolikost, kopneni i morski ekosustavi, energetika, obalna područja... Naši gradovi su među najmanje zelenim gradovima u Europi. Poticat će se cjelovita obnova zgrada, koja osim energetske obuhvaća i mjere za osiguranje zdravih klimatskih uvjeta, zaštitu od požara i potresa. Obnova zgrada i kuća bit će usmjerena i na građane u opasnosti od energetskog siromaštva. Pri obnovi zgrada u Hrvatskoj primijenit će se načela tranzicije na čišće izvore energije i protupotresne zaštite. Povećat će se ulaganja u gradnju i modernizaciju sustava navodnjavanja i odvodnje i olakšati uvjeti za investicije da se osiguraju uvjeti za prelazak na proizvodnju visokodohodovnih kultura i unaprijedi otpornost poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene. Među prioritetima je i smanjenje onečišćenja zraka i emisija stakleničkih plinova, razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima i stvaranje zelenih gradova, očuvanje bioraznolikosti...

9. Komasacija zemljišta za veću produktivnost u poljoprivredi

Stvorit će se uvjeti da sektor proizvodnje hrane, uključujući poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, proizvodnju kvalitetne hrane uz održivo upravljanje prirodnim resursima i bolje upravljanje rizicima od klimatskih promjena. Produktivnost rada u poljoprivredi danas je na oko 20 % od EU-15 prosjeka, dok je produktivnost poljoprivrednog zemljišta na razini oko 50 % u usporedbi s EU-27. Hrvatska bilježi vanjskotrgovinski deficit u gotovo svim poljoprivrednim proizvodima osim žitarica i uljarica, a u trgovini ribom suficit. Niska produktivnost poljoprivredne proizvodnje povezana je s malom prosječnom veličinom poljoprivrednih površina i rascjepkanošću. Donošenjem novog Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta pokrenut će se rješavanje problema rascjepkanosti zemljišta, a time i razvoja ruralnog prostora. Veća očuvanost tla i okoliša u Hrvatskoj u usporedbi s prosjekom EU je prilika za rast hrvatske poljoprivrede. Razvoj „pametnih sela” uključivat će investicije u javnu infrastrukturu i usluge uključujući i širokopojasni internet.

10. Gradnja pruga, učestalije linije, modernizirane flote

Investicijski prioriteti uključuju gradnju i modernizaciju pruga na Mediteranskom koridoru i paneuropskom koridoru X. Unaprjeđivat će se usluge prigradske željeznice, revidirati vozni red radi povećanja učestalosti linija, modernizirati flote željezničkih vozila... Poticat će se električna mobilnost, razvoj mreže električnih punionica u međugradskom cestovnom prijevozu... Ulagat će se u prigradski željeznički promet, širenje pješačkih i biciklističkih zona u gradovima, uklanjanje uskih grla te brz i dostupan javni prijevoz temeljen i na niskim emisijama ugljika. Nastavit će se ulaganja u gradnju novih luka te rekonstrukciju ili premještanje postojećih. Financirat će se poboljšanje pristupnih cesta na otocima koje izravno povezuju luke za obalni linijski prijevoz i kupnja ekološki prihvatljivih transportnih sredstava za pomorski prijevoz. Nastavit će se ulagati u projekte čija je svrha poboljšanje plovnosti Dunava, Save i Drave. Razvijat će se i unaprjeđivati zračne luke...

11. Razvoj širokopojasnih mreža i digitalnih kompetencija

Prioriteti su digitalna tranzicija gospodarstva, digitalizacija javne uprave i pravosuđa, razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža, digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta. Iako je najveća potražnja za softverskim inženjerima, programerima i stručnjacima za infrastrukturu, očekuje se da će potražnja za digitaliziranim tradicionalnim i kreativnim zanimanjima rasti. U cilju zadržavanja i privlačenja talenata, nastavit će se s razvojem poticajnog tretmana zaposlenih te poticati privlačenje stranih studenata i deficitarnih stručnjaka.

12. Zaustaviti iseljavanje iz potpomognutih područja

Stambenim zbrinjavanjem prije svega mladih obitelji te stručnih i obrazovanih kadrova zaustavit će se iseljavanje stanovništva s potpomognutih područja te potaknuti naseljavanje potpomognutih i otočnih područja. Osigurat će se i pristup socijalnim uslugama važnim za smanjivanje rizika od siromaštva i nejednakosti koje proizlaze iz razlika u razvoju područja, uz ujednačavanje dostupnosti socijalnih i zdravstvenih usluga. Nastavit će se provedba projekta Slavonija, Baranja i Srijem, koji će se proširiti na cijelu panonsku Hrvatsku radi povećanja ulaganja u infrastrukturu, ljude i konkurentnost tog dijela zemlje. Cilj je stvoriti uvjete koji će potaknuti iseljene na povratak. Pokrenut će se slične aktivnosti usmjerene na brži razvoj Dalmatinske zagore, Like, Banovine i Gorskog kotara te će se potaknuti razvoj otoka, sjevera Hrvatske... Kako bi se oživjela otočna gospodarstva i život na otocima, naglasak će se staviti na digitalno gospodarstvo, turizam, dostupnost javnih usluga svim otočanima, obnovljive izvore energije, ribarstvo te proizvodnju i preradu hrane.

13. Razvoj regionalne konkurentnosti

U središtu politike za jačanje regionalne konkurentnosti bit će politika pametne specijalizacije, čiji je cilj podrška gospodarskom razvoju širenjem znanja, tehnologije i inovacija radi unaprjeđenja i transformacije aktivnosti koje već postoje na nekom području, ali i stvaranja sposobnosti za uspjeh u novim aktivnostima. Razvijat će se pametni i održivi gradovi

VIDEO Što mislite, može li se u Zagrebu živjeti od 5000 kuna plaće?

Video: Večernji list