Petnaesta godišnjica hrvatske državnosti trenutak je za osvrt na
učinjeno i podvlačenje crte pod ono što je od zacrtanih ciljeva, s
početka devedesetih godina, ostvareno ili se propustilo učiniti. I dok
jedni tvrde da su svi glavni ciljevi ostvareni samom uspostavom države,
drugi ističu da imamo formu koju treba napuniti demokratskim sadržajima
i uspostaviti vladavinu prava. No svi se slažu u tome da je Hrvatska na
dobru putu da uz približavanje euroatlantskim integracijama usvoji i
standarde ponašanja tog kluba kojem želi pripadati. Nitko od
Večernjakovih sugovornika ne dvoji da su pred Hrvatskom veliki izazovi
usklađivanja zakonodavstva i prihvaćanja pravila ponašanja EU, no
ističu da je to lakši dio posla od uspostave i obrane Hrvatske u
nametnutom nam Domovinskom ratu.
Mirna savjest
Zamjenik predsjednika RH s početka devedesetih Antun Vrdoljak ističe da
može mirne savjesti reći da je ono što je u Hrvatskoj učinjeno u
posljednjih 15 godina mnogo bolje od onoga što je bilo. To je
vidljivo od poštovanja ljudskih i građanskih prava do banalnih stvari.
Eto, ni u najžešćem ratu nije bilo nestašica namirnica kao što je bilo
u vrijeme socijalizma. Zadovoljan sam kako se Hrvatska razvija i
vjerujem u njezinu budućnost kaže Vrdoljak. Čovjek nikad
nije zadovoljan dokraja, ali iz tog nezadovoljstva nastao je svaki
napredak u civilizaciji. Da je čovjek bio zadovoljan u špilji, nikad ne
bi gradio palače i katedrale slikovit je u svom opisu Vrdoljak.
Nešto sumorniji u ocjeni onoga što imamo danas bio je general Đuro
Dečak koji je na čelu Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskoga
rata. Sumnje nema da su branitelji razočarani postupcima države
prema njima. I sada imamo više od 30 tisuća branitelja na Zavodu za
zapošljavanje. Ta je brojka puno veća, ali mnogi su odustali od
prijavljivanja jer ne vide korist tvrdi Dečak. Što se tiče
stupnja demokracije, postignut je vidljiv napredak, ali zakonodavna
vlast kaska za promjenama koje su pokrenute. Vlada mora naći
konkretna rješenja da poveća standard, a potrebno je napraviti
iskorak i skresati birokraciju na razumnu mjeru koju građani ove države
mogu financirati zaključuje Dečak.
Potpredsjednik ratne vlade Zdravko Tomac ističe da mnogo od onoga što
je s početka devedesetih zacrtano ni nakon petnaest godina postojanja
hrvatske države nije ostvareno.
Hrvatska je napadana i iznutra i izvana tvrdi dr. Tomac. No
danas su oni koji se ne slažu s postojećom politikom ušutkani, a to je
većina naroda. Taj narod nastavlja Tomac traži od
političke elite da obrani nacionalne interese. Na žalost, ta elita to
ne čini. Hrvatski Jude gori su od haaških tužitelja kad optužuju
Hrvatsku zaključuje Tomac.
Politolog Anđelko Milardović naglašava da je glavni cilj postignut, a
to je utemeljenje samostalne i suverene, ali i demokratski orijentirane
države. No RH još nije ušla u fazu potpune uspostave vladavine
prava koja je temelj svakog napretka kratak je bio u ocjeni
Milardović.
Bez kompleksa
Za premijera Ivu Sanadera dvojbe nema. Hrvatska je postigla svoj
glavni cilj, a to je uspostava samostalnosti. Sada nezaustavljivo idemo
prema punopravnom članstvu u euroatlantskim asocijacijama. Tih godina
svi smo željeli da Hrvatska bude međunarodno priznata, a građani su sa
94,5 posto poduprli samostalnost na referendumu 19. svibnja. Tim
referendumom očitovala se volja naroda da Hrvatska bude usmjerena prema
EU i NATO-u tvrdi Sanader. Sudbina je htjela da opstanak
države branimo i pobijedimo u nametnutom nam ratu kaže premijer.
Mi ne trebamo imati nikakve komplekse jer smo stvorili i obranili našu
državu, a sada idemo dalje u ostvarivanju nekoliko važnih ciljeva.
Prvi hrvatski premijer nakon višestranačkih demokratskih izbora Josip
Manolić tvrdi da je ostvaren najvažniji cilj uspostave hrvatske
države. Donijeli smo Ustav, jedan od najboljih u ovom dijelu
svijeta, otvorili perspektivu za razvoj demokratske i socijalne države
i obranili se u nametnutom ratu zaključuje Manolić.
Mato Arlović, jedan od najdugovječnijih SDP-ovih zastupnika u Saboru, a
danas i potpredsjednik Sabora, ističe da se 1990. i 1991., kad je
stvarana država i branjena u Domovinskom ratu, naši građani nisu u
prvom redu borili za članstvo u EU ili NATO-u. Borili su se za to
da u suverenoj i samostalnoj državi imaju bolji život i više
demokratske standarde. U tom smislu građani su očekivali da će postići
cilj vezan uz socijalna prava da svaki čovjek ima pravo na rad
kako bi osigurao sebi i svojoj obitelji život dostojan čovjeka. U našem
Ustavu stoji jasno opredjeljenje da Hrvatska želi osigurati slobodu i
jednakost, nacionalnu ravnopravnost i ravnopravnost spolova, socijalnu
pravdu te jamčiti ljudska prava, vladavinu prava i demokratski
višestranački sustav. Sasvim je jasno da svi ti ciljevi nisu ostvareni,
ali iz napora posljednjih petnaest godina sasvim je vidljivo da
se radi na postizanju standarda zemalja razvijenoga svijeta
tvrdi Arlović. To će se sve više činiti jer to je u temeljima
ispunjavanja uvjeta za ulazak u EU. Arlović upozorava na velik broj
građana koji su siromašni i kojima je glavna briga osigurati uvjete za
život. Potrebno je učiniti iskorake da se ostvare ti
ciljevi zaključuje Arlović.
Pozitivno
STVORENA JE NEOVISNA DRŽAVA
Stvorena je hrvatska država nakon višestoljetnih težnji hrvatskoga
naroda, a granice te države nastale su na osnovi granica bivših
republika SFRJ.
OSLOBOĐENA JE OKUPIRANA ZEMLJA
U nametnutom Domovinskom obrambenom ratu Hrvatska vojska operacijama
Bljesak i Oluja oslobađa okupirane dijelove Hrvatske.
POČELI SU PREGOVORI O ČLANSTVU U EU
15 godina nakon uspostave Hrvatske napokon su počeli pregovori o
kandidaturi Hrvatske za punopravno članstvo u EU.
Negativno
PRETVORBAI PRIVATIZACIJA
Pretvorba i privatizacija koje su se odigrale u jeku rata ostale su
tamna mrlja u procesu stvaranja Hrvatske. Ti se repovi još vuku.
PROŠIRENJE HAAŠKE INGERENCIJE
Odluku saborske većine da se proširi ingerencija Haaga na operacije
Bljesak i Oluja mnogi građani i branitelji doživjeli su kao udar na
Domovinski rat.
NEZAPOSLENOST SE NIJE SMANJILA
Unatoč najavama bivše vlade o 200.000 novih radnih mjesta te sadašnje o
pokretanju Hrvatske, ostaje gorak okus da se nezaposlenost nije
smanjila.