Hrvatska ima oko 130 tisuća osoba koje su bez posla dulje od dvije godine i oko 70 tisuća radnika koji su nezaposleni između jedne i dvije godine. Koga god tako dugo odgurnu s tržišta rada sve su mu skromnije šanse da se bez pomoći zajednice ponovno zaposli. Kao što prednjači po nezaposlenosti mladih, Hrvatska u europskim okvirima prednjači i po broju ljudi koje stručnjaci nazivaju izgubljenim generacijama.
Državni zadaci
Odlukom politike, ova bi godina trebala biti godina tih ljudi jer je Europska komisija krenula u zajednički projekt sličan garanciji za mlade. Sve su se države članice obvezale da će pripremiti posebne programe za zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba, no Hrvatska zbog smjene vlasti kasni u pripremama. Države su dobile zadatak da dopru do svih svojih građana koji ne rade dulje od 18 mjeseci te da ustanove njihove potrebe i potencijale. Nova ministrica rada Nada Šikić najavila je da se priprema takav program, a njezin prethodnik Mirando Mrsić ostavio je zakon po kojemu bi država poslodavcima nudila porezne olakšice ako zaposle starije od 50 godine. Glavna bi olakšica, slično kao i za mlade ljude, bilo oslobađanje od plaćanja dijela doprinosa (17,2 posto) na pet godina, odnosno do odlaska tako zaposlenog radnika u mirovinu.
Hoće li zasjati sunce
Zavod za zapošljavanje bi također trebao pojačati programe namijenjene dugotrajno nezaposlenima, a tek treba vidjeti hoće li biti promjena u ponuđenim mjerama zapošljavanja s obzirom na proračun. Spominje se više programa za dodatno obrazovanje upravo za ljude koji su dugo bez posla. Vlada je za mjere na tržištu rada ove godine predvidjela 989 milijuna kuna, od čega bi veći dio sredstava trebao doći iz europskih fondova. Lani su ti programi stajali državu nešto manje od 1,2 milijarde kuna. Prema prijavama za mirovinsko osiguranje, Hrvatska je u veljači ove godine imala 21 tisuću zaposlenih više nego na početku 2015., a i nova je Vlada uvjerena da će se taj trend rasta zaposlenosti nastaviti i ove godine. Smanjenje zaposlenosti i lagani oporavak najprije se dogodio u pravnim osobama (tvrtkama i javnim institucijama), gdje se od siječnja 2015. do kraja siječnja 2016. godine broj radnika popeo s 1,176 milijuna na 1,2 milijuna osiguranika. No, osipanje je i dalje prisutno kod obrtnika, poljoprivrednika i samostalnih profesija. S obzirom na sezonski karakter našega gospodarstva, pred nama je razdoblje pojačanog zapošljavanja pa bi se do jeseni ukupan broj zaposlenih mogao približiti brojci od 1,5 milijuna te bi sunce moglo zasjati i otpisanim generacijama.•
Iz iskustva znam kako na zavodu ima velik broj ljudi jednostavno nezaposlivih s obzirom da su njihove poslovne sposobnosti minimalne i ograničene pa ih nijedna edukacija ne može pretvoriti u kvalitetni kadar iskoristiv za današnje potrebe bilo to u Hrvatskoj ili inozemstvu. Obično su to ljudi nespremni na prihvačanje novih tehnologija s usađenom averzijom na promjene koje donosi život pa ih je vrijeme pregazilo kao što nas sve pomalo gazi ali oni koji su spremni na cijeloživotno obrazovanje imaju ipak više šanse dočekati mirovinu . Problem Zavoda je što je također nedovoljno fleksibilan ili nečime ograničen za primjenu novih zahtjeva i pristupu rješavanja izazova.