'2011. najuspješnija za USKOK, 87,3% osuđujućih presuda'

Saborski odbor za pravosuđe podržao je Izvješće o radu državnih odvjetništava u prošloj godini. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić 2011. godinu označio je kao najuspješniju u radu USKOK-a koji je lani imao u radu 1184 prijave te 292 optužnice, koje su u čak 97 posto slučajeva rezultirale osuđujućom presudom. Pohvalio se Bajić s 87,3 posto osuđujućih presuda na temelju rada državnih odvjetništava, kao i podatkom da su tužiteljstva kroz 82 mjere zamrznula čak 255 milijuna kuna nezakonito stečene imovinske koristi, od čega je oduzeto 79 milijuna kuna.

– U 2011. godini zabilježen je tripostotni porast broja podnesenih kaznenih prijava u odnosu na godinu prije, ponajprije protiv nepoznatih počinitelja pa je oko intenziviranja otkrivačke djelatnosti policije DORH organizirao radne sastanke s Ravnateljstvom policije – nastavio je Bajić.

Više kaznenih prijava protiv mladih

Raste broj kaznenih prijava protiv mlađih punoljetnih osoba za dva posto, maloljetnih osoba za četiri posto te pravnih osoba za 17 posto, dok su u neznatnom padu prijave protiv odraslih osoba. Što se tiče strukture kriminaliteta, tvrdi Bajić, 57 posto kaznenih djela odnosi se na imovinske delikte, šest posto na zlouporabu droga, pet posto na nezakonitosti iz platnog prometa i poslovanja te područja slobode i prava. DORH je, temeljem naloga suca istrage, lani uputio 729 zahtjeva za mjere tajnog praćenja i prisluškivanja, a sudac je prihvatio njih 728, i to protiv 1781 osobe, dok je 2010. to bilo protiv 2534 osobe. U 62 posto slučajeva te su mjere rezultirale optuženjima, kaže Bajić, 43 posto odnosilo ih se na zlouporabu droga, 18 posto na organizirani kriminal, a 13 posto na razne druge zlouporabe.

– Lani je zabilježen značajan porast broja odbačaja kaznenih prijava, točnije 45 posto, što je najveći broj u posljednjih deset godina. Razlog tome je veliki broj kaznenih prijava građana koji se žale na pravosudne i upravne odluke jer im kazneni postupak služi kao zadnja mogućnost da istjeraju pravdu. Osim toga, znatan dio prijava je odbačen jer su iz kaznenog prebačene u prekršajni postupak koji je obustavljen, s obzirom na to da se za istu stvar ne može procesuirati u različitim postupcima – opravdavao se Bajić dok mu je predsjednik odbora, SDP-ov Josip Kregar rekao kako je nužno selektiranje prioriteta u radu državnih odvjetništava.

– Trošenje energije na za društvo manje opasna djela znači zakočiti rad DORH-a, a posebno USKOK-a. Nadam se da će prioritet u radu tužiteljstava biti rješavanje kaznenih djela iz pretvorbenog kriminala – kazao mu je Kregar. SDP-ov Peđa Grbin osvrnuo se pak na najniži broj ubojstava i teških ubojstava u posljednjih nekoliko godina.

I dalje sigurna zemlja

– Zabilježena su 44 ubojstva, što je potvrda da je, unatoč slici koju prezentiraju mediji, Hrvatska i dalje vrlo sigurna zemlja – smatra Grbin koji je zamjerio i na načinu rješavanja prisilne naplate. Upozorio je kako se građane dodatno opterećuje s dva troška kada se prisilna naplata provodi tako da se prvo ide na prisilno založno pravo, a tek potom na ovrhu, čime se postupak odugovlači. S ovom se primjedbom Grbina složio i glavni državni odvjetnik dodavši kako institut prisilnog založnog prava ne polučuje rezultate.

Nakon sjednice Odbora za pravosuđe novinare je zanimalo hoće li Bajić isti optimizam dijeliti i nakon izmjena Zakona o kaznenom postupku, odnosno pribojava li se da će veliki, javnosti zvučni predmeti pasti u vodu.

– O tome odlučuje Ustavni sud, a ne državno odvjetništvo. Neću komentirati odluke Ustavnog suda jer bi to bio pritisak na njih i to mi ne pada na pamet. Ono što smo mi radili bilo je dovoljno, zakonito i ustavno. Da mi odlučujemo, ne bi bilo promjena – odgovorio je Bajić dodavši kako je zadovoljan radom DORH-a prošle godine, no kako uvijek može biti bolje, te da će tako i biti. Novinare je zanimalo i u kojoj je fazi nagodba s HDZ-om.

– Ja sam o tome čitao u novinama, a mi smo na web-stranici iznijeli priopćenje s time u vezi. Nije bilo razgovora o tome – zaključio je Bajić.