Gotovo prije pola stoljeća akademkinja Alica Wertheimer-Baletić upozoravala je da Hrvatska nema stopu reprodukcije nužnu za obnavljanje stanovništva, a time ni za gospodarski uzlet i da će joj nedostajati radne snage, što je tada bio heretički stav. Prije 10-ak dana objavljena je knjiga “Demografija u Hrvatskoj” povodom 50 godina rada akademkinje Wertheimer-Baletić, utemeljiteljice suvremene demografije u Hrvatskoj. U toj knjizi, zborniku radova, demograf Stjepan Šterc podsjeća na gore navedene tvrdnje akademkinje. Nažalost, politika nije dovoljno slušala demografe koji odavno upozoravaju da je demografsko pitanje strateško pitanje države. Prof. geografije i demografije Ivo Nejašmić u knjizi u članku “Kamo ide Hrvatska? Buduće demografske promjene i neke njihove posljedice” pesimistično navodi da će Hrvatska vjerojatno postati drugi dom za znatan broj europskih umirovljenika i da će prema projekciji kretanja stanovnika do 2031. gotovo dva stara stanovnika dolaziti na jednog mladog.
Neće imati tko rađati
Sudeći prema rezultatima projekcije o kretanju broja stanovnika od 2001. do 2031. Hrvatska će se, piše Nejašmić, vratiti 100 godina unatrag, na broj stanovnika koji je imala 1928.! On upozorava da u sljedećim desetljećima neće imati tko rađati, a ni raditi.
– U sljedećim desetljećima demografsko izumiranje bit će glavno obilježje stanovništva RH. Takva perspektiva ne bi se osjetno promijenila ni da se nekim čudom poveća stopa fertiliteta. Očito će trebati sve manje učitelja i nastavnika. Uslijedit će zatvaranje mnogih škola, posebice u jače depopuliranim krajevima. Prema projekciji broj djece u dobi do 14 godina smanjit će se do 2031. za 197.570, pa će u osnovnim školama biti 7000 razreda manje. Broj srednjoškolaca od 15 do 19 godina smanjit će se do 2031. za 119.210, pa će u srednjim školama biti 4200 razreda manje – navodi Nejašmić. Ističe da će omjer umirovljenika i zaposlenih 2031. će biti 1:1,1 osim ako se značajno ne poveća stopa zaposlenosti.
Infografika: Kristina Franić
Prof. dr. Anđelko Akrap, pročelnik katedre za demografiju i jedan od urednika knjige nada se da se crna demografska predviđanja temeljena na projekcijama neće ostvariti.
– Demografska politika dio je ekonomske politike i projekcije treba shvatiti kao ono što se može dogoditi ako nositelji gospodarske politike ništa ne poduzmu. Treba zadržati postojeću strukturu osnovnih škola i društvo mora shvatiti da su troškovi populacijske politike investicije. Država mora stvoriti uvjete da svaka žena slobodno odluči hoće li imati djecu ili ne, a ne da joj rađanje djece priječe krediti, nedostatak posla – kaže Akrap.
Glas razuma
Stjepan Šterc i Monika Komušanac u radu “Strateška promišljanja hrvatskih demografa” navode da demografi već 50-ak godina upozoravaju na demografski problem i sve njegove implikacije, traže zaokrete, strategije razvoja i obnove i sve se to prihvaća aklamacijom, ali Hrvatska i dalje tone, iseljava, izumire, kao da glas znanstvenog razuma ne postoji.
Ma koga briga za djecu, reprodukciju, omjer umirovljenika i zaposlenih, a pogotovo za to tko će financirati mirovine i tko će ovdje živjeti za 20 ili 50 godina. To je skroz staromodno i uopće nije trendy. Pa neće valjda država provoditi pronatalitetne mjere, kako bi onda bilo novca za razne parade i udruge?