Tko može vratiti dug za dvije ili pet godina njemu osobni bankrot nije ni potreban – rekao je Šime Ivanjko, profesor s mariborskog Pravnog fakulteta i autor slovenskog zakona o osobnom bankrotu koji je u primjeni od 2008.
– Cilj je osobnog bankrota oprost duga – tvrdi Ivanjko koji apelira na sud i stečajne upravitelje u Sloveniji da budu hrabriji s otpisom dugova, jer u suprotnom zakon neće postići svrhu. Slovenci su ozakonili osobni bankrot građana potkraj 2008. a dosad ga je zatražilo oko 5500 građana. Polovica stečajeva je okončana, a ostalima teče petogodišnje razdoblje i tad će se vidjeti kako će se sud postaviti pri otpisu dugova. Javna agencija koja prati bankrot navodi da su Slovenci koji su pokrenuli stečaj dužni oko 470 milijuna eura!
Odvjetnici se bogate
Otpis duga ne muči samo slovenske već i hrvatske vlasti, koje godinama odgađaju ozakonjenje bankrota građana. Može li se vjerovati neslužbenim najavama iz Ministarstva pravosuđa, zakonski bi prijedlog trebao biti gotov do kraja ove godine, a dok se vlast ne odluči što će i kako će, građani masovno stenju pod teretom obaveza. Njihova je procjena, ojačana informacijama i iz sindikalnih krugova, da je u ovom trenutku 15.000 građana zrelo za bankrot. Sudeći prema podacima o broju blokiranih računa u bankama, to se čini kao zatvaranje očiju pred problemima. U prva tri mjeseca 2013. godine dug građana pod novčanom ovrhom povećao se za milijardu kuna, a njihov broj za 10.000 – potkraj ožujka zastao je na 255 tisuća sa 18,75 milijardi kuna duga. U prosjeku svaki građanin pod blokadom dužan je 73.000 kuna, što je 13 prosječnih mjesečnih plaća. Prema dosadašnjoj dinamici otplate, ljudima koji su pod ovrhom trebat će sedam godina da se riješe postojećeg duga. S vremenom će, međutim, on narasti zbog zatezne kamate od 12% koja će ga tijekom godina povećati barem za 50%! Stižu i novi računi sa skupim ovrhama. Iz vrtoglave spirale mnogi se dužnici neće moći izvući bez dodatne intervencije države. Predsjednik Ivo Josipović apelirao je da se uvede osobni bankrot, ali osim odgovora da ga priprema radna skupina drugih detalja iz Vlade i Ministarstva pravosuđa nema. Javila se i Hrvatska biskupska konferencija s pozivom državi da “obuzda industriju naplate dugova” i pokrene industrijsku proizvodnju kako bi ih građani mogli vraćati. Samo odvjetnici angažirani na ovrhama i javni bilježnici bilježe vrtoglavi rast prihoda i zarada, ostali zbrajaju minuse.
Tko će sam isplivati
– Predlagali smo razne promjene otkako je 1. siječnja 2010. uveden sadašnji model ovrha, ali ništa od toga nisu prihvatili. Procjenjujemo da građanima dolazi oko 350 tisuća ovrha, ali stvarni broj se taji od nas. Fina objavljuje samo broj građana kod kojih nije bilo dovoljno novca na računu da se naplati ovrha, ali ne i broj ovrha koje šalju na naplatu – kaže Igor Vuković, tajnik Društva Potrošač. Jedna naoko sitna intervencija u propise, koja bi obavezala Finu da pismeno obavijesti građane kojima će ovršiti dug, pomogla bi mnogima da se snađu i plate obavezu prije nego što im banke, bez ikakve obavijesti, blokiraju račune.
– Tada počinje obilaženje raznih šaltera i ponekad za deblokadu računa treba i više od mjesec dana, a sve se moglo izbjeći prethodnom obaviješću – kaže Vuković.
Ako nema sluha za taj tehnički detalj, teško da će ga biti za osobni bankrot, s otpisom duga kao sastavnim dijelom procesa pomoći dužniku. Inače, Slovenija je lani izdvojila 6,74 milijuna eura za vođenje osobnog stečaja građana koji ga nisu imali čime platiti – a početna mu je cijena oko 2 tisuće eura.
>>Ovrhe tjeraju građane u očaj, dug od 1000 kuna naraste im na 7000