U hodniku Franjevačkog samostana u Vukovaru postavljene su danas ploče s popisom imena svih branitelja i civila ubijenih, nestalih i poginulih tijekom agresije na Vukovar 1991. godine. Na popisu se nalazi ukupno 1.145 žrtava rata što je, kako je rečeno, osjetno manje od cjelovite brojke.
- Želimo da napravimo cjelovit popis svih civila i branitelja stradalih tijekom agresije na Vukovar. Cilj je da to napravimo do 18. studenoga iduće godine. U ovome poslu očekujemo pomoć i podršku svih počevši od obitelji, prijatelja ali i raznih državnih institucija kao i udruga, rekao je vukovarski gvardijan fra ivica Jagodić.
Dodao je i kako je od stradanja Vukovara prošlo više od 26 godina ali da se do sada nitko nije potrudio napraviti cjeloviti popis žrtava.
- Nema organiziranog sustava i žao mi je što se s tim pitanjem nitko nije bavio svih ovih godina. Ima još živih svjedoka tako da mislim da nije kasno, rekao je fra Jagodić koji je najavio i kako će nakon što se napravi cjeloviti popis žrtava krenuti i u projekt izgradnje spomen obilježja u dvorištu Pastoralnog centra sv. Bono na kojem će biti ispisana sva imena.
Na tome popisu biti će imena svih stradalih branitelja i civila bez obzira odakle su došli.
Dražen Živić, voditelj područnog Ureda Instituta Ivo Pilar u Vukovaru, rekao je kako činjenica da niti 26 godina od agresije na Vukovar nema cjelovitog popisa žrtava zvuči nevjerojatno i neozbiljno ali i kako je to, nažalost, apsolutno točno.
-Znamo kako Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar u Zagrebu radi na tome popisu ali i još uvijek ima praznina. Nema cjelovitih podataka o stradanjima u Vukovaru kako niti cjelovitih podataka o stradanjima uopće u Domovinskom ratu. Znanost je radila koliko je mogla raditi ali je nemoguće doći do punih podataka dok su neki arhivi zatvoreni. Puno informacija nalazi se i u arhivima JNA u Srbiji do kojih sumnjam da ćemo ikada moći doći. Zašto je to sve tako ne znam te jedino možemo spekulirati kako nekima nije stalo da se sve to sazna, rekao je Živić.
Pojasnio je i kako se radi o najtežem periodu hrvatske države kada sustav nije bio uređen ali i da je od tada prošlo puno godina tijekom kojih se moglo puno više napraviti. Problem je bio i u činjenici što nije bilo sustavnog rada nego su se podaci prikupljali parcijalno pa se sada sve to mora provjeravati. Pri tome je najveći problem doći do cjelovitih podataka o stradanjima civila. Iznio je i primjer Vukovara u kojem je, kako se smatra, tijekom rata stradalo oko 1700 civila i branitelja. Tijekom suđenja vukovarskoj trojci sud u Haagu je izašao s brojkom od 1.739 stradalih u Vukovaru što se smatralo nekakvom službenom brojkom.
- Nepoznato je koliko je civila stradalo na području koje nije kontrolirala Hrvatska u vrijeme agresije. Ne zna se također niti sudbina svih nestalih osoba. Moramo se svi zajedno pobrinuti da se sve te žrtve ne zaborave i to se pitanje ne smije skinuti s dnevnoga reda dok ne bude riješeno, zaključio je Živić.