Tehnologija 3D printanja posljednjih je godina u zamahu i vrtoglavo se brzo razvija i raste. Pronašla je mjesto u svim industrijama, a printa se gotovo sve, bilo da je riječ o jednostavnim igračkama, vrlo sofisticiranim dijelovima za autoindustriju ili pak umjetnim dijelovima tijela (kukovi, čeljusti...) Jer 3D printanje nudi mogućnost izrade vrlo kompliciranih oblika proizvoda i alata u relativno kratkom vremenu, i to samo na temelju računalnog 3D modela tog proizvoda. A dodatna revolucija događa se u korištenju materijala. Prva su asocijacija isprintani predmeti od plastike, no 3D printa puno više, pa i ljudsko tkivo.
Svatko želi svoj printer
Oni koji su se uključili u taj biznis, više vole reći da se bave aditivnom proizvodnjom nego 3D printanjem ili tehnologijom jer je žele razlikovati od one tradicionalne i masovne. A aditivna, tvrde, vrijedi više od tri milijarde dolara i nezadrživo raste. I to u svim smjerovima, od sve masovnije osobne upotrebe do zadiranja i u onu tradicionalnu kategoriju proizvodnje.
I ovogodišnji CES, najveći svjetski sajam potrošačke elektronike koji se nedavno održao u Las Vegasu, pokazao je da je 3D printanje zasigurno unosan biznis.
– Jedan od najistaknutijih trendova na ovogodišnjem CES-u bila je migracija biznisa 3D printera iz profesionalnih studija u kućanstva. Rekordan broj proizvođača pokazao je 3D printere koji se mogu kupiti za manje od 500 dolara pa je tako u odnosu na prošlu godinu ovo tržište poraslo za 43 posto, uz isporučenih 67.000 primjeraka kućnih 3D printera samo u SAD-u. Riječ je o izuzetno vrijednom tržištu s golemim potencijalom jer, osim što printerima pada cijena i raste učinkovitost, sve je više jeftinijih i kvalitetnijih materijala koje ti printeri koriste za izradu predmeta. Na CES-u smo vidjeli printere koji koriste drvo, metal pa čak i prije nezamislive mješavine drva i metala koje su pogodne samo za ovakav tip proizvodnje, koji nije serijski, nego „na komad". Najčešće se, u kućnoj radinosti, printaju dijelovi za elektroničke uređaje, čak i čitavi elektronički uređaji poput dronova ili samih 3D printera (da, postoje 3D printeri koji printaju svoje klonove – nove iste takve 3D printere), a neki printaju i dizajnerske predmete poput nakita, pa i namještaja kakav je izvediv isključivo u tim novim materijalima. Na profesionalnoj razini 3D printeri također rapidno napreduju i koriste se u biomedicini, aviomehanici, automehanici i brojnim drugim tehnološki izazovnim i sofisticiranim primjenama – ispričao nam je Dragan Petric, stručnjak za tehnologiju koji već desetak godina pohodi CES.
Osnovne ekonomske postavke iza 3D printanja su da je cijena po proizvedenom komadu viša nego li u tradicionalnoj proizvodnji, no troškovi alata takoreći su – nula. Ako je riječ o velikim proizvodnim linijama, tradicionalni proizvodni procesi stajat će manje po jedinici proizvoda. Visoki izdaci za troškove alata, međutim, čine tradicionalnu proizvodnju skupljom ako je riječ o malim serijama proizvoda. Pritom je vrijeme potrebno za izradu 3D proizvoda mnogo kraće nego što je vrijeme potrebno za izradu alata u tradicionalnoj proizvodnji, iako je stvarno vrijeme za svaku jedinicu proizvodnje više nego u tradicionalnoj proizvodnji. Proizvodnja male količine prilagođenih komponenti visoke vrijednosti, dakle, temelj je aditivne proizvodnje, no je li zbog toga ugrožena masovna tradicionalna proizvodnja? Sudeći po analitičarima, dosadašnje tehnike vjerojatno neće biti odbačene, ali već je sada jasno da će tvornice budućnosti imati 3D pisače koji će raditi zajedno s ljevaonicama i opremom za ubrizgavanje plastike u kalupe te će na sebe preuzimati sve veći dio posla. A tvornice budućnosti već se i događaju. Primjerice, proteklog tjedna otvoren je pogon Turbomece, za izradu motornih dijelova za helikopter u Bordesu u Francuskoj, što dovoljno govori o tome da 3D printanje postaje doista mainstream u industrijskoj proizvodnji.
Najbrže do prototipa i šablone
Inače, kada je riječ o 3D industriji, brza izrada prototipova bila je prva primjena te tehnologije. "Običnim" načinom potrebno je dva do tri mjeseca, no uz 3D ispis dizajneri svoj prototip imaju u rukama u svega nekoliko sati. Šablone ili učvršćivači pak područje su vrlo brzog rasta. U mnogim tvornicama koriste se alati koji se nakon jedne serije zamjenjuju novima. Moraju biti precizni i istovjetni prethodnima, tu je 3D print iznimno koristan i zbog toga brzo raste te će nastaviti taj rast, predviđaju stručnjaci.
Male serije proizvoda, naravno, još su jedan segment gdje je 3D iznimno prihvaćen i najbolje se uklapa. Kada proizvod ima limitirano tržište, može biti profitabilan, govorimo li o tradicionalnoj proizvodnji, ako ne zahtjeva skupe alate. Ako je alatni set skup, proizvod se automatski ne isplati, stoga je 3D pravi motor rasta u ovom kontekstu. Ako treba testirati tržište, prije masovne proizvodnje, 3D ponovno uskače. A kada je riječ o individualiziranom proizvodu, ponovno je aditivna tehnologija ta koja će razgranati i taj dio tržišta. Tu se, primjerice, radi o slušnim aparatima koji sada mogu biti posve prilagođeni osobi. Printanje dijelova koji se više ne proizvode, primjerice za oldtimere, ili za starije automobile koji više nisu u serijskoj proizvodnji, ili pak nestandardnih dijelova i veličina nekih proizvoda, sve to sada je pokriveno 3D printerima. Geometrijski oblici koje klasičnim tehnologijama proizvodnje nije uopće moguće ostvariti, za 3D printanje ne predstavljaju nikakav problem. 3D printanje također omogućuje izradu naizgled čitavog sklopa sastavljenog iz dijelova, koji su zapravo izrađeni kao jedan proizvod jer izostaje operacija montaže.
3D uskače i u svakodnevnu tradicionalnu proizvodnju. Kada tržište odjednom bukne te standardni strojevi ne stignu proizvesti dovoljno, 3D printeri mogu pomoći, a jednako tako, ako se neki stroj pokvari, 3D printer dovoljno je brza i praktična zamjena. Usto, 3D printanje je jednostavno. Kada jednom imate nacrt nekog dijela, primjerice bicikla, koji se češće mora zamijeniti, možete ga svaki put iznova isprintati, točno takvog kakvog želite. Dakle, digitalno skladište koje je vrlo jednostavno možete imati u svom računalu, a osigurava da svaki dio bilo kojeg proizvoda može biti zamijenjen u bilo kojem trenutku, što doista mijenja i način razmišljanja te olakšava život.
Dakle, upravo su mali poduzetnici i manje tvrtke oni koji bi od tehnologije 3D printanja mogli najviše profitirati, no ni biznis poznat kao masovni također ne može više bez 3D tehnologije želi li biti konkurentan. Pojedinci i tvrtke koji se bave razvojem proizvoda poput inovatora i dizajnera te oni koji se bave pojedinačnom i maloserijskom proizvodnjom personaliziranih proizvoda mogu iskoristiti prednosti 3D printanja i stvarati oblike kakve nije moguće klasičnim tehnologijama obrade ili im je jeftinije.
(Foto:Borna Filic/PIXSELL)
A da prednosti postoje, svjesni su i u Europskoj uniji koja je s nešto više od pola milijuna eura sufinancirala projekt "Aditivne tehnologije za mala i srednje velika poduzeća". Glavni je cilj povećanje potencijala iskoristivosti aditivnih tehnologija u svrhu povećanja konkurentnosti i inovativnosti malih i srednje velikih poduzeća koja obavljaju djelatnost u metaloprerađivačkoj, keramičkoj i polimernoj industriji. Otvoren je i opremljen još u travnju ove godine Centar za aditivne tehnologije na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, a upogonjen je i Stratasysov 3D pisač Connex 350. Ovaj projekt jedan je od četiri FSB-ova projekta za koje je osigurano financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Dakle, Hrvatska ne zaostaje previše za svijetom, i kod nas ima tvrtki i poduzetnika koji se bave izradom 3D proizvoda.
LikeFigures bez skladišta
Mahom su to makete i igračke ili neki korisni dijelovi, a poznato je već da je Goranko Fižulić predstečajnu nagodbu Magme sklopio upravo na temelju plana koji obuhvaća 3D tehnologiju. Kako je otkrio na CES-u jer se želio susresti sa svim proizvođačima 3D printera i materijala za 3D printanje, pokrenuo je već i "Amazon za 3D printanje", kako ga je sam nazvao, internetski servis LikeFigures, na adresi www.likefigures.com. Servis spaja dizajnere 3D predmeta (od figura do namještaja), vlasnike 3D printera i kupce – omogućujući svakom na svijetu da kupi predmet koji je nastao 3D printanjem, iako nema printer. Razlika u odnosu na Amazon je ta što LikeFigures nema skladište, u čemu Fižulić vidi bitnu poslovnu priliku i potencijal da postane magnat 3D printanja. Naime, ne treba mu, jer svaki proizvod ima svojeg kupca i odmah mu se isporučuje proizvod. U svijetu će 2015. biti prodano gotovo 220.000 3D pisača u vrijednosti 1,6 milijardi američkih dolara, no malo je vjerojatno da će se „svaki dom pretvoriti u tvornicu". Deloitte procjenjuje da će oko 80 posto ukupne vrijednosti svih 3D pisača biti u rukama poduzetnika, a ne potrošača, što znači da će se stvarna revolucija zbiti na poduzetničkom tržištu, piše u istraživanju Delloitta.
Isprintajte mozak našim političarima!!