Redovito istraživanje koje krajem svakog mjeseca provodi "Večernjakova" agencija Metron o popularnosti političara i stranaka, koje je ovaj mjesec provedeno na 900 ispitanika, još je jednom pokazalo u kojoj mjeri mišljenje građana o političkim protagonistima ovisi o događajima koji odskaču od prosjeka. Tako šefica HNS-a Vesna Pusić nakon incidenta u Saboru u studeni ulazi kao najpopularnija političarka listopada, a demokršćanin Anto Kovačević, koji ju je vrijeđao, skočio je na prvo mjesto ljestvice najnepopularnijih.
Na listi popularnosti i dalje su na visokom drugom i trećem mjestu premijer Ivica Račan i predsjednik Stipe Mesić, ali su njihovi postoci znatno manji nego što su znali biti. Pogotovo kad je riječ o popularnosti predsjednika Mesića, koji je gotovo redovito dobivao naklonost dvadesetak posto anketiranih. Zanimljivo je da je najveća neodlučnost zabilježena baš u pitanjima kojima se otkrivaju sklonosti prema konkretnim osobama. Čak 33 posto ispitanika uopće nije željelo postaviti ikoga na listu popularnih, a samo nešto manje ispitanika nije bilo zainteresirano za popunjavanje liste nepopularnih.
Raspored popularnosti stranaka na vrhu ljestvice uglavnom je jednak dosadašnjem rasporedu. Da su sutra izbori, najviše bi dobio SDP, za koji bi glasovalo 23 posto ispitanika. Slijedi ga HDZ, kojemu bi glasove dalo 20,9 posto sudionika naše ankete. Zanimljivo je da je unatoč previranjima i stalnim tenzijama u HSLS-u, unatoč neizvjesnom raspletu unutarstranačkih sukoba, ta stranka završila listopad na trećemu mjestu sa 7,9 posto potpore ispitanika. HSS i HNS gotovo su izjednačeni, a DC, HSP i IDS ne bi na zamišljenim sutrašnjim izborima prešli prag. Broj apstinenata i tu premašuje četvrtinu.
Kako su posljednjih dana koalicije prvorazredna politička tema, ispitali smo raspoloženje građana prema raznim kombinacijama. Najviše potpore (24,6 posto) dobila bi sadašnja, vladajuća koalicija pet stranaka, predvođena SDP-om. SDP i HSS, pak, ništa ne bi dobili u koaliciji u kojoj bi bili sami, što pokazuje da bi ih u takvoj kombinaciji ostavili birači. Koalicija o čijem se osnivanju najviše piše - HDZ, HSLS, HSS i DC - nikome se, čini se, ne bi isplatila. Konzervativni savez desnog centra, na čijem osnivanju radi Mate Granić, dobio bi, naime, samo 10 posto glasova među našim ispitanicima.
Prvi put postavili smo pitanje o eventualnom uključenju HDZ-a u sadašnju Vladu kako bismo testirali raspoloženje građana prema toj stranci. Čak 47,4 posto upitanih smatra da bi HDZ trebao biti uključen u Vladu, 39,2 posto je protiv toga, a samo 13 posto nije znalo što bi odgovorilo. Prema nekim tumačenjima, tako visok postotak onih koji bi rehabilitirali HDZ uvođenjem u izvršnu vlast pokazuje potrebu ljudi za stabilnošću, koja bi se osigurala tako da svi relevantni čimbenici sudjeluju u vlasti.
Mladenka Šarić