5 pitanja i odgovora o azilantima

1. Koliko će Hrvatska morati primiti izbjeglica po novim Komisijinim kvotama?

Točan broj još se ne zna jer Komisija nije još ni iznijela prijedlog, a nakon što ga iznese on bi se još mogao mijenjati tijekom rasprave i usvajanja u Vijeću EU, gdje o tome odlučuju ministri unutarnjih poslova 28 država članica. No, prema nacrtima prijedloga koji su iscurili iz Komisije, kvota za Hrvatsku mogla bi biti između tisuću i tri tisuće. Jedan neslužbeni nacrt navodi da bi RH trebala primiti 1062 osobe, a tome treba dodati i 400 tražitelja azila koje se Hrvatska već obvezala primiti iz Italije i Grčke, što je ukupno 1462. Druge neslužbene spekulacije koriste postotak koji je za Hrvatsku predložila EK u svibnju, 1,73 posto, a to bi za Hrvatsku u novim okolnostima znači oko tri tisuće ljudi. Točan prijedlog znat će se kad ga Komisija objavi sutra.

2. Nije li Hrvatska već pristala zbrinuti 550 ljudi?

Jest, 400 kroz program preseljenja Sirijaca i Eritrejaca koji su doplovili do Grčke ili Italije te još 150 kroz drugi program kojim EU zbrinjava ljude iz izbjegličkih logora uokolo Sirije. No, 400 ljudi pristali smo zbrinuti kad je Komisija u svibnju zatražila preseljenje 40.000 ljudi, a sada će tražiti preseljenje još 120.000, što će ukupno biti 160.000 izbjeglica koje treba preseliti.

3. Je li to sve račun bez krčmara, kako je izjavila Vesna Pusić?

Pusić je to novinarima izjavila aludirajući na činjenicu da većina izbjeglica ne želi azil u bilo kojoj državi EU, već ima točno određene države kojih se žele domoći. Moguće je da izbjeglice iz “hrvatske kvote” odluče legalno otputovati iz Hrvatske u Njemačku čim dobiju hrvatske dokumente. Europska komisija tvrdi da želi izbjeći takva “sekundarna preseljenja”, ali nije jasno kako se to može izbjeći ako ljudi nemaju želju ostajati u manje prosperitetnoj članici EU koja im je dodijeljena po sustavu kvota.

4. Što se događa ako azilant ima obitelj koja se još nalazi negdje drugdje?

Azilant kojeg zbrine Hrvatska ima, temeljem Direktive o pravu na spajanje obitelji, pravo dovesti cijelu svoju užu obitelj.

5. Što Komisija želi postići proglašavanjem nekih zemalja “sigurnim zemljama”?

Oko 40 posto tražitelja azila u Njemačkoj dolazi iz zemalja zapadnog Balkana poput Kosova, Albanije i Srbije. Proglašavanjem svih tih zemalja “sigurnim zemljama” njihovi građani bi unaprijed znali da imaju male šanse za dobivanje azila. Na taj način bi se razdvojili ekonomski migranti od onih koji bježe od ratne opasnosti ili stvarnog progona.

>> Merkel i Vučić razgovarali u Berlinu: Izbjeglice su problem cijele Europe

>> 'Mađarsku želimo zaboraviti, a Austrijanci su nam braća'