50 pitanja o izbjeglicama: Tko su, odakle dolaze, ima li među njima terorista

1. Tko su izbjeglice?

Od siječnja do 10. rujna, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), na granice Europske unije (Grčka i Italija) stigle su 442.000 izbjeglica. Većina stiže iz Sirije, a ostali iz Afganistana, Somalije, Eritreje, Iraka, Nigerije, zemalja subsaharske Afrike... To su ljudi koji su iz svoje domovine morali pobjeći jer su ondje bili suočeni s progonom zbog vjere, rase, političkog opredjeljenja ili pripadnosti određenoj društvenoj skupini. Dolaze iz zemalja u kojima bjesni krvavi građanski rat (Sirija), zbog kaosa i pucnjava na ulicama (Somalija), zbog nasilnih režima (Eritreja)...

2. Tko su ekonomski imigranti?

Ekonomski imigranti su ljudi koji žele poboljšati svoj život u uređenoj zemlji u kojoj će imati bolju zdravstvenu skrb, obrazovanje i financijsku stabilnost. Dolaze iz zemalja u kojima nema rata i onamo se mogu sigurno vratiti. No samo zato što netko dolazi iz sigurne zemlje u kojoj nema oružanog sukoba ne znači da nije izbjeglica ako odatle bježi zbog progona ili prijetnje životu. I on je tada izbjeglica. Prema međunarodnim standardima, izbjeglice ne mogu biti protjerani ni vraćeni u zemlju gdje im prijeti opasnost. Izbjeglicama se smatraju državljani Eritreje, Iraka i Sirije. Naime, postotak pozitivno riješenih zahtjeva za azil u EU iz tih zemalja iznosi 75 posto.

3. Tko je tražitelj međunarodne zaštite?

Migrant koji traži međunarodnu zaštitu sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Tražitelj međunarodne zaštite o svom trošku te ako ima rodbinu ili prijatelje koji mogu i žele snositi troškove njegova boravka u RH može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, boraviti na bilo kojoj adresi u Hrvatskoj. U tom slučaju tražitelj međunarodne zaštite mora priložiti dokaz o dostatnim sredstvima za uzdržavanje i ovjeren preslik ugovora o najmu ili ovjerenu izjavu vlasnika stana da prima tražitelja međunarodne zaštite na stanovanje ili predati drugu odgovarajuću dokumentaciju kojom se dokazuje smještaj tražitelja međunarodne zaštite.

4. Kako ulaze u zemlju?

Budući da je Mađarska zatvorila granične prijelaze sa Srbijom, organizirano ih autobusima odatle dopremaju do granice s Hrvatskom. Na graničnim prijelazima Tovarnik, Ilok, Batina i Bajakovo do vikenda je ušlo više od 17.000 ljudi, no zbog nemogućnosti koordinacije policija je zatvorila sedam graničnih prijelaza sa Srbijom. Riječ je o ilegalnim prelascima jer ljudi nemaju putovnice. Većina ih iz Srbije dolazi lokalnim putevima kroz njive i kukuruzišta.

5. Postoji li opasnost da stradaju od mina?

S obzirom na činjenicu da je dio Hrvatske još miniran minama zaostalim iz Domovinskog rata, postoji velika opasnost da ljudi koji prolaze neslužbenim putevima kroz šume i šikare stradaju u minskom polju.

6. Koji je bio plan Hrvatske za prihvat izbjeglica?

Iz policije objavljuju da su prva dva dana sve osobe obrađene sukladno zakonskim propisima RH i direktivama EU. To znači da ih registriraju i utvrđuju njihov status. Nakon sigurnosnih mjera slijedi prihvat i pružanje medicinske pomoći. Prioritet imaju žene, djeca i trudnice. Nakon pružanja pomoći organizirano ih se autobusima i vlakovima prevozi do smještajnih kapaciteta gdje bi se ljudi trebali izjasniti žele li tražiti azil u Hrvatskoj ili krenuti dalje. Međutim, taj plan je već u petak pao u vodu i premijer Milanović je najavio da izbjeglice više neće registrirati, već propuštati u susjedne države.

7. Gdje u Hrvatskoj smještaju izbjeglice?

Tijekom proteklih dana izbjeglice su u Hrvatskoj primili u vojne objekte u Belom Manastiru, u Ježevu, Sisku, hotelu Porin u Zagrebu, tj. Centru za azilante u Dugavama, u Kutini i na Zagrebačkom velesajmu.

8. Može li Hrvatska pustiti izbjeglice u susjedne zemlje ako ne žele ostati u Hrvatskoj?

Prema službenim propisima koji se odnose na pojedince, Hrvatska to ne može učiniti. Kad smo najavili otvaranje koridora za prolaz kroz Hrvatsku, Slovenija i Austrija odmah su se pobunile. Međutim, u ovoj situaciji propisi koji su inače na snazi ne mogu vrijediti jer je riječ o prevelikom broju ljudi. Izbjeglice ne možemo ni deportirati u prvu zemlju EU u koju su ušli jer je riječ o Grčkoj. Naime, u jednoj prilici je Europski sud za ljudska prava ustanovio da se prema azilantu ondje nisu odnosili humano, pa nijedna zemlja više ne može vraćati azilante u Grčku jer se više ne smatra sigurnom zemljom.

9. Što izbjeglice dobivaju u Hrvatskoj?

Zahvaljujući državi, gradovima i organizacijama poput Crvenog križa i Caritasa te dobroj volji pojedinaca, ljudi ovdje dobiju prenoćište, hranu i vodu te lijekove. Ako ovdje zatraže azil, pružaju im se i druge mogućnosti.

10. Koje mogućnosti imaju tražitelji azila u Hrvatskoj?

Prema podacima UNHCR-a, od 4857 osoba koje su od 2004. godine do svibnja ove godine u Hrvatskoj zatražile azil, dobile su ga, bilo kao azilanti ili stranci pod supsidijarnom zaštitom, tek 152 osobe. Nešto više od 3% u 11 godina. “Tražitelj azila u Republici Hrvatskoj ima pravo na boravak u Republici Hrvatskoj od dana podnošenja zahtjeva za azil do okončanja postupka, osiguranje odgovarajućih materijalnih uvjeta za život i smještaj, uključujući i novčanu pomoć (ako nije u radnom odnosu i nema osiguranih novčanih sredstava), zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednje školovanje, besplatnu pravnu pomoć (koja uključuje pomoć u sastavljanju tužbe i zastupanje pred upravnim sudom), humanitarnu pomoć, slobodu vjeroispovijesti i vjerskog odgoja djece te rad (po isteku godine dana od dana podnošenja zahtjeva za azil ako postupak azila nije okončan). Tražitelji azila smještaju se u Prihvatilište za tražitelje azila, pri čemu je osiguran smještaj, prehrana i zadovoljavanje osobne higijene. U slučajevima posjedovanja vlastitih sredstava tražitelj azila može o svom trošku boraviti na bilo kojoj adresi u Republici Hrvatskoj, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove”, piše na stranicama Ministarstva socijalne politike i mladih. Ako im se odobri azil, imaju pravo na smještaj tijekom iduće dvije godine unutar kojih moraju pronaći posao i integrirati se u društvo. Mogu boraviti u državnim stanovima ili stanovima koje u tu svrhu iznajmljuju. U Hrvatskoj trenutačno 190 azilanata traži stambeni smještaj.

11. Kolike su financijske potpore za azilante?

Svi tražitelji azila u Hrvatskoj primaju mjesečnu potporu od 100 kuna. Ako dobiju stan, tijekom dvije godine plaća ga država, a azilanti primaju 500 kuna pomoći. Imaju pravo i od nadležnih centara za socijalnu skrb tražiti jednokratnu financijsku pomoć.

12. Kako možemo pomoći izbjeglicama u Hrvatskoj?

Crveni križ pozvao je građane da se donacijama izravno uključe bilo uplatom novca, telefonskim pozivom ili donacijama u hrani i potrepštinama. Žiroračun za uplate u Privrednoj je banci Zagreb, broj: IBAN HR6923400091511555516, Poziv na broj: 14, Za uplate iz inozemstva SWIFT: PBZGHR2X. Telefonski broj za donacije je 060 9011 (cijena poziva 6 kuna i 25 lipa, PDV je uključen). Novcem će kupovati hranu, vodu, higijenske potrepštine i lijekove. U filijale Crvenog križa diljem Hrvatske građani osobno mogu odnijeti artikle. Ovo je lista potrepština koje prikupljaju: tost/dvopek, sir u listićima, riblje konzerve, pileće paštete, datulje/grožđice, dječja hrana – kašice u staklenkama i formule za miješanje s vodom, suhi keksi – mini pakiranje, mini sapun, maramice za dezinfekciju bez alkohola, gel za dezinfekciju bez alkohola, dječje pelene u različitim veličinama, higijenski ulošci.

13. Što s onim ljudima koji odluče ostati u Hrvatskoj?

Prema Vladinu planu za zbrinjavanje migranata, izbjeglice će moći ostati u Hrvatskoj, u kojoj imaju pravo na zdravstvenu i pravnu pomoć, obrazovanje i smještaj. U Zagrebu, Velikoj Gorici, Kutini, Puli i Poreču moći će radi lakše integracije u društvo naučiti hrvatski jezik. Iz Fonda za azil, migracije i integraciju RH će moći tražiti 6000 – 10.000 eura za svakog izbjeglicu.

14. Kada izbjeglice dobivaju pravo na trajni boravak u zemlji?

Ako zatraže zaštitu i dobiju azil, nakon dobivanja statusa izbjeglice (azilanta) za njih vrijede odredbe po kojima mogu nakon pet godina dobiti status stalnog boravka u državi, a nakon osam godina mogu aplicirati za hrvatsko državljanstvo – objasnili su u Centru za mirovne studije u Zagrebu.

15. Može li se izbjeglicama koji ostaju u Hrvatskoj pridružiti obitelj?

Sukladno Europskoj direktivi o spajanju obitelji, izbjeglice imaju pravo na spajanje obitelji. Članom obitelji tražitelja, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom i stranca pod privremenom zaštitom smatra se:

– bračni ili izvanbračni drug prema propisima Republike Hrvatske, kao i osobe koje su u zajednici, koja se prema propisima Republike Hrvatske može smatrati životnim partnerstvom ili neformalnim životnim partnerstvom

– maloljetno zajedničko dijete bračnih i izvanbračnih drugova; njihovo zajedničko maloljetno posvojeno dijete; maloljetno dijete i maloljetno posvojeno dijete bračnog, izvanbračnog druga ili životnog partnera koji ostvaruje roditeljsku skrb o djetetu

– punoljetna nevjenčana djeca tražitelja, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili stranca pod privremenom zaštitom koja zbog svog zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti brinuti se za svoje potrebe

– roditelj ili drugi zakonski zastupnik djeteta

– srodnik prvog stupnja u ravnoj uzlaznoj lozi s kojim je živio u zajedničkom kućanstvu, ako se utvrdi da je ovisan o skrbi tražitelja, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili stranca pod privremenom zaštitom – kazali su u Centru za mirovne studije.

16. Što se događa s izbjeglicama koji nisu zatražili azil?

U situaciji regularnosti (dakle, ne ovakve pomalo izvanredne situacije), ako ne zatraže azil, a u zemlju su ušli neregularno (bez dokumenata, izvan službenih graničnih prijelaza), smješta ih se u Ježevo i onda se dalje provodi procedura detencije i nakon toga deportacije. No u ovoj situaciji, oni koji ne zatraže azil, ipak će biti samo registrirani i nakon jednodnevnog ili dvodnevnog boravka pušteni iz prihvatnog centra, da napuste zemlju – kazali su u CMS-u.

17. Kakvo je njihovo zdravstveno stanje?

Većina ljudi koje smo pregledali na nogama je provela i po 17 dana, uključujući dugotrajna stajanja i čekanja na graničnim prijelazima. Ipak, riječ je o vrlo zdravoj populaciji koja, osim žuljeva na nogama te nekih lakših ozljeda koje su zadobili putem, nemaju nikakvih zdravstvenih tegoba, nemaju zaraznih bolesti ni drugih takvih problema – kazala je dr. med. Anita Božičević (27), volonterka Hrvatskog crvenog križa koja je na terenu pomagala izbjeglicama od prvog dana. – No posebno je problematično što su mnogi od njih žrtve trauma i vrlo vjerojatno imaju neku vrstu PTSP-a izazvan stradanjima u svojoj zemlji, a i stradanjima na putu do dolaska u EU – dodali su iz Centra za mirovne studije.

18. Kako djeca podnose putovanje?

Među najmlađima ima puno problema s alergijskim reakcijama jer oni tamo vjerojatno u Siriji nemaju ambroziju ni takve vrste peludi, pa su djeca najpodložnija kihanju, šmrcanju i curenju nosa. Isto kao i odrasli, dolaze dehidrirani i iscrpljeni zbog dugotrajne fizičke i psihičke napetosti. Imali smo više trudnica kojima je potreban pojačan nadzor zbog njihova stanja, a ljudi koji inače imaju tlak ili dijabetes uglavnom svoje lijekove nose sa sobom – objasnila je dr. med. Anita Božičević, volonterka Hrvatskog crvenog križa.

19. Ima li među izbjeglicama terorista?

Razumijem zabrinutost ljudi jer ovo je zaista velik sigurnosni izazov, ali bitno je naglasiti da ISIL u svojim redovima ima velik broj državljana EU koji imaju važeće putovnice i mogu normalno putovati po cijeloj Europi i izvan nje – rekao je Matthew Henman iz IHS Jane Centra za terorizam i pobune dodajući kako zasad nema nikakvih naznaka da se među izbjeglicama nalaze džihadisti.

20. U kojoj mjeri izbjeglice predstavljaju opasnost za sigurnost građana?

Zbog činjenice da se na području Republike Hrvatske trenutačno nalazi oko 14 tisuća migranata, društvenim mrežama i elektroničkom poštom među građanima počela se širiti vijest da se na našem području u posljednjih nekoliko sati dogodio veći broj kaznenih djela koje su počinili migranti. Navodi se lažna informacija o povećanom broju silovanja, pokušaja silovanja, uličnih razbojstava i otmica djece. Pozivamo javnost da ne nasjedaju na ove lažne i uznemirujuće glasine kojima je cilj podizanje panike i remećenja normalnog način života građana. Na području svih naših policijskih uprava nije evidentiran povećan broj kaznenih djela niti prekršaja, kao ni drugih događaja koji se ovdje lažno navode. Naše građane pozivamo da, kao i do sada, omoguće nesmetan rad policije i drugih službi diljem Republike Hrvatske – priopćila je policija.

21. Kojim rutama izbjeglice dolaze?

Ima više ruta kojima se može doći, a najbliža i najjednostavnija morskim je putem. Do broda se može doći u Egiptu, Libiji ili Turskoj. Brodovima putuju prema Italiji ili Grčkoj. Građanima Sirije ne treba viza za ulazak u Tursku, pa mnogima put počinje ondje, kopnenom rutom. Najprije idu u Grčku. Ondje traže papire za azil, a procedura traje nekoliko dana. Većina ni ne dočeka kraj postupka jer odmah putuju dalje, u Makedoniju. Iz Makedonije dolaze u Srbiju, a odatle se snalaze za put prema Mađarskoj. Nakon zatvaranja granice, putuju preko Hrvatske nadajući se da će ondje prijeći u Mađarsku ili Sloveniju, odatle u Austriju pa u Njemačku i na sjever.

22. Kako izbjeglice mogu otići iz RH?

Slovenija je ukinula sve linije vlakova iz Hrvatske, a Mađarska na granici podiže ogradu i prijeti da će dovesti vojsku. Zasad ljude iz sabirnih centara autobusima voze iz Hrvatske prema granicama sa Slovenijom i Mađarskom. Ljudi i taksijima putuju iz Zagreba prema Sloveniji. Druga bi opcija bio zračni promet, a najgore što se događa jest to da pješice nastavljaju dalje u nadi da će neslužbenim prijelazima prijeći u Sloveniju ili u Mađarsku.

23. Mogu li građani primiti izbjeglice u svoj dom?

Iako to nitko službeno ne može zabraniti, policija preporučuje da se ne prihvaćaju ljudi koji nisu prošli postupak registracije jer je riječ o strancima koji su u zemlju ušli i ovdje borave ilegalno.

24. Mogu li građani ponuditi prijevoz do granice?

Ne smiju to raditi, to je kazneno djelo – rekli su nam kratko u MUP-u.

25. Koliko bi izbjeglica, prema traženju Europe, Hrvatska trebala primiti?

Hrvatska bi, prema prijedlogu Europske komisije, trebala prihvatiti 1064 izbjeglice iz Grčke, Italije i Mađarske, što zajedno sa 550 izbjeglica koje je Vlada pristala primiti u srpnju iznosi 1614 osoba. Prema tom prijedlogu, Hrvatska bi iz Italije od ukupno 15.600 izbjeglica prihvatila njih 138, iz Grčke od 50.400 izbjeglica njih 447 i iz Mađarske od 54.000 Hrvatska bih trebala primiti 479.

26. Koliko će izbjeglica primiti ostale europske zemlje?

Europska je komisija još u svibnju zatražila smještaj 40.000 izbjeglica po zemljama članicama EU kako bi se olakšala situacija u Grčkoj i Italiji. Novim planom predsjednik EK Jean-Claude Juncker u rujnu je predložio smještaj još 120.000 ljudi. Gotovo polovicu od tih 120.000 trebale bi primiti Njemačka (31.443) i Francuska (24.031), Austrija 3640, Belgija 4564, Bugarska 1600, Cipar 274, Češka 2978, Estonija 373, Finska 2398, Latvija 526, Litva 780, Luksemburg 440, Malta 133, Nizozemska 7214, Poljska 9287, Portugal 3074, Rumunjska 4646, Slovačka 1502, Slovenija 631, Španjolska 14.931 i Švedska 4469.

27. Može li Hrvatska zatvoriti granice za izbjeglice?

– Mi znamo što je nevolja, Hrvatska je prošla kroz muku i križ. Ali ljudi će nastaviti dolaziti, zatvoriti Bajakovo bila bi golema šteta, pa to je žila kucavica, tuda ide zarada i promet. Zatvoriti kukuruzišta nije moguće, ni vojno ni ustavno ni zakonski. Pozivamo EU i poručujemo da Hrvatska neće biti “hot spot”, a onda će Slovenija i Mađarska po nekim svojim kriterijima birati tko im se sviđa. Mi imamo srce, ali imamo i mozak – poručio je u petak premijer Zoran Milanović. Dodao je da ne može dopustiti da se ugrozi sigurnost hrvatskih građana i da nam turisti otkazuju dolaske jer se boje hoće li moći izaći iz države.

28. Što ako se netko od izbjeglica razboli u Hrvatskoj?

Liječnici ga šalju u najbližu bolnicu kako bi ondje obavili pretrage i pružili mu zdravstvenu skrb. Na svakom punktu prihvata za izbjeglice medicinske su ekipe i volonteri Crvenog križa, liječnici, koji mogu ustanoviti je li riječ o problemu koji mogu sanirati na terenu ili ih treba slati dalje u bolnicu.

29. Što ako žena izbjeglica dobije trudove i rodi u Hrvatskoj?

U tom slučaju, doznajemo iz MUP-a, roditelji bi za dijete trebali pokrenuti postupak dobivanja državljanstva temeljem rođenja na teritoriju RH. Postupak se ne provodi automatizmom, nego isključivo na traženje roditelja.

30. Kako policija postupa u slučaju da izbjeglice počine kazneno djelo u RH?

– Za sve na teritoriju RH vrijede isti zakoni, pa tako i za izbjeglice. Ako ovdje počine kazneno djelo, policija će s njima postupati isto kao i s hrvatskim državljanima ili strancima. Dakle, privest će ih i predati pravosuđu koje će im zatim izreći kaznu – kažu u MUP-u.

31. Imaju li izbjeglice prevoditelje?

Mnogi koji su i sami iz Sirije i susjednih zemalja javili su se nadležnim službama kako bi volonterski pomagali. Ministarstvo socijalne politike i mladih u petak je uputilo poziv govornicima arapskog, farskog, somalskog, paštu i urdu jezika da im se jave na telefon 01/555 7243 i 01/555 7104 kako bi prijevodom volonterski pomogli izbjeglicama.

32. Koliko je zahtjeva za azil bilo od 14.000 ljudi koji su do petka ušli u RH?

Ministrica Vesna Pusić rekla je da su primili jedan zahtjev za azil. Predala ga je jedna žena s djecom. Svi ostali izjasnili su se da žele ići u Njemačku.

33. Koliko je Hrvatsku koštao prihvat 14.000 ljudi do petka?

Iz strateških robnih zaliha isporučeno je 1900 poljskih ležajeva, 1550 vreća za spavanje, 140 šatora, 1550 deka, 8 kontejnera za krizni stožer i ambulante u Belom Manastiru te četiri autocisterne za opskrbu pitkom vodom. Vrijednost navedenoga je 3,766.870 kuna.

34. Postoji li mogućnost da dio izbjeglica prezimi u Hrvatskoj?

Da, ta mogućnost postoji, a pojedini političari govore o broju od 60.000 do 70.000 ljudi koji bi mogli ovdje ostati u zimskom razdoblju.

35. Što izbjeglice donose sa sobom?

Gotovo svi izbjeglice cijeli su svoj život potrpali u nekoliko ruksaka. Nose najnužnije stvari: lijekove, četkicu i pastu za zube, nešto odjeće za najmlađe i pokoju uspomenu na dom. Imaju i punjače za mobitele, novčanik i dokumente. Hranu i vodu na putu im osiguravaju volonteri i humanitarne organizacije, kao i odjeću te smještaj tijekom noći. Ipak, mnogi su često noćili pod otvorenim nebom ili u priručnim šatorima, a većina danima nije sklopila oči.

36. Koliko je ljudi pobjeglo iz Sirije?

Prema podacima UNHCR-a, u srpnju je bilo ukupno više od četiri milijuna i 13 tisuća izbjeglica iz Sirije. Najviše ih je u Libanonu, Jordanu, Iraku, Egiptu te Turskoj, koja je primila gotovo polovicu (1,8 milijuna ljudi). U Libanonu je 1,17 milijuna Sirijaca, u Jordanu oko 629 tisuća, u Iraku približno 250 tisuća, u Egiptu više od 132 tisuće, a oko 24 tisuće ljudi je razmješteno u sjevernoj Africi. Do kraja godine ukupan broj izbjeglica, prema procjenama nadležnih službi, popet će se na 4,2 milijuna.

37. Koliko ih ostaje u svojoj i susjednim zemljama?

Zbog ratnih razaranja unutar Sirije je raseljeno 7,6 milijuna ljudi i oni su ostali u svojoj zemlji. Od početka sukoba ondje je poginulo 230.000 ljudi, a većina izbjeglih ostaje u regiji. U Europu je stiglo tek oko 270.000 Sirijaca.

38. Koliko je izbjeglica proteklih mjeseci prošlo kroz Srbiju?

Prema podacima UNHCR-a, od početka godine do početka rujna kroz Srbiju je prošlo 115.000 izbjeglica. Očekuje se da će ljudi biti još pa, ako se ne stabilizira prolazak kroz Mađarsku i Austriju, Hrvatska može očekivati da će se dio ljudi preliti i u našu državu.

39. Jesu li svi izbjeglice muslimani?

Većina Sirijaca su sunitski muslimani (74%) te šijitski muslimani (12%). Velik je broj i kršćanskih zajednica poput armenskih pravoslavaca, maronita, grčkih pravoslavaca i katolika, a njih ima oko 10 posto. Prema tome, izbjeglice koji dolaze mogu biti pripadnici bilo koje od tih vjera.

40. Koliko će potrajati izbjeglički val?

Pretpostavka je da se situacija neće tako skoro stabilizirati, a zbog činjenice da Zapad ipak prima određeni broj ljudi, mnogo je onih koji će tako okušati sreću. Izbjeglički val mogao bi potrajati u najmanju ruku mjesecima.

41. Zašto se dio Hrvata boji izbjeglica?

Zbog nedostatka informacija i nerazumijevanja situacije, postoji dio Hrvata koji strahuju da će izbjeglice svojim prolaskom kroz Hrvatsku zemlji nanijeti štetu. S druge strane, situaciju dodatno pogoršavaju zlonamjerni ljudi lažnim informacijama o ekscesima pa se stječe dojam da je riječ o divljoj hordi kojoj je jedini cilj uništiti sve na putu, što nije točno.

42. Koliko je Hrvatska od EU dobila novca za izbjeglice u pripremi prihvata?

Još ništa.

43. Planira li Hrvatska poslati vojsku na granicu?

Zasad ne jer policijske snage drže kontrolu nad graničnim prijelazima i stabilizirale su situaciju do te mjere da mogu kanalizirati izbjeglice prema vlakovima i autobusima koji ih zatim prevoze do granica.

44. Što vojska može napraviti?

S obzirom na to da smo odlučili da izbjeglice nećemo zadržavati, čak i ako vojska ode na granicu, neće ondje moći učiniti ništa osim nadzirati ulazak izbjeglica te pomagati policiji u usmjeravanju prema prijevozu.

45. Mogu li se izbjeglice preliti na BiH?

Hrvatska nije zatvorila granice, tako da izbjeglice ne žele odlaziti u druge zemlje i time dodatno otezati put prema Zapadu. Slabo je vjerojatno stoga da bi se odlučili na put preko BiH.

46. Što jedu po putu?

Dio ljudi putuje i po 20 dana na razne načine, a jedu što stignu i kako mogu po putu. Uglavnom im pomažu humanitarne udruge koje organiziraju dopremanje vode, voća i konzervi, a tijekom prolaska kroz Hrvatsku bilo je i onih koji su im kuhali tople obroke. Mnogi su rekli da je to prva kuhana hrana koju su pojeli u 20 dana.

47. Je li RH prekršila propise EU preusmjeravajući imigrante?

Ne, Grčka je prekršila odredbe Schengena jer bez ikakvih kriterija propušta sve izbjeglice da prođu kroz zemlju te prelila tako problem u EU.

48. Što ako ih se s granica vrati u RH?

Slabo je vjerojatno da će se to dogoditi, no u tom slučaju Vlada će poduzeti sve da se ljude razmjesti i omogući im se odlazak na Zapad.

49. Dugoročno, može li njihov ostanak u Hrvatskoj izazvati nemire?

Nađe li se puno ljudi na jednom mjestu, ostanu li bez novca koji su pripremili za putovanje i razočaraju se uvidjevši da se njihov plan neće ostvariti, dolazit će do sigurnosnih problema.

50. Hoće li se izbjeglice u stranim zemljama uklopiti?

Prema procjenama sigurnosnih stručnjaka, dio ljudi uklopit će se jer je riječ o mladim ljudima koji se trude pronaći posao i naučiti jezik. Svakako će dio njih ostati razočaran jer neće ostvariti svoje ciljeve i postoji vjerojatnost da će stvarati probleme. U tom je slučaju važno onemogućiti stvaranje geta i raspršiti što veći broj ljudi diljem zemlje.

>>Evo zašto izbjeglice žele u Njemačku, a neće u Francusku

>>Zaustavljajući svojim odlukama civilni promet i život, Milanović se ponaša kao Mad Max