5G mreža pridonosi razvoju novih tvrtki, zaposlenosti i prilika na tržištu

Izgradnja nove generacije mobilnih mreža, odnosno 5G mreže u Hrvatskoj ide prema planu. Prošlo ljeto odrađena je javna dražba, dodijeljeni su frekvencijski pojasevi i telekomi su prionuli poslu te bi krajem 2023, a vjerojatno i ranije Hrvatska trebala biti pokrivena 5G signalom. No za što nam točno treba 5G?

Pojednostavljeno, radi se tek o nastavku razvoja tehnologije mobilnih mreža. Primjerice, 2G mreža donijela digitalni prijenos glasa, slanje SMS i MMS poruka, 3G je dodatno ubrzao i proširio kapacitete te je povećana sposobnost prijenosa podataka za 4 puta, a omogućene su i videokonferencije i videostreaming. 4G mreža dovela je do toga da je mobitel glavni uređaj za pristupanje internetu. 5G mreža bi, osim ljudi i usluga, trebala povezati i sve stvari, i to velikim brzinama prijenosa, uz veliki kapacitet i minimalno kašnjenje.

Primjeri primjene korištenja 5G tehnologije su autonomna vožnja, telezdravstvo, gaming industrija, automatizirana proizvodnja. Iako još nema ni pravih aplikacija ni dovoljno rasprostranjenih mobitela koji omogućuju primanje 5G signala, treba biti spreman. Upravo povezivost stvari i primjena u industriji koju olakšava 5G temelj je za široku primjenu koja bi donijela nove poslovne modele i procese, time i veću konkurentnost. Sve to pridonijelo bi razvoju novih tvrtki, zaposlenosti i prilika na tržištu. Uz ukupne koristi za Hrvatsku od 10 milijardi kuna, kako su izračunali HT i Ekonomski institut Zagreb, svaka hrvatska županija trebala bi osjetiti dobrobiti razvoja 5G infrastrukture.

Najveći potencijal za povećanje udjela novih poslovnih subjekata uvođenjem 5G mreže ima Bjelovarsko-bilogorska županija, za čak 3,5 puta, a za više od 3,1 put Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska i Zadarska županija.

Najveći potencijal povećanja izvozne sofisticiranosti proizvoda zabilježen je u Virovitičko-podravskoj županiji, za 1,66 puta, a više od 1,5 puta u Karlovačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Što se tiče troškovne konkurentnosti, najveći efekt imat će Karlovačka (1,18 puta), Sisačko-moslavačka (1,07 puta), Vukovarsko-srijemska (1,04 puta) i Bjelovarsko-bilogorska županija (1,02 puta). Grad Zagreb bilježi najveći efekt na povećanje ukupnih prihoda od prodaje, izvoznih prihoda i ukupnu zaposlenost, dvostruko veći u odnosu na druge županije, kaže se u 5G Atlasu.