Prosječna primanja u obrazovanju su 623 kune, javnoj upravi 395 kuna, a zdravstvu 397 kune veća nego što su pokazivali dosadašnji podaci, što je najveće iznenađenje promijenjene statističke metodologije. Plaće u školstvu prosječnih su 6130 kuna, u upravi 6543 kune, a zdravstvu 7190 kuna. Državni zavod za statistiku objavio je prve podatke o stanju na tržištu rada temeljene na obuhvatu svih zaposlenih.
Novi pariteti
Kad se uključe obrtnici i poljoprivrednici, u veljači je bilo milijun i 336 tisuća zaposlenih. Prosječna plaća onih koji rade u tvrtkama i javnim ustanovama (1,134 milijuna radnika) bila je 5646 kuna. Prvi put je poznat i iznos njihove medijalne plaće koja je bila 5077 kuna. To znači da polovica zaposlenih ima plaću veću od medijalnog iznosa, a druga polovica, koju čini 567.000 radnika, manju. Potpuni obuhvat svih zaposlenih i njihovih primanja pomrsit će račune sindikalcima. Sporazum o plaćama iz 2009. najvećim se dijelom temelji na tvrdnji o zaostajanju za gospodarstvom pa osim početnog rasta osnovice od 6 posto jamči i dodatna usklađenja. Sindikalne su računice sugerirale da bi dodatno usklađivanje s privatnim sektorom državu stajalo još dvije milijarde kuna samo u ovoj godini. S jučer objavljenim podacima sad su te procjene pale u vodu jer će se u pregovorima Vlade i sindikata koristiti novi pariteti. Prerađivačka industrija, primjerice, ima 131 kunu niže prosjeke od dosadašnjih jer su mali poslodavci bili isključeni iz prijašnjih analiza, a kako oni isplaćuju male plaće, i prosjeci su niži. U građevini je tako prosječna plaća niža oko 370 kuna, trgovini 159 kuna, ali i u financijskoj industriji za približno 400 kuna. Najveći statistički pad prosječnih neto plaća – i to za približno 1200 kuna – zabilježen je u ostalim uslužnim djelatnostima koje zapošljavaju oko 15.000 radnika. Njihove su prosječne plaće tako pale sa 6000 kuna na približno 4800, kad su im priključeni mali poslodavci registrirani za popravak računala, razni servisi, usluge masaža i slično. Sličan pad prosječnih plaća bilježi se i u kategoriji koja se vodi kao stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, gdje je oko 33.000 zaposlenih, a nova ih je statistika spustila na približno 6250 kuna. Osim instituta i raznih savjetnika, u toj je skupini puno odvjetničkih ureda i računovođa koji daju male plaće za svoje pripravnike. Socijalna skrb također ima oko 200 kuna niži prosjek.
Uz javni sektor, koji je najveći statistički dobitnik, u plusu je i rudarstvo, gdje su prosjeci (7238 kuna) veći tristotinjak kuna, a bolji prosjek imaju i u djelatnosti administrativnih i pomoćnih djelatnosti koje zapošljavaju oko 42.000 radnika, gdje se vode zaposleni u zaštitarskim tvrtkama. Prosječna je plaća zaštitara 3381 kunu, a ne 3210 kuna. Inače, DZS će u travnju objaviti konačne podatke o zaposlenosti koji će možda dati drukčiju sliku o broju zaposlenih u 2015. po staroj metodi pa će i razlika biti niža.
Malo za pripravnike
Nova metoda kaže da je Hrvatska u prosincu imala 64.700 zaposlenih više nego što se mislilo, i to 13.300 više u prerađivačkoj industriji, oko 10.000 više u trgovini, ali i oko 7000 više u javnoj upravi i obrani. Kod turizma plus je bio 5500, financijskih djelatnosti 5200, zdravstva 2800, ali iznenađenje je oko 3300 manje zaposlenih u obrazovanju. Negativna razlika u podacima o zaposlenosti u obrazovanju nastala je zbog toga jer mnogi nastavnici rade u više škola po par sati te ih je svaka škola prijavljivala kao svoje, što je dalo lažnu sliku broja zaposlenih. No, za ovu su godinu podaci konačni, u veljači se broj zaposlenih smanjio za 10.000 u odnosu na siječanj. Prema prosincu se smanjio i broj zaposlenih u javnoj upravi za nešto više od 3000 pa se pretpostavlja da su razliku činili volonteri i radnici na određeno.
Statistički smo dio EU, a u biti živimo na Balkanu.