U fokusu ovogodišnjeg MAKK-a, održanog uživo u zagrebačkom Muzeju suvremen umjetnosti ali i uz streaming programa uživo svim zainteresiranima, bio je utjecaj covid pandemije na kulturni i kreativni sektor kao i reakcije različitih udruženja kreativaca na novi Zakon o autorskom pravu. Konferencija je i ove godine izazvala veliki interes sudionika domaće kulturne i kreativne industrije – od glazbenika i autora, članova HDS-a, preko predstavnika filmskog, medijskog i marketinškog sektora do pravnika i stručnjaka iz područja intelektualnog vlasništva.
Još jednu godinu zaredom, MAKK konferenciju otvorila je ministrica kulture i medija RH, Nina Obuljen Koržinek, istaknuvši kako je Vlada prepoznala zamah KKI-ja te najavivši još jedan niz potpora kreativcima i poduzećima iz tog sektora pogođenog krizom. Uz ministricu, prigodna obraćanja ostvarili su i ravnateljica DZIV-a, Ljiljana Kuterovac, predsjednik HDS-a, Mladen Tarbuk te prof. Igor Gliha s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Glazbeno otvaranje konferencije ove je godine pripalo aktualnoj hrvatskoj predstavnici na Eurosongu, splitskoj pjevačici Albini, koja je uz svoj hit „Tick-Tock“ izvela i nadahnutu obradu „Još jednom“ dubrovačkog benda Silente.
U razdoblju od 2012. do 2019., kulturne i kreativne industrije u Hrvatskoj kontinuirano su rasle da bi 2019. godine dosegle 3,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) RH. Njihova je bruto dodana vrijednost (BDV) u toj godini iznosila 10,1 milijardi kuna. Na njih je tada otpadalo 3,51 posto od ukupne zaposlenosti u zemlji. „No, epidemija Covid-19 većini njih ozbiljno je narušila poslovanje i donijela velik pad prihoda u 2020. godini,“ istaknula je dr. Tajana Barbić s Ekonomskog instituta Zagreb predstavljajući prve rezultate studije „Kreativne i kulturne industrije u Republici Hrvatskoj – prije i nakon Covid19“.
Iz podataka dostupnih za 2020. godinu studija obrazlaže pad prihoda koji je posebno pogodio pod-sektore glazbe i izvedbenih umjetnosti, filma, fotografije, oglašavanja i tržišnog komuniciranja te izdavaštva i umjetnosti općenito.
Dok je ukupni pad prihoda u pod-sektoru glazbe u 2020. iznosio 41 posto u odnosu na 2019. godinu, a u filmu 36 posto, neki su pod-sektori KKI ipak i tijekom ovog pandemijskog razdoblja nastavili s rastom. To vrijedi za arhitekturu ali, posebno i očekivano, za računalne programe, igre i nove medije, pod-sektor KKI čiji je prihod rastao i u 2020. godini za 9 posto. No činjenica je da većina pod-sektora i u poslovnim prihodima i neto dobiti bilježi pad. Pad prihoda hrvatskih KKI bez pod-sektora računalnih programa i igara, kojemu su izvanredni vanjski uvjeti potaknuli rast u 2020. godini iznosi 11,7 posto u odnosu na 2019. godinu. To je značajno više od pada prihoda u ostalim industrijama u zemlji, koji za to razdoblje iznosi 7,7 posto.
Prvi put od donošenja novog Zakona o autorskom i srodnim pravima, za istim stolom našli su se predstavnici glazbenih, filmskih, novinarskih i nakladničkih udruga u panel diskusiji pod nazivom „Što donosi novi Zakon o autorskom i srodnim pravima?“. Nakon uvodne prezentacije prof. Romane Matanovac Vučković, Maja Vidmar Klarić, direktorica ZAPRAF-a, Valentina Wiesner, predsjednica DZNAP-a, Dražen Klarić, glavni urednik i član uprave Večernjeg lista, Nikša Bratoš, predsjednik HGU-a i Jasna Nanut, zamjenica predsjednika DHFR, uz moderiranje glavnog direktora HDS ZAMP-a, Nenada Marčeca, sagledali su najbitnije odrednice novog Zakona istaknuvši potrebu za boljom suradnjom unutar sektora i nužnost prilagodbe dosadašnjeg načina poslovanja.
Hrvatsko društvo skladatelja i služba ZAMP predstavili su svoje strateške projekte iz 2021.: kreativna urednica HDS-ovog portala, Maja Trstenjak, predstavila je glazba.hr, a reper Fil Tilen zajednički projekt HDS ZAMP-a, Joomboosa i 24sata – glazbeno-reality natjecanje Rap School.
„Od TikToka do Mjeseca i nazad“ bio je naziv panel diskusije na kojoj su sudjelovali Albina, Irena Žilić, Maja Trstenjak te Fabian Stilke, generalni direktor Universal Music Western Balkans. Doseg i dobačaj domaćih glazbenika izvan online i offline granica Hrvatske, značaj društvenih mreža za uspješno glazbeno poslovanje, razlike između mainstream i indie scene te diskografskog ili DIY pristupa bile su samo neke od tema o kojima se pričalo na ovom opuštenom i otvorenom panelu.
Kraj prvog dana konferencije pripao je Krissu Thrakraru iz konzultantske kuće MIDIA research koji je u svojoj jednosatnoj prezentaciji predstavio viđenje budućnosti i daljnjeg razvoja glazbene industrije.
Drugi dan, u organizaciji Hrvatskog društva za autorsko pravo, okupio je pravnike i stručnjake iz područja intelektualnog vlasništva - Romana Matanovac Vučković, Ivana Kanceljak i Dino Gliha osvrnuli su se na novi Zakon o autorskom pravu, sadržajna ograničenja autorskog prava u korist kulturnih institucija te odnos autorskog prava i tržišnog natjecanja u razdoblju digitalizacije i start-up-ova. Posebno zanimljiva bila je panel diskusija o umjetnoj inteligenciji i autorskom pravu u kojoj su, uz moderiranje Marka Jurića s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sudjelovali Marijana Šarolić Robić, MBA Croatia, Blaž Zupan, s ljubljanskog Fakulteta za računalništvo in informatiko te Bojan Stipić, CEO platforme Mindsmiths.
O djelima arhitekture u svjetlu novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima raspravljali su Krešimir Partl iz Ministarstva kulture i medija, Rajka Bunjevac, zamjenica predsjednika Hrvatske Komore arhitekata , Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreb i Roman Šilje, novi predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata.
Impresivnim popisom sudionika Međunarodna autorska kreativna konferencija MAKK i ove je godine potvrdila svoju važnost kao važno mjesto okupljanja domaće kulturne i kreativne industrije koje su prepoznali i donositelji odluka u Hrvatskoj. MAKK je, između ostalog, i platforma za razmjenu ideja – pa je izvjesno da nas 2022. čeka 10. izdanje konferencije!