Zimska, jeftinija tarifa cestarina ipak je privukla gotovo 30 posto vozila više na autocestu Zagreb – Split nego što ih je na njezinim lani prohodnim dionicama prometovalo.
Rasteretili D1
Istovremeno pao je promet na državnoj cesti D1, kojom su mnogi vozači rado vozili kako bi izbjegli trošak od barem 157 kuna za cestarinu na tom pravcu. Dva su mjeseca prošla od uvođenja 23,5 posto popusta na smart kartice a novi podaci Hrvatskih autocesta barem zasad idu u prilog ideji koju je lani iznio Božidar Kalmeta, ministar mora, turizma, prometa i razvitka.
Njezina je glavna nakana bila privući vozila na autoceste u zimskim mjesecima koji su po količini prometa uvijek bili skromniji od ostatka godine. Autocesta Zagreb – Split, puštena u promet prošloga srpnja, postigla je najveći rast prometa i ipak nije zjapila prazna kako su najavljivali kritičari ideje koja je popust ponudila samo kupcima smart kartica.
Od prošlog Badnjaka do prošloga tjedna HAC je prodao 2400 sezonskih kartica s popustom, i ta je praksa povećala promet na A1 a “kartičari” su istodobno rasteretili državnu cestu D1. Od 1. srpnja kroz A1 prošlo je 4,964.517 vozila a Prometis ovih dana dovršava izračun o ukupnom prometu na D1. Na cestarinama je, pak, svih svojih prometnica, HAC lani uprihodio oko 772 milijuna kuna.
U HAC-u su analizirali podatke usporedivih ličkih dionica, odnosno dijelova autoceste A1 i državne ceste D1 u siječnju prošle i ove godine.
Tako je na državnoj cesti D1 kod mjesta Hrvatski Blagaj, prema brojanju tvrtke “Prometis”, u siječnju 2005. godine prosječni dnevni promet bio 3160 vozila, što je 11,4 posto više nego ove godine, kada je u istom razdoblju prolazilo 2808 vozila.
A1 pak bilježi rast od 28,93 posto u odnosu na lani, na usporedivoj dionici Gospić – Gornje Ploče. Lani je tako u skromnome siječnju tom dionicom prolazilo 3011 vozila, a ovoga siječnja 3882 vozila. U HAC-u kažu kako podaci pokazuju da su ostvareni planirani učinci uvođenja smart kartica u sustav pretplate cestarine, osobito sezonskih. Najviše su kartica kupili vozači IV. kategorije, kamiona i teretnih vozila, kojima je cestarina najskuplja – iznosi 543 kune od Zagreba do Splita. Smart kartice HAC je uveo lanjskoga lipnja, ukupno su ih od tada prodali 15.143 s popustom od 10 posto.
Do konca godine te će se kartice moći koristiti na svim domaćim autocestama a ne samo na onima pod koncesijom HAC-a i autoceste Rijeka – Zagreb.
Kalmeta o koridoru 5
Kartice uvodi Bina-Istra i čeka se samo pravac Zagreb – Macelj. Osim kartica HAC postupno uvodi i sustav elektronske naplate koji bi konačno mogao zaživjeti ove godine, a vozačima će omogućiti brz, beskontaktni prolaz kroz naplatne kućice.
A gradnja autocesta, točnije paneuropski koridor 5, bila je tema jučer u Trstu završene kvadrilaterale ministara prometa Hrvatske, Slovenije, Italije i Mađarske. Kalmeta je sa svojim inozemnim kolegama potpisao Deklaraciju o koridoru 5 čiji kraci b. i c. prolaze Hrvatskom.
Kako je i koridor 5, među ostalim pravcima,pod paskom Europske komisije, valja očekivati da će Europa utjecati na Sloveniju da ubrza gradnju svojih autocesta koje se nadovezuju na mrežu hrvatskih prometnica.
Druga sreća: Opet natječaj za Zagreb – Sisak
Natječaj za gradnju dionice Jakuševec – Velika Gorica na budućoj autocesti Zagreb – Sisak ponovno je prije nekoliko dana objavio HAC. Prvi je natječaj, naime, raspisan još prije dva mjeseca, no kako se javio samo jedan ponuđač, HAC ga je morao poništiti. Manjak interesa vlada zbog duljine dionice, koja iznosi samo 2,1 kilometar, a ona je skraćena zbog izmjene dijela trase i gradnje spoja na zagrebačkoj obilaznici. Trasa je trebala biti duga 8,2 kilometra. Ponavljanje natječaja odgodilo je i gradnju te autoceste za najmanje mjesec dana iako je HAC već počeo raditi na instalacijama i priprema gradnju te 46,4 kilometra duge prometnice.