Najveći mediteranski lanac marina, hrvatski ACI, ove godine obilježava 40 godina. U lancu su 22 marine, a prvih šesnaest sagrađeno je u vrijeme ACI-jeva tvorca Veljka Barbierija za samo godinu i pol. I dandanas jedinstveni nautički sustav u svjetskim razmjerima od 2016. vodi Kristijan Pavić, koji je na prošlotjednim Danima turizma u Rovinju za ACI primio nagradu za održivost Naturally yours.
ACI je prije 40 godina bio svjetska nautička senzacija, a i danas je najveći lanac marina na Mediteranu. Što je takav sustav donio turizmu u cjelini?
Ako krenemo od početka, kad je Barbieri sa svojim timom realizirao viziju i u samo 18 mjeseci izgradio 16 marina, moramo konstatirati da takav pothvat danas ne možemo ponoviti. Prije svega, nema radnika, ali čak i da se teoretski dobije 18 građevinskih dozvola i koncesija u isto vrijeme, teško je zamisliti da se sve izvede u tako kratkom roku. Bio je to građevinski pothvat, ali velika je stvar bila i sama ideja o povezivanju u lanac, a ACI je bio pionir i sa svojom čarter-flotom. Zahvaljujući ACI-ju Hrvatska je danas vodeća nautička top destinacija u svijetu, a pridonio je i pozitivnoj slici našeg turizma u cjelini.
Kakva je za ACI bila ovogodišnja sezona?
Dobra, a posebno smo zadovoljni rastom broja brodova na godišnjem vezu od tri posto. Vjerujemo da to možemo zahvaliti ulasku u Schengen i eurozonu. Sezona je, što se čartera tiče, imala nešto rupa, ali su predsezona i posezona bile vrlo dobre. U prvih devet mjeseci 2023. ACI je ostvario rast fizičkih pokazatelja u brod danima za četiri posto i rast prihoda od prodaje za 2,1 milijun eura. Rast prihoda ostvaren je u svim marinama, a ponajprije u marinama Dubrovnik, Rovinj i Cres.
Što nam je donijela korona?
Iako brojke nisu spektakularne, korona nam je doonijela neke nove nautičare. Promjene su stalne, a najveća je čarter. Prije 40 godina klijentela u marinama bili su isključivo vlasnici brodova, a sada i čarter, pogotovo u tranzitu, zauzima respektabilan broj vezova
Kako vidite ACI-jevih idućih 40 godina?
Volio bih da se dogodi izlazak ACI-ja izvan granica Hrvatske, bilo kroz akvizicije marina, bilo kroz menadžment, franšizu ili neki drugi način. Ne znam kada, to može biti i za 40 godina i mnogo prije, ali u ACI-ju postoji potrebno znanje i iskustvo za tako nešto. Kratkoročno, prvi su korak koncesije koje istječu 2030. Zahtjev za produljenje smo predali, u intenzivnim smo razgovorima s predstavnicima ministarstava mora i financija i o detaljima ne mogu govoriti. No, kako bismo mogli dobro upravljati našim marinama, to se pitanje mora sada rješavati. Zakonski je okvir takav da se investicije moraju potpuno amortizirati do isteka koncesije i zato nam je produljenje koncesija ključ za idući investicijski ciklus. Iako, treba reći da su ACI-jeve marine i ovakve kakve jesu napredne za mnoge marine u zemljama okruženja.
Kakvi su planovi u razdoblju do isteka koncesija 2030.?
U planu je rekonstrukcija u nizu naših marina, dizanje kvalitete, digitalizacija i općenito prilagođavanje zahtjevima tržišta. Tu je, naravno, i gradnja marine Rijeka. U fazi smo ishođenja građevinske dozvole. Želja je bila da s radovima krenemo do kraja ove godine, ali svi su izgledi da ćemo to ipak morati pomaknuti za nekoliko mjeseci.
Riječka marina, za koju će prema procjenama trebati oko 48,5 milijuna eura, neće biti luksuzna kao rovinjska?
Neće biti tako ekskluzivna. Sagradit ćemo najmoderniju moguću, tehnološki najnapredniju marinu, ali svaka destinacija ima svoje specifičnosti i treba se prilagoditi okružju. Rovinjska marina ostaje jedinstvena, ali i riječka će biti na visokoj razini. Bit će to najveća investicija u nautički turizam u povijesti RH, marina će imati oko 230 vezova i mnoštvo sadržaja koji će promijeniti vizuru Rijeke, ali i turističku ponudu Kvarnera. Marina će postati novo središte grada, imat će šetnicu, vrhunske restorane, trgovine, sportske sadržaje..., a u prvoj će fazi donijeti 130 radnih mjesta.
POVEZANI ČLANCI:
Rovinjska zasad ugošćava najbogatije nautičare koji plove Jadranom, kako to izgleda?
Osamdesetih godina prošlog stoljeća prosjek duljine brodova bio je sedam, osam metara. U rovinjskoj je marini prosjek duljine veza 17 metara, ali uplovljavaju i brodovi od 25 do 30 metara. Jesu li to najbogatiji nautičari? Polovni brod od 17 metara mogu se dobiti i za manje od milijun eura, novi su 5-6 milijuna, a Rovinju sidrile su se i jahte od 30 i više milijuna eura.
Devedesetih je jedan vaš prethodnik na sajmu turizma u Münchenu izazvao zgražanje odgovorom na pitanje njemačkih novinara kako su riješene otpadne vode u ACI-jevim marinama. Rekao je da Hrvatska s tim nema problema jer struje sve odnose prema Italiji. Koliko se situacija promijenila?
Činjenica jest da morske struje rade u našu korist, ali prema toj se problematici, naravno, ne možemo odnositi na takav način. Sve ACI-jeve godišnje marine nose plave zastave, u smo riješili prihvat crnih i sivih voda s brodova, a tijekom ove zime planiramo i u preostalima. Uvjereni smo da nautičari imaju razumijevanja. Osim toga, brodovi moraju imati tankove dovoljnih kapaciteta da mogu provesti nekoliko dana na moru bez potrebe da ih prazne i imaju mogućnosti pravodobno stići do marine gdje to mogu riješiti. Svjesni su da je odgovornost i na njima.
Ne moramo se bojati da nam sve te jahte koje ljeti viđamo upropaštavaju Jadran?
Osobno ronim i mogu reći ono što se može vidjeti golim okom, na mjestima gdje je prijašnjih godina bilo raznog otpada, sve ga je manje.
VIDEO: Svečano uručivanje ugovora u Zagrebu za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama