Nije to još blizu postojbini božićno-adventskog sajmovanja Njemačkoj, gdje je u prosincu održano 2500 božićnih sajmova, ali i u Hrvatskoj nikad više gradova nije svijetlilo u blagdanskom ruhu, mirisalo po kuhanom vinu, kobasama i zimskim slasticama kao ove godine. Zagrebački se Advent već nametnuo – štoviše, i proslavio – diljem Europe, nadaleko se zna i kakav ugođaj u prosincu nude, recimo, Dubrovnik i Opatija, ozbiljnom adventskom destinacijom trsi se postati i Split, u to društvo žele i Makarska, Zadar, Rovinj, Poreč...
Duga adventska lista ide i dalje, a proteže se od Cavtata sve do Vukovara. Doslovce. Formula je jednostavna, a unosna. Adventski sajam gotovo da može uspjeti i bez ‘pravih’ turista, dovoljno je da se u ušminkani, blještavi centar slije ostatak grada i da naiđu oni iz okolice. Nakon toga, da stvar bude bolje, stižu i klasični turisti, koji neće stati samo na šalici kuhanog vina i jelu s nogu, nego i prenoće, odu na večeru, u šoping...
Osječki plus od 16 posto
Koliko je to ozbiljan biznis vidi se u našem glavnom gradu, koji je od 210.000 prosinačkih gostiju (od početka mjeseca do 25. prosinca, op.a.) sam ugostio njih 86.000 i uknjižio 153.000 noćenja. U cijeloj Hrvatskoj gostiju je bilo dvadesetak tisuća više nego u istom razdoblju lani, njihov broj je porastao po stopi od 11 posto, ali u našoj perjanici adventskih događanja Zagrebu porast iznosi 16 posto. Usporedbe radi, recimo i da je Dubrovnik u istom razdoblju ugostio 12.000 turista (26.000 noćenja), Opatija 11.000 (noćenja 24.000), a, recimo, Split 7.000 (noćenja 17.000). Turisti, nisu preskočili ni Slavoniju. Posjetitelja koji su na tamošnje adventsko-božićne sajmove došli na koji sat ili na jedan dan neusporedivo je više, ali Slavonci su tijekom adventskog razdoblja brojili i turistička noćenja. U Osijeku su za prvih 25 dana prosinca ugostili tri tisuće turista i upisali 6000 noćenja. Više nego u lanjskom prosincu 14, odnosno 16 posto. Oko 440.000 noćenja u komercijalnom smještaju dosad u prosincu, očito, nije jednako raspoređeno diljem zemlje, no brojke su bile male i kad je Zagreb otvarao svoju adventsku priču. Upravo primjer glavnog grada pokazuje kako je u malo vremena moguće puno napraviti. Pokazalo se tako da je već lanjski Advent Zagrebu generirao između 390 i 438 milijuna kuna potrošnje, prema analizi Instituta za turizam. Anketa među 1500 stranih i domaćih gostiju te Zagrepčana otkrila je da su najviše trošili hotelski gosti, dnevno 139 eura, dok su oni u privatnom smještaju trošili 83 eura.
Razlika zbog procjene
Jednodnevni posjetitelji iz inozemstva u Zagrebu su ostavljali po 287 kuna, domaći 241 kunu, a sami Zagrepčani na Adventu po 47 kuna. Za goste izvan Zagreba uračunano je sve što su trošili na adventskim lokacijama, za smještaj, te u trgovinama, restoranima, kafićima izvan zone Adventa. Neke stavke počivaju na procjeni, pa otud i moguća razlika u potrošnji od zamalo 50 milijuna kuna. Najmanje zabune može biti oko gostiju s noćenjem. Preslikamo li njihove izdatke u Zagrebu na sve naše Adventa, brojke okvirno govore da su gosti, koji su u prosincu u hotelima diljem zemlje prenoćili 270.000 puta, vjerojatno potrošili oko 280 milijuna kuna. Gosti koji su ostvarili preostalih 170.000 noćenja u privatnom smještaju, pansionima i sl., vjerojatno su potrošili nešto više od sto milijuna kuna. Da bi se vidjeli razmjeri rastuće adventske priče u hrvatskoj potrošnji prosinačkih gostiju koji su noćili kod nas, valja pribrojiti i izdatke domaćih te jednodnevnih gostiju. Za to ćemo morati pričekati analize u prvim mjesecima iduće godine.
zašto gost koji dolazi u Zagreb avionom i rezervira hotel u samom centru grada mora pokisnuti i na aerodromu da bi došao do taksija i još jednom kada izađe pa mora hodati do hotela Dubrovnik isto po kiši a često su to obitelji s djecom ili stariji ljudi? još puno Zagreb mora učiti o turizmu