Aflatoksin pronađen u uvoznom mlijeku iz Kozarske Dubice

Iako domaći farmeri godinama upozoravaju na uvozno mlijeko iz Kozarske Dubice mljekare Mlijekoprodukt, BiH je aflatoksin trebala naći prvo u hrvatskom mlijeku Dukata i Vindije, da bi se i hrvatske inspekcije pokrenule i provjerile što uvozimo.

U pošiljkama trajnog mlijeka od 2,8 posto mliječne masti koje na hrvatskom tržištu završava kao robna marka Moja kravica sinjske mljekare Mils, ali i nekih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, pronađene su, kako doznajemo, količine aflatoksina M1 i veće od onih koje su pronađene u povučenim šaržama Dukatova i Vindijina mlijeka za BiH i hrvatsko tržište.

S obzirom na to da su i ti uzorci analizirani orijentacijskom metodom ELISA, koja može biti lažno potvrdna, ali ne i lažno negativna, i oni će biti testirani u Beču na međunarodno priznatu konfirmacijsku analizu metodom HPLC, kakva je rađena i na spornom hrvatskom mlijeku. Prema prvim nalazima koji su stigli iz Beča, u hrvatskom su mlijeku utvrđene neznatno povišene količine aflatoksina iznad dopuštenih 0,05 mikrograma po kilogramu – koje su još uvijek 10-ak puta manje nego ih, primjerice, dopušta SAD ili Rusija. S obzirom na to da se ipak zna sljedivost domaćeg mlijeka od farmi do mljekara, uzroci su brzo sanirani.

Doznajemo kako su Dukat i Vindija kooperantima s potencijalno kontamiranim mlijekom aflatoksinom isporučivali tzv. mikofiksator, smjesu koja je trebala pomoći čišćenju mikotoksina iz krava. Takvo je mlijeko proteklih dana uništavano, a sve su ostale šarže koje su izlazile iz mljekara dodatno provjeravane i kontrolirane kako bi se javnost uvjerila u zdravstvenu ispravnost domaćeg mlijeka i ne bi bilo novih incidenata koje si nitko u prehrambenoj industriji ne može dopustiti. Mlijeko s nešto višim razinama aflatoksina od dopuštenih proteklih je dana pronađeno i kod nekih kooperanata Megglea.

Stoga je očito da je stočna hrana zaražena opasnim mikotoksinom zbog sušne godine, nepravilnog skladištenja, a vjerojatno i zaraženog kukuruza koji je lako mogao stići iz Srbije (tvrdilo se za je i 70% njihove berbe zaraženo plijesni), na neki način dospjela i do krava na nekim farmama u istočnoj Slavoniji.

Kako i tko je u lancu sljedivosti zakazao, zašto se još u vrijeme dojave da opasnih mikotoksina u kukuruzu imaju i Srbija, Mađarska, Bugarska… u nas nisu počele provoditi pojačane kontrole na farmama, kod proizvođača stočne hrane, u trgovinama, mljekarama te u uvozu i spriječili eventualni ekscesi… novinari očekuju odgovore na konferenciji u 11.30 sati, koju je sazvao ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

U svakom slučaju na pomolu je, očito, mliječni rat između BiH i Hrvatske. BiH, naime, godišnje ima oko 40 milijuna litara viškova mlijeka za koje ne zna gdje će ih, nakon hrvatskog izlaska iz Cefte, plasirati. Otvoreno je pitanje i kakvo je mlijeko drugih mljekara u BiH te kod tamošnjih stočara. Doznajemo da iz Kozarske Dubice u Hrvatskoj godišnje završava oko 30 milijuna litara mlijeka, uglavnom u tetrapacima kao trajno mlijeko. 

>> Toksično mlijeko: Povišen aflatoksin pronađen u 70 uzoraka 

>> Inspekcija na farmama proizvođača mlijeka za Dukat, Vindiju i Meggle!