Agim Ceku: Nećemo jednostrano proglasiti neovisnost

Vijeće sigurnosti UN-a u lipnju bi trebalo donijeti konačnu odluku o neovisnosti Kosova, uvjerava nas kosovski premijer Agim Ceku, s kojim smo razgovarali u Prištini. Za svoj optimizam, kaže, ima temelje.

- Rujan je postavljen kao novi rok za nastavak razgovora o statusu Kosova. No, hoće li tada biti i završeni?
– Ako to pitanje ne bude riješeno u lipnju, nakon ljetne stanke, kada Vijeće sigurnosti ne radi zbog godišnjih odmora, o Kosovu bi se raspravljalo u rujnu. No, na odluku se neće čekati dugo jer za to ne postoji razlog. Sve članice Vijeća sigurnosti UN-a, osim Rusije, suglasne su s Ahtisaarijevim planom. Ali, nadam se da će se naći neko rješenje te da Rusija neće ustrajati u svojim stavovima, odnosno da će prihvatiti plan.

- Iz službenog Beograda stižu poruke da neovisnost Kosova nikad neće prihvatiti. Srbijanski premijer nudi nagodbu prema kojoj bi se Kosovu priznala nadzirana autonomija, a tek bi se nakon 20 godina moglo raspravljati o potpunoj samostalnosti?
– Nema drugog rješenja osim ovoga koje je ponudio Martti Ahtisaari. Njegov su prijedlog prihvatili praktično svi, od EU, NATO-a do Vijeća sigurnosti UN-a. Nema povratka, nema alternative. Autonomija nije rješenje jer smo takvo stanje već imali, a zna se kako je to bilo. Neovisno Kosovo jedino je rješenje.

- Izjavili ste da nećete prihvatiti rezoluciju UN-a o neovisnosti Kosova ako se netko bude protivio. Što ako Rusija kao politički prijatelj Srbije ustraje u svojim stavovima?
– Ne da nećemo prihvatiti, nego da nećemo jednostrano proglasiti neovisnost ako nemamo jamstvo, prije svega SAD-a i EU, za priznanje. Mi na taj način, jednostrano, možemo svaki dan proglašavati neovisnost.

U ovom smo procesu zajedno od 1999. godine kad samo s Amerikom i zemljama EU oslobodili Kosovo, gradili Kosovo, pa zbog toga zajedno moramo biti i u ovom procesu. Moramo biti jako pažljivi kako to partnerstvo ne bismo uništili. Status Kosova nije samo pitanje građana Kosova. To je i pitanje međunarodne zajednice, kojim se rješava posljednje otvoreno pitanje na Balkanu, odnosno u Europi.

Ako Rusija bude rekla “ne” Prištini, ona će to reći ne samo nama nego i međunarodnoj zajednice. Njezin je veto protiv svih međunarodnih procesa i međunarodne zajednice. Jedino što Rusija u slučaju neprihvaćanja neovisnosti Kosova može dobiti jest pismo zahvale srbijanske vlade, ali bi, s druge strane, izgubila ugled u međunarodnoj zajednici.

- U medijima se počesto govorilo da bi samostalnost Kosova izazvala “domino-efekt”, odnosno da bi potaknula ostale narode na Balkanu i u državama oko crnomorskog pojasa koje su pod ruskim nadzorom na isti čin.
– Kosovo je specifičan slučaj. Ono je uvijek imalo svoj parlament, svoju vladu, čak prvu nogometnu ligu. Riječju, sve elemente koje ima republika. Bili smo pod pritiskom vlade u Beogradu, koja nije marila za potrebe građana Kosova.

Izbio je rat te je intervenirala međunarodna zajednica, koja je od srbijanske vlade preuzela nadzor nad Kosovom. Prošlo je otad osam godina te međunarodna zajednica želi ovlasti postupno prenijeti na kosovsku vladu. Došli smo da trenutka kad UN mora odlučiti što učiniti: ili Kosovo vratiti Srbiji ili ga dati Kosovarima. Time bi se završilo poglavlje sukoba u regiji.

-  Navodno međunarodna zajednica na Kosovu, kao i u BiH, želi instalirati izmijenjenu instituciju visokog predstavnika?
– Ahtisaari i mi pazili smo da ne ponovimo pogreške iz Daytonskog sporazuma. Izbjegli smo kantonizaciju, federalizaciju, a napravili smo decentralizaciju i stvorili nove općine kako bi se riješila pitanja manjinskog naroda. Općine bi bile pod nadzorom kosovske vlade. Složili smo se da ćemo imati neku vrstu visokog predstavnika međunarodne zajednice, koji bi nam pomagao u realizaciji rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a.

On bi reagirao samo u slučaju da neki naš postupak ili zakon ne bude u skladu s rezolucijom. Naš se parlament 5. travnja obvezao da će provesti sve ono što se bude izglasovalo u UN-u. UNMIK svoje ovlasti neće predavati predstavniku međunarodne zajednice, nego kosovskoj vladi. Novi predstavnik međunarodne zajednice dolazi s mandatom da nam pomogne, asistira i nadzire provedbu onoga što je u rezoluciji zacrtano.

- Zna li se ime novog visokog predstavnika za Kosovo?
– To će biti Peter Fayet iz Nizozemske, koji je poznat po svom angažmanu na ovim prostorima. Imat će dva zamjenika, jedan će biti Amerikanac, drugi iz jedne europske države.

- Kad bude neovisno, što će Kosovu biti prioritet kako bi postalo država koja dobro funkcionira? Postoji li kakav “petogodišnji plan”?

– Naravno da postoji razvojni plan za Kosovo 2008.-2013. O tome ćemo organizirati međunarodnu donatorsku konferenciju. Riječ je o milijardama eura – postoji spremnost međunarodne zajednice da pomogne razvoju kosovskog gospodarstva.

- Mogu li investicijsku klimu poremetiti skupine poput Pokreta za samoopredjeljenje, koje stalno prosvjeduju i najavljuju borbu protiv Ahtisaarijeva plana?
– Ne, riječ je o marginalnoj skupini mladih ljudi koji su za radikalne promjene, koji još ne vjeruju da će Kosovo biti neovisno. Kad se to dogodi, i njihove će aktivnosti splasnuti. Kosovo je malo, ali dinamično tržište. Slijedi gradnja autocesta, gradnja Termoelektrane C, privatizacija rudnika Trepča. To su goleme investicije, ali je prije toga potrebna neovisnost.

- Ne bojite se militantnih najava iz Srbije, u kojoj se organiziraju tzv. garde cara Lazara?

– To su kriminalne najave i kriminalne skupine, inicijative kojih su izvan zakona, s kojima se moraju obračunati srbijanske vlasti. Nas to ne zabrinjava, pratimo svaki oblik moguće ugroženosti našeg suvereniteta. Imamo snage KFOR-a, koje dobro poznaju situaciju, imamo policiju – naš sigurnosni sustav dobro funkcionira. Ne ignoriramo opasnost, ali se puno i ne uzbuđujemo.

- U nastojanju da stvorite funkcionalnu državu, često ste posezali za stručnim kadrovima iz Hrvatske. Ponudili ste SDP-ovu strategu Ljubi Jurčića da bude savjetnik u vladi Kosova.
– U Hrvatskoj sam se borio, imam obitelj u Zadru. Poznajem Hrvatsku, njene ljude... Znam što se sve događalo u Hrvatskoj. Mnogi nam Hrvati nude pomoć. Kod nas je angažiran Neven Mimica, koji nam je pomogao da shvatimo kakav je to proces. Milan Pupovac pak pokušava pomoći kosovskim Srbima da se okrenu sebi i stvore identitet, da stvore korpus kosovskih Srba.

On radi na tome uz velik pritisak, s manje ili više uspjeha. S Ljubom Jurčićem sam razgovarao o angažmanu, a razgovarao sam i s Ivom Josipovićem te njegovim kolegama pravnicima svjetskog glasa. Jurčić i Josipović nisu izravno angažirani, ali kad navratim u Zagreb, uvijek se s njima nađem na kavi.