Krizno komuniciranje nikada nije bilo više na cijeni. Pogotovo u politici. O tome kako se Vlada snalazi u slučaju Agrokor, tko je najbolji komunikator na sceni, ali i tko bi mogao osvojiti Pantovčak razgovarali smo s Damirom Jugom, stručnjakom za krizno komuniciranje i dekanom Visoke škole Edward Bernays koji je nedavno objavio i prvi hrvatski sveučilišni udžbenik o kriznom komuniciranju.
Kako Vlada krizno komunicira u slučaju Agrokor?
Vlada je samim donošenjem lex Agrokor postupila hrabro jer je preuzimanjem odgovornosti za Agrokor to stavila za glavnu temu mandata. To će biti mjerilo uspješnosti Vlade. Specifičnost je ove krizne situacije u tome što je izuzetno kompleksna, jako malo ljudi razumije što se konkretno događa jer su u pitanju izuzetno zahtjevni financijski procesi. Govoriti o transparentnosti, što je bio problem sa zadnjom situacijom oko roll-up kredita, diskutabilno je jer je toliko elemenata da je nemoguće sve prenijeti i biti miran da je sve transparentno predstavljeno javnosti.
Koliko će Vlada još moći braniti ministre Marića i Dalić?
Svi su se premijeri dosad lako odricali svojih ministara. A za bilo kojeg lidera loše je kada zamjenu čelnih ljudi resora radi na temelju pritiska. Ako premijer misli nekog zamijeniti, vjerujem da će to učiniti u trenutku i okolnostima kada to njemu bude odgovaralo.
Todorić kao bloger. Je li to dobra strategija?
Samo on može znati je li to dobra strategija jer samo on zna kojim informacijama raspolaže. Dok je vodio Agrokor, komunicirao je potpuno pogrešno. Dobar dio njegove javne percepcije prouzročen je time što je u ključnim trenucima predugo šutio.
Bili ste savjetnik potpredsjedniku Vlade Tomislavu Karamarku. Kako gledate na to razdoblje?
Karamarko je tema za dobar doktorat iz odnosa s javnošću i političke komunikacije. Bio je jedan od najpopularnijih ministara u Vladi Jadranke Kosor i dijelom je na valu te pozitivne percepcije izabran za šefa HDZ-a, ali onda je u te tri godine, koliko je prošlo do izbora, komunicirao na potpuno pogrešan način. On je birao uglavnom svjetonazorske teme, slao tvrde političke poruke, premalo je gledao unaprijed, previše unatrag. U kampanji je to došlo na naplatu. Morao je ići u suradnju s Mostom. Srušio je ne svoju, nego Vladu Tihomira Oreškovića koja je bila nefunkcionalna jednako kao što je u jednom trenutku suradnja Andreja Plenkovića s Mostom postala nefunkcionalna. Razlika je ta da Karamarko nije uspio sastaviti novu većinu, a Plenković jest. Karamarkov potez da ode iz politike ispao je na kraju vrlo korektan i prema HDZ-u i njemu samom. Konačno, vidimo da je u nekim stvarima bio u pravu, primjerice u procjeni da će Hrvatska loše proći u arbitraži vezanoj za Inu.
Pao je zbog afere Konzultantica. Može li slučaj Agrokor biti Plenkovićev kraj?
Sve je u politici moguće, u ovom trenutku to mi se ne čini izvjesnim.
Je li ulaskom HNS-a u Vladu došao kraj te stranke?
Mislim da nije. Sjetimo se koliko je ta neka centralna opcija na političkom spektru bila dominantna u 90-ima i početkom 2000. To biračko tijelo nije nestalo, ali se podijelilo. Gledajmo to i kroz činjenicu da je HNS postavio nestranačku ministricu na čelo Ministarstva obrazovanja oko koje, nakon dugo vremena, imamo gotovo konsenzus da je prava osoba. S te strane ima tu prostora da HNS neke stvari prezentira na pravi način i vrati podršku.
Zašto bi to biračko tijelo, nakon svega, vjerovalo Vrdoljaku?
Sve ovisi o njemu samom. Ako se vrati na čelo HNS-a, pred njim osobno glavni je zadatak iskreno objasniti zašto je povukao taj potez iako ga nije najavljivao.
Kako komunicira Plenković?
Sve struje unutar HDZ-a složile su se da je on idealan izbor i, među ostalim, na tom valu konsenzusa on je i pobijedio Zorana Milanovića. Plenković je izvrstan komunikator. Netko će možda reći da je previše diplomatičan, ali je među boljim političkim komunikatorima. Ne bih rekao ništa novo kad bih rekao da je Ivo Sanader u tome bio daleko najbolji.
Kopira li ga Plenković?
Ne bih rekao da ga potpuno imitira, ali u smislu kvalitete javnog nastupa sigurno je jednako kvalitetan. Gotovo ga je nemoguće izbaciti iz takta. I kada se dogode sitne razmirice s novinarima, može ga se opravdati argumentom da je i on čovjek od krvi i mesa.
I Jugo nekad donosi svježinu, treba imati hrabrosti hvaliti Karamarka, to još nije popularno u hrvata. Bravo Damire